Foto: ©UNDP/Fahad Kaizer
Utjecaj klimatskih promjena na zdravlje, ako emisije ugljika ostanu visoke, mogao bi biti do dvostruko smrtonosniji od karcinoma u nekim dijelovima svijeta, prema novim podacima koje su objavili Program UN-a za razvoj (UNDP) i Climate Impact Lab. Studija daje primjer Dhake u Bangladešu, gdje bi prema scenariju vrlo visokih emisija do 2100. godine, dodatni smrtni slučajevi uzrokovani klimatskim promjenama mogli porasti na gotovo dvostruko veću godišnju stopu smrtnosti od svih vrsta raka u zemlji i deset puta više od godišnjeg broja smrtnih slučajeva u cestovnom prometu.
“Zbog ljudskog djelovanja, koncentracija ugljičnog dioksida u našoj atmosferi doseže opasne razine, podižući Zemljine temperature na više i pojačavajući učestalost intenziteta ekstremnih događaja”, stoji na novopokrenutoj platforma Human Climate Horizons. Dodaje se da bez usklađene i hitne akcije, klimatske promjene će dodatno pogoršati nejednakosti i neujednačen razvoj.
Nadovezujući se na analize Izvješća o ljudskom razvoju za 2020., 2021. i 2022., podaci pokazuju kako klimatske promjene mogu utjecati na živote ljudi - od smrtnosti do sredstava za život i korištenja energije. Iako više temperature i toplija klima posvuda stavljaju kardiovaskularni i dišni sustav pod stres, rezultati će se razlikovati od mjesta do mjesta, ovisno o zajednicama koje imaju resurse za prilagodbu i onima koje nemaju.
Podaci pokazuju da bi klimatske promjene mogle povećati stope smrtnosti u Faisalabadu u Pakistanu za gotovo 67 smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika – uzrokujući više smrtnih slučajeva nego moždani udari koji su treći vodeći uzrok smrti u zemlji.
U Rijadu u Saudijskoj Arabiji, stanje bi se moglo zadržati na brojci umrlih od 35 na 100.000, što je još uvijek smrtonosnije od Alzheimerove bolesti – šestog vodećeg uzroka smrti u svijetu.
Rastuće temperature
Od kasnog 19. stoljeća prosječna temperatura Zemlje porasla je za gotovo 1,2°C, mijenjajući cijelu površinu planeta, prema istraživanju. Međutim, milijarde žive u regijama koje su već doživjele zagrijavanje veće od globalnog prosjeka.
Kao primjer, platforma je ukazala na Maracaibo u Venezueli, ističući da je 1990-ih u prosjeku bilo 62 godišnja dana s temperaturama višim od 35°C. Međutim, do sredine stoljeća taj će broj vjerojatno porasti na 201 dan.
Energetski utjecaji
Dostupnost električne energije i goriva koja se koriste za njezino stvaranje za napajanje klima uređaja i grijanja igraju ključnu ulogu u našoj sposobnosti da se nosimo s ekstremnim temperaturama, poručuje UNDP. Utjecaj klimatskih promjena razlikuje se po sektorima gospodarstva. Ipak, utjecaji klimatskih promjena na korištenje energije varirat će lokalno, kako se pojedinci, zajednice i poduzeća prilagođavaju uvjetima koristeći dostupne resurse.
U Jakarti, na primjer, predviđa se da će se potrošnja električne energije kao odgovor na više temperature povećati za otprilike jednu trećinu trenutne potrošnje kućanstava u Indoneziji. To će zahtijevati dodatno planiranje infrastrukture.
Utjecaji na rad
Češći i ozbiljniji temperaturni ekstremi također utječu na sredstva za život, utječući na sposobnost obavljanja zadataka i utječući na intenzitet i trajanje rada.
“Utjecaj klimatskih promjena razlikuje se u različitim sektorima gospodarstva, pri čemu su najviše pogođeni radnici u visokorizičnim industrijama koje su izložene vremenskim prilikama kao što su poljoprivreda, građevinarstvo, rudarstvo i proizvodnja”, prema podacima platforme.
U Niameyu, Niger, u sektorima kao što su građevinarstvo, rudarstvo i proizvodnja, prekomjerna toplina bila je odgovorna za 36 radnih sati manje godišnje, uzimajući 2,5 posto danak budućem BDP-u zemlje.
U Nigeru, kao i u mnogim drugim dijelovima Sahela, klimatski šokovi rezultirali su ponovljenim sušama s razornim učincima na ionako ranjivo stanovništvo regije.
Posljedice
Budući da utjecaji klimatskih promjena nisu ravnomjerno raspoređeni na globalnoj razini, oni će generirati značajan porast nejednakosti u nadolazećim godinama i desetljećima.
Ali ističući da budućnost nije unaprijed određena, UNDP se nada da će informacije moći osnažiti ljude posvuda, da pojačaju klimatske akcije.
Misija Human Climate Horizons je osigurati jednak pristup podacima o budućim utjecajima, informirati donošenje odluka i pomoći svima da razumiju ljudske posljedice klimatskih promjena u različitim scenarijima.
U međuvremenu, UNDP je ovog tjedna također pokrenuo izvješće o pravednoj tranzicija za ispunjenje Pariškog sporazuma, naglašavajući potrebu ili prihvaćanja "zelene revolucije" ili rizika povećanja društvene nejednakosti, građanskih nemira i ekonomskog gubitka.
Uoči konferencije UN-a o klimi, COP27, koja počinje u nedjelju u Sharm el-Sheikhu u Egiptu, izvješće naglašava važnost "poštenog i pravičnog" prijelaza na ispunjavanje klimatskih ciljeva postavljenih u Pariškom sporazumu.
Izvješće analizira poboljšana kratkoročna klimatska obećanja, poznata kao Nacionalno utvrđeni doprinosi (NDC), i dugoročne strategije u kojima zemlje postavljaju planove za smanjenje emisija stakleničkih plinova na neto nulu.
Ohrabrujuće je da 72 posto zemalja s poboljšanim NDC-ima koji se odnose na pravednu tranziciju povezuje ih sa socio-ekonomskim razmatranjima, dok 66 posto predlaže konkretne akcije i mjere koje se odnose na klimatsku pravednost.
Međutim, ne uspijevaju uspostaviti veze s ciljevima održivog razvoja (SDGs) ili rodnom ravnopravnošću ni u kratkoročnim ni u dugoročnim klimatskim planovima – propuštajući značajnu priliku, zaključak je UNDP-a.
Kako se klimatske promjene pojačavaju i svijet se suočava s golemom energetskom krizom... odvajanje od fosilnih goriva i ulaganje u zelenu energetsku infrastrukturu sutrašnjice jedini je logičan ekonomski izbor.