Eugen Antić
Dok su se krajem lipnja 2026. oči javnosti usmjeravale prema Južnoj Africi zbog straha od mogućeg ponavljanja nasilnih nereda iz srpnja 2021., u sjeni priprema odvijao se proces koji je za sigurnosne profesionalce možda i važniji od samih prosvjeda. Policija Južnoafričke Republike (SAPS) i privatni zaštitarski sektor uspostavili su model operativne suradnje kakav se rijetko viđa – zajedničko planiranje, razmjenu obavještajnih informacija, koordinirano raspoređivanje resursa i jedinstveno upravljanje sigurnosnim odgovorom.
Iako su mediji najveću pozornost posvetili mogućnosti izbijanja novih nereda, stručnjacima za sigurnost mora biti zanimljiv način na koji je privatna zaštita uključena u nacionalni sigurnosni odgovor. Umjesto da djeluje isključivo kao pružatelj komercijalnih usluga zaštite osoba i imovine, privatni sektor postao je operativni partner državnih sigurnosnih službi.
Pouke iz vala nasilnih građanskih nemira u srpnju 2021.
Srpanjski neredi 2021. ostavili su duboke posljedice u Južnoj Africi. Nakon uhićenja bivšeg predsjednika Jacoba Zume politički prosvjedi pretvorili su se u višednevno nasilje, masovne pljačke trgovačkih centara, napade na logističke objekte i prekide opskrbnih lanaca. Poginulo je više od 350 ljudi, a gospodarska šteta mjerila se u milijardama dolara. Naknadne analize pokazale su niz slabosti: zakašnjelu reakciju, nedovoljnu koordinaciju sigurnosnih službi i ograničen situacijski pregled na terenu. Upravo zato ovogodišnje pripreme bile su usmjerene na potpuno drukčiji pristup – objedinjavanje svih raspoloživih sigurnosnih kapaciteta.
Privatna zaštita kao "force multiplier"
Privremeni ministar policije Firoz Cachalia privatni je zaštitarski sektor opisao kao „force multiplier“, odnosno čimbenik koji višestruko povećava operativne sposobnosti policije. Takav pristup proizlazi iz činjenice da Južna Afrika raspolaže jednim od najvećih privatnih zaštitarskih sektora na svijetu. Tisuće zaštitara svakodnevno rade u trgovačkim centrima, industrijskim zonama, logističkim centrima, poslovnim objektima i stambenim četvrtima. Privatne tvrtke upravljaju vlastitim operativnim centrima, flotama ophodnih vozila, videonadzornim sustavima, dronovima pa čak i helikopterima. Umjesto paralelnog djelovanja, policija je odlučila te kapacitete uključiti u jedinstveni sigurnosni odgovor.
Jedinstveni operativni plan
Prije najavljenih prosvjeda održani su koordinacijski sastanci između predstavnika SAPS-a, regulatora privatne zaštite PSiRA-e i vodećih zaštitarskih kompanija. Dogovoreni su zajednički komunikacijski protokoli, način razmjene sigurnosnih informacija, prioriteti zaštite kritične infrastrukture te postupci izvješćivanja i koordinacije intervencija. Drugim riječima, nije se radilo samo o dobroj volji ili neformalnim kontaktima, nego o unaprijed definiranom operativnom modelu u kojem su javni i privatni sektor djelovali kao dio istog sigurnosnog sustava.
"Eyes and ears" na terenu
Policija je privatnu zaštitu opisala kao svoje „oči i uši na terenu“. Zaštitari su raspoređeni upravo ondje gdje se prve naznake nereda najčešće pojavljuju – u trgovačkim centrima, poslovnim zonama, industrijskim kompleksima i prometnim čvorištima. Njihova je zadaća bila pravodobno uočiti okupljanje većih skupina ljudi, pokušaje blokade prometnica, početak pljački ili druge sigurnosne incidente te informacije odmah dostaviti policijskim operativnim centrima. Takav model značajno povećava situacijsku svjesnost policije i omogućuje brže donošenje odluka.
Jedna od najvažnijih lekcija iz 2021. odnosila se na širenje lažnih informacija putem društvenih mreža. Tada su brojne netočne dojave dovele do pogrešnog raspoređivanja policijskih snaga i usporile reakciju na stvarne incidente. Ovoga puta privatne zaštitarske tvrtke uvele su stroga pravila provjere svih zaprimljenih informacija. Tek nakon potvrde kroz vlastite operativne centre podaci su prosljeđivani policiji. Na taj je način smanjena mogućnost manipulacije informacijama i povećana kvaliteta operativne slike na temelju koje su donošene odluke.
Zajednički interes ispred tržišne konkurencije
Posebno je odjeknula izjava jednog od čelnika Waal de Waal, najveće južnoafričke zaštitarske kompanije Bidvest Protea Coin da će tijekom operacije „skinuti logotipe svojih tvrtki i staviti južnoafrički šešir“. Ta poruka simbolizira bit javno-privatnog partnerstva u kriznim situacijama. U trenutku kada je ugrožena javna sigurnost tržišna konkurencija postaje sporedna, a zajednički cilj zaštita građana, gospodarstva i kritične infrastrukture.
Što iz toga može naučiti Hrvatska?
Hrvatski sustav privatne zaštite posljednjih je godina značajno profesionaliziran, a suradnja s policijom postoji kroz osiguranje javnih okupljanja, zaštitu kritične infrastrukture i razmjenu pojedinih sigurnosnih informacija. Međutim, južnoafrički primjer pokazuje višu razinu integracije. Postavlja se pitanje može li se i u Hrvatskoj razviti formalniji model javno-privatnog partnerstva za krizne situacije poput velikih elementarnih nepogoda, masovnih evakuacija, migrantskih kriza ili velikih međunarodnih događaja. Privatni zaštitarski sektor raspolaže ljudstvom, vozilima, komunikacijskim sustavima, videonadzorom i operativnim centrima koji u izvanrednim okolnostima mogu predstavljati vrijedan dodatak sposobnostima državnih službi. Naravno, takav model mora biti jasno normiran, uz precizno definirane ovlasti, odgovornosti i zaštitu osobnih podataka, ali iskustvo Južne Afrike pokazuje da se takva suradnja može organizirati učinkovito.
Najvažnija pouka južnoafričkog iskustva nije činjenica da su veliki neredi ovoga puta uglavnom izbjegnuti. Još je važnije to što je privatna zaštita prvi put sustavno uključena u nacionalni sigurnosni odgovor kao partner policije, a ne samo kao pružatelj komercijalnih usluga. U vremenu kada sigurnosni izazovi postaju sve složeniji – od masovnih okupljanja i hibridnih prijetnji do klimatskih katastrofa – niti jedna institucija više ne raspolaže svim potrebnim resursima. Upravo zato modeli javno-privatnog partnerstva, utemeljeni na povjerenju, koordinaciji i jasno definiranim pravilima, mogli bi postati jedan od ključnih elemenata modernog upravljanja sigurnošću. Južnoafrički primjer pokazuje da privatna zaštita može biti mnogo više od čuvara objekata. Kada je pravilno organizirana i uključena u sustav, ona postaje važan dio ukupne sigurnosne arhitekture države.
Photo by Sincerely Media on Unsplash