© WMO/Ahnaf Ibne Nasir
Laura Quiñones
El Niño jača u svijetu koji je već topliji, povećavajući rizik od suša, poplava i gubitka usjeva u nekim od najvažnijih svjetskih regija za proizvodnju hrane. No, za razliku od mnogih drugih katastrofa, dolazak ove pojave može se predvidjeti. Stručnjaci UN-a ističu da nadolazeći mjeseci pružaju zemljama priliku ne samo da zaštite sljedeću žetvu i našu sigurnost opskrbe hranom, već i da se dugoročno pripreme za nepredvidiviju klimu.
Hladno i kišovito jutro u utorak dočekalo je predsjednike i premijere koji su stizali u sjedište Ujedinjenih naroda u New Yorku, dok je započinjala 81. Opća rasprava.
Vrijeme nije usporilo užurbanost unutar zgrade. Čelnici su se kretali između dvorane Opće skupštine, bilateralnih sastanaka i gustog rasporeda događanja, pri čemu su klimatske promjene bile tema koja se provlačila kroz cjelodnevne rasprave – od suša, poplava, ekstremnih vrućina i porasta razine mora do sve većeg pritiska na zalihe hrane i vode.
Sve su to rizici koje El Niño prijeti dodatno pojačati. Nastao u tropskom dijelu Tihog oceana, tisućama kilometara daleko, El Niño ponovno jača, mijenjajući obrasce oborina i temperature na načine koji mogu utjecati na žetvu i opskrbu hranom u više regija.
„El Niño se sada nadograđuje na mnogo višu početnu razinu”, rekao je za UN News Kaveh Zahedi, pomoćnik glavnog direktora Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) i voditelj odjela za klimu, na marginama godišnjeg Tjedna na visokoj razini Opće skupštine UN-a.
„El Niño se odvija u svijetu koji je topliji, što znači da će pojačati neke od svojih učinaka”, dodao je.
Za poljoprivrednike to može značiti razliku između uspješne žetve i propale sezone, dovoljne količine pašnjaka za stoku i njihova potpunog nedostatka, ili pak između podnošljivog šoka i krize sigurnosti opskrbe hranom.
No, za razliku od nekih drugih katastrofa, El Niño se „najavljuje”. Znanstvenici ga mogu pratiti dok se razvija preko Tihog oceana, čime vladama osiguravaju dragocjeno vrijeme za pripremu – ako imaju sredstava i volje za djelovanje. Pogled iz niske perspektive na oceanske valove koji reflektiraju zalazeće sunce na zlatnom nebu blizu obale Bangladeša, uz male brodice vidljive uz udaljenu obalu.
.
Katastrofa čiji se dolazak može predvidjeti
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) navodi da taj klimatski obrazac ubrzano jača te da se njegovi učinci već osjećaju u sektorima osjetljivima na klimatske promjene. „Očekujemo da će ovaj El Niño biti vrlo snažan. To je zapravo najviša kategorija koju imamo. Ne postoji jača od te”, izjavio je glasnogovornik ovog utorka u Ženevi.
Očekuje se da će vrhunac dosegnuti krajem godine, no WMO upozorava da je „vrhunac tek prognoza, a ne ciljna ravnina”. Posljedice će se osjećati i dugo nakon toga.
„Imamo prognozu. Imamo znanstvene spoznaje”, rekla je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo, ističući koliko vlade danas znaju više o rizicima prije nego što se oni ostvare.
Dok WMO prati promjene velikih razmjera diljem Tihog oceana, FAO dodaje još jednu dimenziju: podatke prikupljane tijekom više od četiri desetljeća o tome kako su prethodne snažne pojave El Niña utjecale na poljoprivredu.
Kombiniranjem tih povijesnih podataka s trenutnim uvjetima, sezonskim prognozama i informacijama o nesigurnosti opskrbe hranom, FAO može znatno preciznije procijeniti rizik. U nekim slučajevima, njihovo kartiranje omogućuje prepoznavanje ugroženih područja s rezolucijom od otprilike jednog četvornog kilometra, što pomaže vladama pri odlučivanju gdje i kada prvo djelovati.
„Kada spojite te dvije vrste informacija, dobivate prilično jasnu sliku o tome gdje će se najviše osjetiti utjecaj snažnog El Niña i na koji će način on ugroziti opskrbu hranom i sigurnost hrane”, rekao je Zahedi.
FAO predviđa veliku vjerojatnost pojave poljoprivredne suše u južnoj Africi i Sahelu, „suhom koridoru” Srednje Amerike te dijelovima južne i jugoistočne Azije. U drugim područjima veću prijetnju mogu predstavljati obilnije oborine i poplave, dok neuobičajeno tople vode mogu poremetiti ribarstvo i ugroziti egzistenciju stanovništva uz obalu.
Posljedice nisu tek teorijske prirode. Tijekom snažnog El Niña u razdoblju od 2023. do 2024. godine, prinosi žitarica u Maroku pali su za 43 posto uslijed ekstremnih vrućina i suše. Južna Afrika pretrpjela je najgoru sušu u više od jednog stoljeća, zbog čega je 61 milijun ljudi trebao pomoć, a više od osam milijuna našlo se u situaciji nesigurnosti opskrbe hranom; istovremeno su slabi urod doveli do rasta cijena nekih osnovnih prehrambenih namirnica diljem svijeta.
„Imamo uvid u ono što se dogodilo prošli put kad nismo bili spremni”, rekao je Zahedi.
©FAO/Roberto Schmidt
Kaveh Zahedi, pomoćnik glavnog direktora FAO-a i voditelj Ureda za klimatske promjene, bioraznolikost i okoliš
Priprema može biti iznenađujuće praktična: sjeme otporno na sušu, bolja pohrana vode, zdravije tlo, zaštita stoke i pravovremena upozorenja poljoprivrednicima kako bi mogli promijeniti datume sadnje ili odabrati druge kulture.
„Mnogo toga možemo učiniti”, rekao je Zahedi. „Imamo određeno vrijeme za djelovanje... [ali] moramo brzo reagirati jer se taj vremenski okvir sužava”, dodao je. „Te mjere moramo provesti do veljače ili ožujka kako bismo, u biti, osigurali sljedeću žetvu.”
Ista ulaganja koja pomažu poljoprivrednicima tijekom fenomena El Niño potrebna su im i za uvjete toplije i manje predvidljive klime. Bolje upravljanje vodama, sustavi ranog upozoravanja, otporne kulture i stoka, zdravije tlo i snažniji ekosustavi – sve to služi objema svrhama. Prema definiciji FAO-a, priprema za El Niño zapravo je prilagodba klimatskim promjenama u kraćem vremenskom roku. Ipak, sve manje sredstava dolazi do poljoprivredno-prehrambenih sustava.
Predstojeća analiza FAO-a pokazuje da su se sredstva za razvoj poljoprivredno-prehrambenih sustava povezana s klimom smanjila za 10 posto u 2024. godini, na 26,9 milijardi dolara. Biljna proizvodnja, stočarstvo, šumarstvo i ribarstvo primili su samo oko pet posto ukupnih sredstava za razvoj povezanih s klimom. U Africi je takvo financiranje palo za 20 posto, unatoč tome što su se ukupna sredstva za razvoj povezana s klimom namijenjena tom kontinentu povećala.
„Nedovoljno se ulaže u proizvodne sektore i izgradnju te otpornosti”, rekao je g. Zahedi. „To se mora promijeniti ako želimo osigurati prehrambenu sigurnost, osobito u godini obilježenoj fenomenom El Niño.”
Prije sljedeće krize
Taj će argument pratiti svjetske čelnike na klimatski summit koji se u srijedu održava u sjedištu UN-a, a na kojem će prilagodba i financiranje vjerojatno zauzeti središnje mjesto.
El Niño unosi dodatnu hitnost u raspravu. Njegov se dolazak ne može spriječiti, no mnogi se njegovi vjerojatni učinci već mogu predvidjeti, a u nekim od najugroženijih područja još uvijek ima vremena da vlade poduzmu potrebne korake. „Ulaganje u prilagodbu na učinke El Niña logičan je i očit potez”, rekao je g. Zahedi. „Trenutačno nam se pruža prilika koju treba iskoristiti.”
Za FAO to ulaganje ne podrazumijeva samo zaštitu poljoprivrede od klimatskih šokova, već i korištenje same poljoprivrede kao dijela rješenja.
„Ne prikazujemo ih samo kao one koji trpe posljedice ili kao žrtve, već pokazujemo da oni sami imaju rješenja”, istaknuo je g. Zahedi.
Obnova degradiranog zemljišta, širenje agrošumarstva te povećanje održivosti stočarstva i akvakulture, dodao je, mogu ojačati otpornost, a istovremeno poduprijeti sigurnost opskrbe hranom, bioraznolikost i nastojanja za smanjenjem emisija.
„Ne postoji bolje ulaganje u klimu, sigurnost opskrbe hranom – a vjerojatno ni u bioraznolikost – od rješenja unutar poljoprivredno-prehrambenih sustava.”