17.11.2026.

Guterres poziva na pravno obvezujući instrument za 'robote ubojice'

UNISFA Mnoge zemlje žele vidjeti ograničenja za brzo razvijajuće autonomne sustave naoružanja koji se koriste u borbi. Ovdje mirovnjak UN-a stoji na straži na mjestu napada dronom u Abyeiju, spornom području između Sudana i Južnog Sudana.

Razgovori su započeli u ponedjeljak u Ženevi kako bi se potaknula kontrola nad smrtonosnim autonomnim sustavima naoružanja koji se često nazivaju "roboti ubojice". Obraćajući se delegatima iz više od 120 država članica, glavni tajnik UN-a António Guterres pozvao ih je da krenu prema pregovorima o pravno obvezujućem instrumentu za reguliranje brzo razvijajuće tehnologije, koji bi uključivao "jasne zabrane i ograničenja".

Čak i rat ima granice i „priroda ratovanja se mijenja“, rekao je na 7. konferenciji za pregled Konvencije o određenim konvencionalnim oružjima (pogledajte na webtv.un.org)

„Nove tehnologije, uključujući autonomne sustave naoružanja, predstavljaju nove humanitarne, pravne, etičke i sigurnosne izazove... Pozivam vas da iskoristite ovaj trenutak. Poduzmite mjere kako biste spriječili upotrebu i širenje ovog nemilosrdnog oružja.“

U svojoj video poruci, glavni tajnik UN-a također je inzistirao da „nikada ne smijemo prestati štititi civile od pokolja i razaranja oružanog sukoba i sprječavati nepotrebnu patnju“.

Poziv glavnog tajnika za ljudska prava

Ovaj razvoj događaja slijedi nakon snažnog poziva glavnog tajnika UN-a za ljudska prava Volkera Türka prošlog petka državama da hitno pristanu na takav ugovor. Nisu sve zemlje suglasne s kontrolom, iako je Rezolucija Opće skupštine UN-a 78/241 iz prosinca 2023. kojom se potvrđuje da smrtonosni autonomni sustavi naoružanja moraju poštivati zakone rata dobila podršku 152 zemlje s četiri protiv i 11 suzdržanih glasova.

U izjavi, Visoki povjerenik za ljudska prava naveo je brzi tempo tehnološkog razvoja i rizik da bi autonomni sustavi naoružanja uskoro mogli postati široko dostupni. „Stroj nikada ne smije imati moć odlučivati hoće li ljudsko biće preživjeti ili umrijeti“, naglasio je Türk.

Nadalje je pozvao na zabranu autonomnog oružja koje samo cilja ljude – bilo dizajnom ili u praksi – te na zabranu oružja čije funkcije i učinke ljudski korisnici ne mogu u potpunosti razumjeti, predvidjeti, objasniti i kontrolirati.

Ljudska prosudba i odgovornost moraju ostati u središtu odluka koje uključuju upotrebu sile, naglasio je Visoki povjerenik, jer strojevi ne razumiju vrijednost ljudskog života niti procjenjuju kontekst na način na koji bi to mogli ljudi, pa čak ni ne donose složene prosudbe koje zahtijeva međunarodno pravo.

Što Konvencija radi

Više od 40 godina, Konvencija o određenim konvencionalnim oružjima postigla je zajednički jezik za smanjenje ljudske patnje uzrokovane kopnenim minama, improviziranim eksplozivnim napravama, zapaljivim oružjem i eksplozivnim ostacima rata.

Razumije se da trenutno ne postoji dogovor o prirodi mogućeg novog instrumenta za smrtonosne autonomne oružane sustave – je li pravno obvezujući ili ne, kao ni o vremenskom okviru.

Očekuje se da će konferencija također razmotriti humanitarni utjecaj nagaznih mina i novih metoda ratovanja koje nisu obuhvaćene drugim međunarodnim instrumentima. Rasprave organizira Ured UN-a za pitanja razoružanja (UNODA).

Konvencija o određenim vrstama konvencionalnog oružja jedan je od ključnih stupova međunarodnih rasprava o razoružanju i trenutno ima 128 takozvanih „visokih ugovornih stranaka“ – izraz koji se koristi za opisivanje zemalja koje su formalno pristupile konvenciji i prihvatile njezine pravne obveze.