Gotovo 200 zemalja okupilo se na turskoj obali Sredozemnog mora na klimatskom samitu s drukčijim ambicijama: manje velikih deklaracija, a više konkretnih odluka. Uz snažan fenomen El Niño koji prijeti pogoršanjem ekstremnih vremenskih uvjeta, pregovarači se suočavaju s teškim pitanjima o klimatskom financiranju, čistoj energiji i zaštiti zajednica koje već žive s posljedicama klimatskih promjena.
Australija zagovara rani dogovor: Od zemalja se traži da počnu oblikovati politički sporazum od samog početka, umjesto da čekaju posljednje dane.
Financiranje ostaje kamen spoticanja: Zemlje u razvoju traže brži pristup klimatskim financijskim sredstvima, dok su čista energija, prilagodba i pravedna tranzicija na vrhu dnevnog reda.
Fokus na utjecaj na ljude: Dan posvećen hrani, poljoprivredi i zdravlju stavlja naglasak na rastuće rizike i praktična rješenja.
Mediteranski grad Antalya ima bogatu povijest. Grci, Rimljani, Bizantinci i Osmanlije – svi su oni ostavili trag na ovom dijelu južne turske obale. Sada, dok se ovdje okupljaju predstavnici gotovo 200 zemalja na najnovijem klimatskom samitu UN-a, COP-u 31, postavlja se pitanje mogu li ispisati novo poglavlje pretvaranjem desetljeća klimatskih obećanja u konkretna djela.
Unutar prostranog konferencijskog kompleksa, turski tulipan – motiv iz logotipa COP-a 31 – pojavljuje se na svakom koraku dok sudionici prolaze dugim hodnicima koji vode do nacionalnih paviljona i prostorija za pregovore.
Iza užurbanosti konferencijskih dvorana kriju se veliki ulozi. Kako se diljem svijeta intenziviraju posljedice ekstremnih vremenskih uvjeta, vlade su pod sve većim pritiskom da dokažu kako desetljeća klimatskih obveza mogu dovesti do stvarnih rezultata.
„Napredak nije ni približno dovoljan niti pravedan”, izjavio je u ponedjeljak na plenarnoj sjednici otvaranja Simon Stiell, čelnik UN-a za klimatske promjene. Pozvao je zemlje da učine više od samog postavljanja ciljeva te da „snažno potaknu rješenja” koja mogu donijeti stvarnu promjenu na terenu.
„Nijedan COP nije čarobno rješenje. Nijedna konferencija sama po sebi ne može premostiti jaz između znanosti i stvarnosti”, rekao je. Za razliku od samita kojima dominira jedan ključni sporazum, COP31 je usmjeren na pretvaranje postojećih obveza u konkretna djela.
Turski ministar okoliša Murat Kurum jutros je službeno preuzeo dužnost predsjedatelja COP-a 31, dok će australski ministar za klimatske promjene i energetiku Chris Bowen nadzirati pregovore u sklopu neuobičajenog aranžmana supredsjedanja, dogovorenog tijekom COP-a 30.
„Naše odluke moraju zaživjeti u gradskoj infrastrukturi, na poljoprivrednim zemljištima i na proizvodnim linijama u tvornicama. Obitelji moraju osjetiti njihov učinak kroz niže račune za energiju”, poručio je Kurum delegatima.
Bowen je najavio planove za izradu odluke pod vodstvom predsjedatelja tijekom trajanja konferencije, umjesto čekanja na njezine završne dane. Cilj je postići dogovor o praktičnim mjerama za ubrzanje klimatskih aktivnosti, iako i dalje postoje razlike u pogledu toga koliko bi ishod trebao biti ambiciozan.
Očekuje se da će financiranje biti jedno od najtežih pitanja, pri čemu zemlje u razvoju traže brži pristup sredstvima za prilagodbu i razvoj temeljen na čistijim tehnologijama. Pregovarači također moraju postići napredak u dogovorima o smanjenju emisija i pravednoj tranziciji.
„Znamo da će postojati razlike u stajalištima – o vrijednosti odluke, njezinim elementima i o tome koliko daleko trebamo ići. No, naš je zadatak raditi na smanjenju tih razlika i postići najambiciozniju odluku, usmjerenu na konkretne rezultate, kakvu god konsenzus dopusti”, objasnio je Bowen.
Kada klimatske promjene postanu zdravstvena kriza
Ponedjeljak je bio posvećen hrani, poljoprivredi i zdravlju, čime je skrenuta pozornost na sve veće posljedice klimatskih promjena po ljudsko zdravlje. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), između 3,3 i 3,6 milijardi ljudi živi u područjima koja su iznimno osjetljiva na klimatske promjene. Ekstremne vrućine, poplave i promjene u vremenskim obrascima već ugrožavaju živote i stvaraju pritisak na zdravstvene sustave diljem svijeta. „Glavni lik u središtu ove priče nije atmosfera. Nije to ni kopno, ni ocean, ni led. To smo mi. Vi i ja, naše obitelji i naše zajednice”, izjavio je Alan Dangour iz zaklade Wellcome Trust tijekom konferencije za novinare Svjetske meteorološke organizacije (WMO), pozivajući pregovarače o klimi da ljude stave u središte svojih odluka.
„Ne možemo se prilagoditi budućnosti u kojoj klimatske promjene nisu ublažene”, upozorio je Dangour.
Ekstremne vrućine pružaju posebno zabrinjavajuć primjer. Znanstvenici su sve zabrinutiji zbog povezanosti s prijevremenim porodima i mrtvorođenčadima, dok su radnici koji rade na otvorenom, djeca i starije osobe izloženi posebnim rizicima.
Joy Shumake-Guillemot iz WMO-a objasnila je za UN News kako meteorolozi i zdravstveni djelatnici surađuju na smanjenju nekih od tih rizika.
Putem zajedničke inicijative sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO), klimatski podaci uključuju se u planiranje javnog zdravstva. Primjerice, prognoza opasno visokih temperatura može pomoći bolnicama da se pripreme za veći broj pacijenata....dok predviđanja količine padalina i sezonskih uvjeta mogu pomoći zdravstvenim vlastima da predvide izbijanje bolesti, poput malarije.
„Informacije o vremenu vrlo su praktične i izravno relevantne za odluke koje se donose u zdravstvenom sektoru, no zdravstvene službe često nemaju pristup tim podacima”, rekla je.
A potencijal je golem: „Iz perspektive javnog zdravstva, gotovo svi smrtni slučajevi uzrokovani vrućinom zapravo se mogu spriječiti”, istaknula je Shumake-Guillemot.
Zdravlje je jedno od 10 prioritetnih područja Akcijskog plana konferencije COP31, a zemlje se poziva na provedbu Zdravstvenog akcijskog plana iz Beléma, dogovorenog na konferenciji COP30. Također se pokreće nova Inicijativa iz Antalije za zdravstvenu otpornost.
Poljoprivreda: Od emisija do rješenja
Prehrambeni i poljoprivredni sektor odgovorni su za otprilike trećinu globalnih emisija stakleničkih plinova. Istovremeno, taj je sektor iznimno osjetljiv na klimatske promjene jer rast temperature, suše i poplave ugrožavaju usjeve i egzistenciju milijuna poljoprivrednika.
Poljoprivreda može biti i dio rješenja. Cristian Barrasueta iz Svjetskog ruralnog foruma (World Rural Forum) izjavio je za UN News da poljoprivrednici već primjenjuju neke od tih pristupa. Na Fidžiju, primjerice, obitelji eksperimentiraju s različitim sortama usjeva i traže načine kako zaštititi sadnice od sve snažnijih ciklona.
O njihovoj se ulozi raspravlja i na konferenciji COP31, gdje zemlje razmatraju Program iz Sharm el-Sheikha o poljoprivredi i sigurnosti hrane (usvojen na COP27) te odlučuju o daljnjim koracima.
Za Barrasuuetu je prioritet osigurati da poljoprivredna obiteljska gospodarstva imaju pravo glasa pri oblikovanju klimatskih politika te pristup financijskim sredstvima potrebnim za prilagodbu. Objasnio je da su međunarodna sredstva za klimatske mjere trenutno teško dostupna – osobito malim poljoprivrednim organizacijama – zbog složenih procedura i velikog broja posrednika.
Hitnost situacije već je vidljiva u Boliviji, gdje je zbog teške suše vlada proglasila izvanredno stanje na nacionalnoj razini. Prema službenim podacima, uginulo je više od 75.000 grla stoke, a pogođeno je više od 114.000 obitelji.
S obzirom na to da se očekuje kako će fenomen El Niño u nadolazećim mjesecima dodatno ojačati, g. Barrasueta upozorio je da je poljoprivrednicima pomoć potrebna odmah – a ne tek nakon godina planiranja i rješavanja papirologije. Njegova poruka nadovezuje se na neke od ključnih tema s prvog dana konferencije COP31, tijekom kojeg su i agencije UN-a uputile ozbiljna upozorenja o mogućim posljedicama fenomena El Niño.