Prvi dan Konferencije o sigurnosti i zaštiti na nogometnim utakmicama otvorili su predsjednik NS Sisačko-moslavačke županije Davor Ivić i sisačko-moslavački župan Ivo Žinić, zaželjevši dobrodošlicu u grad pobjeda i grad u kojem je osnovan najstariji hrvatski klub, Segesta.
Sudionicima se na početku obratio Dražen Vitez, zamjenik glavnog ravnatelja policije, koji je poručio: "Drago nam je što smo kao partneri ovdje i što smo postigli iznimne rezultate u posljednjih pet godina: HNS, policija, pravosuđe i zaštitari. Jedino suradnjom možemo spriječiti nerede na stadionima. Popravili smo infrastrukturu, imamo nadzor nad ulaznicama i navijačima. Još uvijek postoje problemi izvan stadiona, na autocestama i na drugim mjestima, na tome ćemo raditi i u budućnosti. Pokazali smo na utakmicama protiv Ukrajine i Grčke da odlično funkcioniramo, da se dobrom pripremom i koordinacijom može odraditi utakmica bez najmanjeg incidenta. Vjerujem da će nam ova konferencija proširiti vidike".
Savjetnik Uefe za sigurnost, Željko Pavlica prenio je pozdrave predsjednika Uefe Aleksandra Čeferina te istaknuo kako su HNS i policija na utakmicama protiv Grčke i Ukrajine pokazali da odličnom suradnjom mogu organizirati susrete na sigurnosno vrlo visokoj razini.
Huliganizmu nema mjesta na stadionima
Izvršni direktor HNS-a Damir Vrbanović naglasio je kako predstoji još mnogo posla: "Svjesni smo da stvari još uvijek nisu blizu razine koju priželjkujemo, bez obzira na pohvale koje dolaze iz redova Uefe i MUP-a. Huliganizam se ne može opravdati nekakvim 'romantičnim idejama', njemu nema mjesta na stadionima. HNS ne može riješiti sam takve probleme, potrebne su poluge vlasti koje pokazuju sve više razumijevanja za to. Naslovnice trebaju pripadati igračima, a ne huliganima".
Krešimir Antolić, povjerenik za sigurnost GNK Dinama, prezentirao je podatke o sigurnosti na utakmicama Hrvatski Telekom Prve lige te klupske kazne.
Pokrenuto je 70 disciplinskih postupaka, pri čemu su tri najzastupljenija razloga bila uporaba pirotehničkih sredstava, govor mržnje (rasna diskriminacija) i kršenje propozicija. UEFA, dodao je Antolić, klubove u svojim natjecanjima kažnjava još i zbog blokiranih prolaza, neovlaštenih predstavnika medija, bacanja predmeta, drugih nereda među gledateljima, ulaska gledatelja u teren, nanošenja štete, korištenja laserskog pokazivača i odugovlačenja nastavka igre od strane sakupljača lopti.
Najveći broj protupravnih ponašanja zabilježen je na utakmicama klubova koji imaju organizirane navijačke skupine: Hajduk (Torcida), Dinamo (Bad Blue Boys), Rijeka (Armada), Osijek (Kohorta) ili Istra 1961 (Demoni). Raste broj novih članova skupina i maloljetnih osoba, često mlađih i od 16 godina, a protupravna ponašanja nastavljaju se i van nogometnih stadiona. Osim toga, primjetni su prodor kriminalnih čimbenika u navijačke skupine i sve češći slučajevi u kojima su istaknutiji ili deklarirani pripadnici navijačkih skupina počinitelji klasičnih kaznenih djela.
Voditelj Odjela za sprječavanje nereda na sportskim natjecanjima Dubravko Perec podnio je izvješće Ravnateljstva policije o trenutnoj situaciji na hrvatskim stadionima, a zajedno s voditeljicom Službe za sportska udruženja i međunarodne poslove SDUZS Marijom Crnković započeo je raspravu o Konvenciji Vijeća Europe o integriranom pristupu sigurnosti, zaštiti i uslugama na nogometnim utakmicama i drugim sportskim priredbama, dok je voditeljica Službe za natjecateljski sport, sportsku infrastrukturu i stručne kadrove u sportu SDUZS Nataša Mudžalo predstavila edukativnu razglednicu s porukom o fair-play ponašanju.
Zar zaista čekamo nečiju smrt?
Član Nacionalnog odbora za prevenciju i smanjenje nasilja na sportskim natjecanjima s Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske Mladen Genc kaže: "Iako sam dugo u nogometu i kao navijač, konsterniran sam nakon ovoga što sam vidio. Zar zaista čekamo nečiju smrt da bismo zajedno nešto napravili? Apeliram na sve nas da svatko u svom segmentu djelovanja pokuša podići situaciju na višu razinu. Uzalud nam konferencije, ako nećemo imati volje i hrabrosti za to".
Ivan Zvonimir Čičak iz Hrvatskog helsinškog odbora upozorio je na sljedeće trendove: "Svjedoci smo porasta divljaštva navijačke skupine Torcida. Kod navijača Dinama postoji jedan kontinuitet, dok smo primijetili pad takvog ponašanja kod navijača Osijeka, Cibalije i Rijeke". Dodao je kako ovakve konferencije neće biti od velike koristi dok se ne okupe i druge važne društvene skupine, prvenstveno dok neće biti hrabrosti kod države za obračun s huliganima.
Jura Ozmec sa Sportske televizije govorio je o ulozi medija u smanjenju nereda i govora mržnje na nogometnim utakmicama, citiravši engleskog autora Dougieja Brimsona kako "huliganizam postoji dok god može, dok god mu dajemo da postoji, a ulaskom u uprave klubova dali smo mu sve".
"U ljudskoj je prirodi gurati 'svoje' dok ide, do krajnjih granica. Navijaču koji je postao huligan - možda i u upravi kluba - otvoreno je sve. Svi smo mi to dopustili: klubovi, savez, mediji, a na kraju i politika", istaknuo je Ozmec te analizirao kako mediji griješe u praćenju huliganizma: "Dugo se u Hrvatskoj putem medija slavila 'veličanstvena atmosfera', uz uopćavanje navijača i huligana, uz lažne vijesti i politizaciju navijačkih skupina. Mišljenja su se prenosila bez razumijevanja situacije, reagiralo se samo nakon problema, stoga probleme treba locirati uz pomoć pravih i pravodobnih izvora. Zato su potrebne i ovakve konferencije".
Drugog dana Konferencije o sigurnosti i zaštiti održana su još dva predavanja te donijeti zaključci.
Završna su predavanja održali predstavnici Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske - predsjednik Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Siniša Nikšić, sutkinja istog Odjela Branka Žigante Živković i član Nacionalnog odbora za prevenciju i smanjenje nasilja na sportskim natjecanjima Mladen Genc - na temu mogućnosti prekršajnog sudovanja uz osvrt na prevenciju, statistiku i suzbijanje nasilja na sportskim natjecanjima, te HNS-ov povjerenik za sigurnost Miroslav Marković, o zdravstvenim i sigurnosnim problemima vezanima uz upotrebu pirotehnike na nogometnim utakmicama.
Zaključci konferencije
Sudionici konferencije, koja je okupila pedesetak stručnjaka, potom su donijeli sljedeće zaključke:
1. Ponovno se ističe nužnost aktiviranja Nacionalnog odbora za prevenciju i smanjenje nasilja u sportu, što je i prva preporuka Stalnog odbora Europske konvencije o nasilju i nedoličnom ponašanju gledatelja na sportskim priredbama, posebice na nogometnim utakmicama.
2. Sudionici Konferencije iskazuju zajedničku zabrinutost povećanom upotrebom pirotehnike i javnim poticanjem na mržnju prema drugim skupinama i pojedincima, kao i prisutnim elementima huliganskih ponašanja koji eskaliraju kroz ulično nasilje.
3. Pozdravljaju se napori Središnjeg državnog ureda za šport u provođenju prevencijskih programa u suzbijanju nasilja te se pozivaju nadležne državne institucije na potpisivanje i brzu ratifikaciju Konvencije Vijeća Europe o integriranom pristupu sigurnosti, zaštiti i uslugama na nogometnim utakmicama i drugim sportskim priredbama.
4. Pozivaju se nadležna policijska i pravosudna tijela na nastavak dosljedne i striktne primjene te potrebu ujednačene primjene zakonskih odredbi usmjerenih prema sprječavanju uočenih prisutnosti kriminalnih čimbenika u funkcioniranju dijela organiziranih navijačkih skupina.
5. Sudionici konferencije će u narednom razdoblju pojačati napore u ojačavanju integriranog pristupa sigurnosti, zaštiti i uslugama na nogometnim utakmicama, s jasnim ciljem zaštite velike većine navijača koji žele biti pozitivni sudionici nogometnih utakmica te istovremenog isključenja huligana sa stadiona.
6. Pozivaju se predstavnici organiziranih navijačkih skupina na otvoreni dijalog, kao jedini način za rješavanje i eliminaciju zapreka koji otežavaju afirmaciju svih pozitivnih navijačkih ponašanja.
7. Naglašava se vrlo važna uloga medija, urednika i novinara u ojačavanju svijesti o štetnim posljedicama uporabe pirotehnike i drugih zakonom sankcioniranih ponašanja, koja su često nekritički prikazana, a nerijetko i glorificirana u medijskim napisima te se pritom iskazuje potreba za edukacijom predstavnika medija o ovim temama.