Hrvatski ceh zaštitara – strukovna zaštitarska komora održao je u srijedu u Zagrebu okrugli stol „Pripravništvo i stručna praksa u privatnoj zaštiti“. Stručni skup organiziran u hotelu Westin okupio je predstavnike javnih i privatnih društava i obrta za poslove privatne zaštite, akademske zajednice, Ministarstva unutarnjih poslova, HGK, medija i korisnika usluga privatne zaštite, a u programu okruglog stola istaknuto je niz problema i izazove s kojima se suočava sektor privatne zaštite u RH.
Program je otvorila predsjednica Ceha Lidija Stolica, nakon čega se na segment tehničke zaštite osvrnuo Ivan Špoljarić, predsjednik radnog odbora tehničke zaštite HCZ-a. Ivan Funčić, potpredsjednik HCZ-a za tjelesnu zaštitu osvrnuo se na stručnu praksu u privatnoj zaštiti, odnosno na razloge, trajanje i način izvođenja stručne prakse, dok je Sandro Šegedin iz Ravnateljstva civilne zaštite govorio o pripravništvu i stručnoj praksi iz pozicije regulatora, MUP-a.
Šegedin je ustvrdio kako Zakon o privatnoj zaštiti daje osnove za postupanje, no velik dio odgovornosti je na poslodavcima. „Temeljem Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22), čl. 55. osobu koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala, poslodavac može zaposliti kao pripravnika, odnosno vježbenika. Pripravnik se osposobljava za samostalan rad u zanimanju za koje se školovao. Ugovor o radu pripravnika može se sklopiti na određeno vrijeme. Pripravnik je u pravilu osoba koja se tek školuje i po završetku pripravničkog staža (1 god) polaže ispit“, naveo je na okruglom stolu voditelj Inspekcije za privatnu zaštitu i detektivske poslove.
Valentina Lisak iz Radnog odbora tehničke zaštite HCZ-a je u svom predavanju govorila o stručnoj praksi u privatnoj zaštita kao prilici za poslodavce, učenike i studente. „Koristi od stručne prakse su višestruke, primjerice mogućnost primjene teorije u praksi, stjecanje profesionalnih znanja i vještina, stjecanje novih znanja iz struke, prilika za povezivanje i predstavljanje potencijalnim poslodavcima, uvid u radno mjesto, poslovanje i rad organizacije te izgradnja samopouzdanja“, istaknula je Lisak i potom slušateljima prezentirala prijedlog modela stručne prakse.
Uz spomenuta predavanja, tijekom okruglog stola razvila se živa rasprava sudionika skupa, a svoje stavove i mišljenja su s okupljenima podijelili Mate Laušić, Ante Perčin, Ivan Špoljarić, Lidija Stolica, Alen Javorović, Marko Sikirica, Ivana Lang, Sandro Šegedin, Davor Solomun, Ivan nađ, Ivan Funčić i dr.