Globalno gospodarstvo pokazalo je otpornost usred turbulencija tijekom protekle godine, uključujući promjenu trgovinskih politika - no rast ostaje prigušen i daleko ispod razina prije pandemije, navodi UN u izvješću objavljenom u četvrtak.
Svjetska ekonomska situacija i izgledi za 2026. predviđaju da će globalni gospodarski učinak ove godine porasti za 2,7 posto, ili nešto ispod 2,8 posto procijenjenih za 2025. i znatno ispod prosjeka od 3,2 posto prije pandemije. U izvješću se navodi da je naglo povećanje američkih carina „stvorilo nova trgovinska trenja, iako je izostanak šire eskalacije pomogao ograničiti neposredne poremećaje u međunarodnoj trgovini.“
Rizici ostaju visoki
Neočekivana otpornost na carinski šok, podržana solidnom potrošnjom i smanjenjem inflacije, pomogla je u održavanju rasta, ali temeljne slabosti i dalje postoje. Smanjena ulaganja i ograničen fiskalni prostor opterećuju gospodarsku aktivnost, što znači da bi se svjetsko gospodarstvo moglo ukorijeniti na stalno sporiji put rasta nego u razdoblju prije pandemije. Djelomično ublažavanje trgovinskih napetosti pomoglo je ograničiti poremećaje u međunarodnoj trgovini, ali očekuje se da će utjecaj viših carina, zajedno s povećanim makroekonomskim neizvjesnostima, postati očitiji ove godine.
U izvješću se navodi da su se financijski uvjeti ublažili usred monetarnog popuštanja i poboljšanog raspoloženja potrošača, ali rizici ostaju visoki, s obzirom na povišene vrijednosti imovine, posebno u sektorima povezanim s brzim napretkom umjetne inteligencije (AI).
Neizvjesnost i ranjivosti
U međuvremenu, visoke razine duga i troškovi zaduživanja ograničavaju prostor za politiku, posebno za mnoga gospodarstva u razvoju. „Kombinacija ekonomskih, geopolitičkih i tehnoloških napetosti mijenja globalni krajolik, stvarajući novu ekonomsku neizvjesnost i društvene ranjivosti“, rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres. Međutim, upozorio je da se „mnoga gospodarstva u razvoju i dalje bore“, što dovodi u opasnost napredak prema postizanju Ciljeva održivog razvoja (SDG).
Neujednačeni regionalni izgledi
Izvješće otkriva da se predviđa gospodarski rast u Sjedinjenim Državama na 2,0 posto u 2026. – u usporedbi s 1,9 posto u 2025. – uz potporu monetarnog i fiskalnog ublažavanja, iako će slabljenje tržišta rada vjerojatno utjecati na zamah. U Europskoj uniji predviđa se gospodarski rast na 1,3 posto, u odnosu na 1,5 posto u 2025., jer više američke tarife i kontinuirana geopolitička neizvjesnost smanjuju izvoz. U međuvremenu, u istočnoj Aziji predviđa se rast na 4,4 posto, u odnosu na 4,9 posto prethodne godine, jer poticaj od izvoza usmjerenog na početak proizvodnje slabi.
Očekuje se da će najveće gospodarstvo regije, Kina, porasti za 4,6 posto – nešto niže nego u 2025. – uz podršku ciljanih mjera politike. Prognozira se da će rast u Južnoj Aziji iznositi 5,6 posto u 2026., usporavajući s 5,9 posto u 2025. Tome predvodi rast Indije od 6,6 posto, za koji stručnjaci kažu da je potaknut otpornom potrošnjom i značajnim javnim ulaganjima. U Africi se predviđa rast proizvodnje od 4,0 posto – što je blagi porast u odnosu na 3,9 posto u 2025., ali visoki dug i klimatski šokovi predstavljaju značajne rizike. U Latinskoj Americi i Karibima očekuje se rast proizvodnje od 2,3 posto ove godine, što je neznatno manje u odnosu na 2,4 posto u 2025., usred umjerenog rasta potrošačke potražnje i blagog oporavka ulaganja.
Međunarodna trgovina usporava
Izvješće je pokazalo da se globalna trgovina pokazala otpornom u 2025. godini, rastući brže od očekivanih 3,8 posto unatoč povećanoj političkoj neizvjesnosti i rastućim carinama. Ovo širenje potaknuto je utovarom pošiljki na početku godine i snažnim rastom trgovine uslugama, no očekuje se da će se zamah usporiti, a rast trgovine usporiti na 2,2 posto. Istodobno, rast ulaganja ostao je prigušen u većini regija zbog geopolitičkih napetosti i strogih fiskalnih uvjeta.
U izvješću se navodi da su monetarno ublažavanje i ciljane fiskalne mjere podržale ulaganja u nekim gospodarstvima, dok je brzi napredak umjetne inteligencije potaknuo džepove snažne kapitalne potrošnje na nekoliko velikih tržišta. Međutim, svi potencijalni dobici od umjetne inteligencije vjerojatno će biti neravnomjerno raspoređeni, što bi moglo proširiti postojeće strukturne nejednakosti.
Rastuće cijene smanjuju kupovnu moć
Izvješće je također naglasilo da visoke cijene ostaju ključni globalni izazov čak i dok se dezinflacija nastavlja. Glavna inflacija – odnosno ukupni porast svih roba i usluga u gospodarstvu – pala je s 4,0 posto u 2024. na procijenjenih 3,4 posto u 2025., a predviđa se da će se ove godine dodatno usporiti na 3,1 posto.
„Čak i dok inflacija pada, visoke i još uvijek rastuće cijene nastavljaju smanjivati kupovnu moć najranjivijih“, rekao je Junhua Li, zamjenik glavnog tajnika UN-a za ekonomska i socijalna pitanja.
„Osiguravanje da se niža inflacija pretvori u stvarna poboljšanja za kućanstva zahtijeva zaštitu osnovne potrošnje, jačanje tržišne konkurencije i rješavanje strukturnih pokretača ponavljajućih cjenovnih šokova.“
Globalna akcija sada
Izvješće poziva na dublju globalnu koordinaciju i odlučnu kolektivnu akciju usred trenutnog razdoblja preusmjeravanja trgovine, trajnih cjenovnih pritisaka i klimatskih šokova.
Ističe da mnoge siromašnije nacije, zemlje bez izlaza na more i male otočne države u razvoju „ostaju posebno ograničene teretom duga, ograničenim prostorom za politiku i izloženošću vanjskim šokovima“, čime se naglašava potreba za većom međunarodnom podrškom za promicanje otpornog i održivog rasta.
Autori ističu Sevillsku obvezu, zaključni dokument Četvrte međunarodne konferencije o financiranju razvoja održane prošle godine u Španjolskoj, kao nacrt za jačanje multilateralne suradnje, reformu međunarodne financijske arhitekture i povećanje financiranja razvoja.
Foto: © Unsplash/PJH