WHO je vodio dvije ključne misije za prijenos 32 kritična pacijenta iz bolnice Nasser, u južnoj Gazi 18. i 19. veljače.
© WHO/Christopher Black
Diljem Gaze sada prevladava "nehumana" zdravstvena i humanitarna situacija, a uvjeti se nastavljaju pogoršavati, upozorio je u srijedu čelnik Svjetske zdravstvene organizacije UN-a. "Gaza je postala zona smrti", rekao je Tedros Adhanom Ghebreyesus, glavni direktor WHO-a dopisnicima na brifingu za novinare u Ženevi.
“Veliki dio teritorija je uništen. Više od 29 000 ljudi je mrtvo; mnogi drugi su nestali, pretpostavlja se da su mrtvi; i mnogo, mnogo više ih je ozlijeđeno,” dodao je. Diljem ratom razorenog Pojasa Gaze, ozbiljna pothranjenost dramatično je porasla od početka rata 7. listopada, s ispod jedan posto stanovništva, na više od 15 posto u nekim područjima.
“Ova brojka će rasti što duže rat bude trajao i opskrba se prekidala”, rekao je Tedros, izražavajući duboku zabrinutost što agencije poput Svjetskog programa za hranu (WFP) ne mogu pristupiti sjeveru. WFP je tamo obustavio dostavu pomoći zbog nedostatka sigurnosti za humanitarno osoblje i one koji traže pomoć.
Napadnuta medicinska dobrotvorna organizacija
Rat je uzeo težak danak humanitarnim radnicima, a izvještava se o stotinama ubijenih. Sklonište Liječnika bez granica (MSF) granatirano je u utorak navečer (po lokalnom vremenu), pri čemu je osoblje ozlijeđeno, a članovi njihove obitelji ubijeni. UN-ov koordinator za hitnu pomoć, Martin Griffiths, rekao je da je užasnut napadom, dodajući da je uz njih u njihovoj tuzi.
“Humanitarci stavljaju svoje živote na kocku. Kao i svi civili, moraju biti zaštićeni”, dodao je u objavi na X-u, nekadašnjem Twitteru.
‘U kakvom mi svijetu živimo’
Šef WHO-a Tedros ponovio je ozbiljne rizike za humanitarce i potrebu da se osigura njihova zaštita. “Kakav to svijet živimo kada ljudi ne mogu dobiti hranu i vodu, i kada ljudi koji ne mogu ni hodati ne mogu dobiti njegu?”, pojadao se. "U kakvom svijetu živimo kada su zdravstveni radnici u opasnosti od bombardiranja dok obavljaju svoj posao spašavanja života [a] bolnice se moraju zatvoriti jer više nema struje ili lijekova za spašavanje pacijenata?"
Naglasio je potrebu za trenutačnim prekidom vatre, za oslobađanjem talaca, za utihnulim oružjem i za nesputanim humanitarnim pristupom.
“Humanost mora prevladati”, rekao je Tedros.
Bolničke evakuacije
Tijekom posljednja tri dana UN-ova zdravstvena agencija i partneri proveli su nekoliko hitnih misija u medicinskom kompleksu Nasser u Khan Younisu, na jugu Gaze, kako bi evakuirali kritično bolesne pacijente, uključujući djecu. "Budući da jedinice intenzivne njege više ne rade, WHO je pomogao u premještanju pacijenata, od kojih mnogi ne mogu ni hodati", rekao je Tedros.
Oko 130 bolesnih i ozlijeđenih pacijenata i najmanje 15 liječnika i medicinskih sestara i dalje su u bolnici, usred izraelskih vojnih operacija koje su u tijeku, bez struje i tekuće vode i sve manje medicinskih zaliha koje spašavaju život.
Provedite 'davno zakašnjele' mjere
Također u srijedu, neovisni stručnjaci UN-a za ljudska prava pozvali su Izrael da hitno provede trenutni prekid vatre i konkretne humanitarne mjere, s posebnim fokusom na potrebe palestinskih žena i djevojaka. Citirajući presudu Međunarodnog suda pravde (ICJ) od 26. siječnja, stručnjaci su naglasili goruća pitanja prekida školovanja, uništavanja domova, ograničenog pristupa zdravstvenoj skrbi i povećanih rizika s kojima se suočavaju žene i djevojčice u Gazi i na Zapadnoj obali, uključujući spol -nasilje.
Uz sve ograničeniji pristup liječenju, stručnjaci su zahtijevali prekid napada izraelskih snaga na bolnice, naglašavajući potrebu za rodno osjetljivim mjerama za rješavanje hitnih potreba ranjivih.
Posebno su pozvali na uspostavu terenske bolnice, olakšavanje dostave pomoći, davanje prioriteta proizvodima za menstrualnu higijenu, izgradnju dodatnih skloništa i škola te osiguravanje sigurnih prostora za preživjele rodno uvjetovanog nasilja.
"Provedba ovih mjera bila bi dugotrajna demonstracija da je Izraelu stalo do zaštite civila i da poštuje njihova ljudska prava", rekli su.
Imenovani od strane Vijeća za ljudska prava UN-a da prate ključna pitanja ljudskih prava, stručnjaci su neovisni o UN-u ili bilo kojoj vladi, služe u svojim osobnim svojstvima i ne primaju plaću za svoj rad.