Eugen Antić
Od čuvara trgovačkih centara do operacija u ratnim zonama – priča o G4S-u najbolje pokazuje kako je privatna zaštita postupno preuzela dio poslova koji su nekoć pripadali isključivo državi.
U posljednjih nekoliko desetljeća svijet sigurnosti doživio je temeljitu transformaciju. Privatne zaštitarske tvrtke više nisu ograničene na čuvanje trgovina, banaka ili industrijskih pogona. Danas one nadziru granice, prevoze zatvorenike, osiguravaju vojne baze i štite energetsku infrastrukturu u najnestabilnijim regijama svijeta. Simbol tog procesa je britansko-danska kompanija G4S – globalni div koji je kroz povijest postao nezaobilazan akter svjetske sigurnosne arhitekture.
Od 2021. godine, G4S je dio Allied Universala, američkog sigurnosnog giganta. Ovim spajanjem stvoren je najveći svjetski sustav privatne sigurnosti s više od 800.000 zaposlenih u više od 80 zemalja. Rezultat je korporativna sila čiji zajednički prihodi dosežu između 20 i 26 milijardi dolara, čime su granice između britanskog i američkog pristupa sigurnosti gotovo potpuno nestale.
Od lokalnih čuvara do globalne sile sigurnosti
Korijeni G4S-a sežu u 1901. godinu i osnivanje tvrtke Kjøbenhavn Frederiksberg Nattevagt u Danskoj. Ipak, ključni trenutak za modernu povijest dogodio se 2004. godine spajanjem britanskog Securicora i danskog Group 4 Falcka. Time je rođen G4S, kompanija koja je ubrzo postala sinonim za tehnološki potkovanu i globalno prisutnu sigurnosnu industriju.
Ekspanzija je bila meteorska. G4S je počeo nuditi sve: od fizičke i tehničke zaštite te transporta novca, do kibernetičke sigurnosti i upravljanja zatvorima. U mnogim državama, tvrtka je preuzela uloge koje su tradicionalno obavljale javne institucije, poput nadzora migrantskih centara i osiguranja državnih zgrada.
Preuzimanjem G4S-a 2021. godine, Allied Universal je dodatno učvrstio svoj položaj globalnog lidera u industriji privatne sigurnosti. Spajanjem dviju korporacija nastao je konglomerat koji danas kontrolira ogroman dio tržišta fizičke i tehničke zaštite u Europi, Sjevernoj Americi, Africi i Aziji. Takva konsolidacija moći stvorila je strukturu u kojoj nekoliko globalnih igrača – predvođenih Allied Universalom i G4S-om – upravlja većinom svjetskih privatnih sigurnosnih usluga.
Unatoč globalnom rastu, posljednje su godine pokazale i izazove koje takav model nosi. Prema financijskom izvješću za 2022., G4S je zabilježio neto gubitak od 10,6 milijuna funti, uz smanjenje prihoda na 106 milijuna funti u pojedinim segmentima poslovanja. Ipak, organski rast u „emerging markets“ (tržištima u razvoju) dosegnuo je 11 %, što potvrđuje da se težište globalne sigurnosti seli prema Aziji i Africi.
Sigurnost kao roba – etika, profit i odgovornost
Najveće kontroverze u povijesti kompanije izazvale su operacije u visoko rizičnim regijama poput Iraka, Afganistana, Nigerije i Južnog Sudana. Na tim lokacijama G4S je često štitio diplomatske misije i energetsku infrastrukturu u uvjetima koji su više nalikovali vojnim operacijama nego klasičnoj zaštiti, što je potaknulo vječnu raspravu o tome gdje točno prestaje privatna zaštita, a počinje djelovanje privatnih vojski. Uz teške uvjete na terenu, kompaniju su pratili i brojni reputacijski izazovi te pravni sporovi koji su nerijetko završavali na naslovnicama svjetskih medija.
Posebno je odjeknuo slučaj u Velikoj Britaniji koji je zaključen 2023. godine, kada je odbačena dugogodišnja optužba za prevaru u vezi s elektroničkim nadzorom zatvorenika uz obrazloženje da nastavak postupka više nije u javnom interesu. Paralelno s tim, tvrtka se suočavala i s operativnim tužbama, poput one koju je pokrenula jedna logistička kompanija zbog propusta u osiguranju skladišta nakon krađe robe vrijedne 750.000 funti. Izvan Europe, situacija je često bila još složenija; u zemljama poput Kenije lokalne su se podružnice suočavale s ozbiljnim optužbama za kršenje prava radnika i civilnog stanovništva, što dodatno ilustrira koliko je teško održati jedinstvene etičke standarde u tako masovnom globalnom sustavu.
Svi ovi primjeri zorno pokazuju kompleksnost balansiranja između komercijalnog profita i javne odgovornosti u sektoru koji barata silom i ovlastima koje su nekoć bile isključivo u domeni države. Privatne kompanije poput G4S-a stalno se nalaze pod povećalom javnosti, jer svaki njihov propust ne znači samo financijski gubitak, već izravno utječe na sigurnost i temeljna ljudska prava.
Globalna sigurnost sutrašnjice
Danas je G4S više od zaštitarske tvrtke. To je simbol globalizacije sigurnosti – procesa u kojem se odgovornost za zaštitu ljudi, imovine i podataka sve više seli iz državnih ruku u privatne. U eri kada su prijetnje sve raznovrsnije – od kibernetičkih napada do terorizma i klimatskih kriza – raste potražnja za fleksibilnim, komercijalno orijentiranim rješenjima. G4S i slične korporacije nude upravo to: profesionalnost, tehnologiju i globalnu prisutnost, ali uz cijenu smanjenog demokratskog nadzora.
Njihov utjecaj danas je vidljiv svugdje – od međunarodnih konferencija i sportskih događaja, do digitalnih mreža i državnih granica. G4S više nije samo zaštitarska služba; to je sustav, infrastruktura sigurnosti u privatnim rukama. A kako globalne prijetnje rastu, raste i njihova moć.
Financijski pokazatelji i sudski izazovi pokazuju da čak ni najmoćnije kompanije sigurnosti nisu imune na turbulencije – što dodatno potvrđuje kako poslovanje u ovom sektoru zahtijeva stalnu prilagodbu, transparentnost i jasan okvir odgovornosti.
U svijetu u kojem granice između javnog i privatnog, između zaštite i profita, postaju sve tanje – sigurnost više nije samo pitanje tko nas štiti, nego i tko na tome zarađuje.
Foto: Careers.g4s.com/en