Turska je još jedna zemlja koja će ove godine biti uskraćena za titulu popularne turističke destinacije, i to zbog deset terorističkih napada na turskom tlu posljednjih godinu dana koji su odnijeli gotovo 250 života, a ranili više od 700 osoba. Oružani sukobi, teroristički napadi i ratovi stvorili su poduži popis država koje treba izbjegavati zbog sigurnosnih razloga, a na njemu se nalaze Sirija, Libija, Libanon, Ukrajina, Tunis, Izrael, Egipat, Bahrein... Sigurnosni stručnjaci diljem svijeta upozoravaju na crnu statistiku ovih zemalja te savjetuju putovanja na sigurnija mjesta, naglašavajući pritom da krstarenja imaju posebnu notu nesigurnosti u ovakvom okružju.
Početkom 2016. godine, luksuzna kompanija Crystal Cruises sa sjedištem u Kaliforniji, preusmjerila je sva svoja ovogodišnja krstarenja iz Turske prema okolnim zemljama navodeći kao glavni razlog „sigurnosne ugroze na tom području“. Primjer Crystal Cruisesa slijedile su mnoge druge kompanije, među kojima je i talijanski lider u krstarenju MSC koji je do daljnjega obustavio krstarenja Turskom te ih zamijenio grčkim destinacijama Atenom i Mikonosom. „Kompanija je donijela ovu odluku na temelju rastuće zabrinutosti naših klijenata zbog nesretnih događaja u Istanbulu u posljednje vrijeme“, objasnio je glasnogovornik MSC-a.
Iako je više od 80 posto nesreća na brodu uzrokovano ljudskom pogreškom, ove opasne okolnosti ne mogu ignorirati organizatori krstarenja niti putnici. Svoj doprinos sigurnosnom aspektu krstarenja pomorske uprave jamče stručnim osposobljavanjem pomoraca prema unificiranim standardima Međunarodne pomorske organizacije (IMO – International Maritime Organization), ali učinkoviti odgovori na prijetnje 21. stoljeća nedostaju.
Karibi imaju najveći udio u kriminalu na svjetskoj razini
Prema podacima Ureda za drogu i kriminal Ujedinjenih naroda, u 16 karipskih država živi 8,5 posto svjetske populacije, a njihov udio u kriminalu na svjetskoj razini iznosi čak 27 posto. Karibi, kao egzotična destinacija za krstarenje koja privlači pozornost u mnogim turističkim brošurama, osim dugih bijelih plaža i tirkizno plavog mora, posjeduje i zaista mračnu stranu. Na 100 000 stanovnika karipskih država dogodi se 90 ubojstava, a u Hondurasu, državi koja ima izlaz na Karipsko more, tek se dva od 50 slučajeva ubojstava riješi. Ovu statistiku dodatno negativno opterećuju slučajevi koji su odjeknuli na naslovnicama vodećih američkih i svjetskih medija. Karipski otok Sveta Lucija tako je bio domaćin nekoliko nesretnih krstarenja u kojem je višestruko orobljeno gotovo 100 putnika na brodu, a nekoliko osoba je i ubijeno.
Prema mišljenju američke javnosti, za ponavljanje ovakve vrste kriminala odgovornost snosi tamošnja turistička agencija koja je svojim klijentima prešutila informacije o prijašnjim napadima pravdajući se kako nisu bili upoznati s njima. Više nego ikad prije, klijenti zahtijevaju transparentnost informacija i poduzimanje svih raspoloživih sigurnosnih mjera od strane kompanija s kojima surađuju. Charles Lipcon, autor knjige 'Unsafe on the High Seas' i pomorski odvjetnik, priznaje kako raste broj sudskih tužbi protiv ovakvih kompanija koje svojim klijentima ne pružaju potpune i točne informacije o sigurnosnim pitanjima putovanja.
Koje su europske destinacije nesigurne?
Osim Južne Amerike, koja se smatra najopasnijim kontinentom, Sjedinjene Američke Države svoje građane upozoravaju i na europske destinacije. Američki State Department naveo je nogometnu manifestaciju EURO 2016, koja se ove godine održala u Francuskoj, kao potencijalno mjesto terorističkih napada zbog čega je francuska policija podigla razinu sigurnosti na najvišu razinu. Osim EURO 2016, Amerika upozorava i na sva ostala veća događanja u Europi, ali i na opasnost od napada u restoranima, trgovačkim centrima i podzemnim željeznicama.
Clive Johnstone, viši admiral u NATO-u, sredinom travnja izrazio je svoju zabrinutost oko mogućih terorističkih napada u Sredozemnom moru i to mornaricom koju bi ISIL vrlo jednostavno mogao izgraditi. Johnstone pretpostavlja da bi se takav napad mogao izvesti na nekoliko načina, i to napadom na kruzer, naftni terminal ili kontejnerski brod. Njegov strah opravdava činjenica da je ISIL izveo raketni napad na egipatski mornarski brod prošlog kolovoza, a pokušao je i napasti libijski naftni terminal, no libijske sigurnosne snage su uspješno reagirale i sprječile napad.
U svibnju je USA Today objavio članak o pretjeranom i neutemeljenom strahu Amerikanaca prema terorizmu u Europi navodeći kako je oko 12 milijuna Amerikanaca posjetilo Europu prošle godine, a samo je jedan Amerikanac ubijen u terorističkim napadima. Urednik za krstarenja Gene Sloan komentirao je kako je puno više Amerikanaca ubijeno u terorističkim napadima u Americi te sarkastično zaključio kako su veće šanse da život izgube u avionskoj nesreći nego u terorističkom napadu.
Istraživačka organizacija RAND upozorava kako su pomorski napadi vrlo privlačni za teroriste zbog toga što mogu uzrokovati masovnu ekonomsku destabilizaciju jer se danas gotovo oko 80 posto globalnog tereta kreće morem. Međunarodni pomorski transportni sustav, naime, povezuje oko 112 000 trgovačkih brodova, 6 500 luka i pristaništa te 45 000 ureda za plovidbu. Ova pomorska mreža tako povezuje oko 225 obalne države u cijelom svijetu.
Pad rezervacija
Unazad nekoliko godina, dogodili su se brojni teroristički napadi u Europi, no ovaj stari kontinent još nije odgovorio na prijetnje takvih napada u morima koja ga okružuju. Prvi napad u Sredozemnom moru, koji je okarakteriziran kao teroristički, dogodio se još davne 1985. godine kada je Amerikanac Leon Klinghoffer putovao sa svojom obitelji na kruzeru Achille Lauro. Brod su preuzeli palestinski teroristi, ubili Klinghoffera i prisilili kapetana da plovi prema Siriji i Izraelu kako bi pustili na slobodu 50 palestinskih zatvorenika. Iako su se teroristi predali nakon dva dana, slučaj je odjeknuo u svijetu kao pokazatelj svih sigurnosnih propusta na krstarenju te otvorio raspravu koja, nažalost, još nije ponudila učinkovita rješenja.
Primjer uspješne borbe s terorizmom u oceanu zabilježen je u Indiji nakon tragedije 2008. godine kada je pakistanska teroristička grupa Lashkar-e-Taiba preuzela indijski ribarski brod i ubila 166, a ranila 500 ljudi. Zbog nedostatka kvalitetne obalne straže i ogromnog broja žrtava kao posljedice toga, Indija je odlučila odmah reagirati te je postavila svoju mornaricu na najvišu točku s koje kontroliraju situaciju na obali i u oceanu. Od tada, niti jedan pokušaj napada nije bio uspješan, a imajući na umu mogućnost da se teroristi ISIL-a preruše u ribare te putem mora uđu u Indiju, sve brodove i ljude na njima višestruko provjeravaju.
Zbog velike opasnosti od ponavljanja terorističkih napada, Europa će ove godine izgubiti 10-20 posto turista, smatraju europski putnički agenti. Bez obzira što turističke agencije jamče sigurnost svojim klijentima, podaci govore kako je strah od terorizma itekako važan faktor pri odabiru destinacije za odmor. Tako je Pariz, poznat kao grad svjetlosti i ljubavi, zbog terorističkog napada u studenom prošle godine zabilježio pad kupovine avionskih karata za 27 posto sljedeći tjedan, a hoteli su u prosincu ostali bez 40 posto rezervacija u odnosu na prosinac 2013. godine. Iz kompanije Air France-KLM izjavili su kako su ih ovi napadi oštetili za 70 milijuna eura.
Prema podacima Svjetskog vijeća za putovanja i turizam, zemljama koje su pretrpjele teroristički napad turisti se počinju vraćati tri do šest mjeseci nakon napada, a zemlja koja bilježi konstantan pad broja turista od početka 2015. godine je Turska, i to upravo zbog ponavljanja napada, ali i zbog granice sa Sirijom koja je čini još ranjivijom.
Nemar osoblja
Pitanje sigurnosti ljudi na brodu prvi put se nametnulo još 1912. godine kada je najpoznatiji putnički brod Titanic odnio više od 1 500 života. Dvije godine nakon jedne od najvećih katastrofa 20. stoljeća, usvojena je konvencija poznata pod nazivom SOLAS (Safety of Life at Sea) s naglaskom na rješavanje problema vezanih uz sredstva za spašavanje. Pri obilježavanju stote obljetnice potonuća Titanica, dogodila se tragedija gotovo identičnog scenarija. Talijanski putnički brod Costa Concordia udario je o stijenu kod otoka Giglija te se na boku broda stvorila rupa zbog koje je brod na kraju potonuo, a 32 osobe izgubile su život.
Ponavljanje ovakve situacije pokazalo je koliko je zapravo sigurnosnih propusta još uvijek prisutno kod putovanja brodom, uključujući i nemar osoblja kao jedan od ključnih. Ako se tome doda još i opasnost od terorističkih napada, tezu o krstarenjima kao sigurnom načinu putovanja potrebno je hitno preispitati. Stručnjaci ukazuju na nužnost konstantne i snažne prisutnosti mornarica u oceanima jer će u suprotnom, na mjestima gdje nema efikasnog nadzora, terorističke organizacije iskoristiti priliku za novi kobni pothvat.