Foto: PU vukovarsko-srijemska
Tog su dana prije 29 godina srpske paravojne postrojbe i JNA-a ušle u razoreni grad i najavile „oslobođenje stanovnika Vukovara“ i, pred očima svjetske javnosti i mirovnih snaga, započele s nasilnim razdvajanjima obitelji, odvajanjima muškaraca od žena i djece, skrivenim deportacijama muškaraca u koncentracijske logore u Srbiji, izvlačenjem ranjenika iz vukovarske bolnice koji su, uz civile i branitelje, odvedeni i mučki ubijeni na Ovčari.
Od početka neprijateljskih djelovanja na Vukovar do konačne okupacije grada poginulo je oko 3 600 branitelja i civila. Hrvatska i dan danas ne zna za sudbinu 287 Vukovaraca. Iz Vukovara i okolice protjerano je oko 22 tisuće Hrvata i pripadnika ostalih narodnosti. U srpskim koncentracijskim logorima završilo je nekoliko tisuća branitelja i civila.
Od 1999. godine taj dan se odlukom Hrvatskoga sabora obilježava kao "Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991", a ove se godine po prvi puta obilježava kao državni blagdan i neradni dan, s obzirom da je 2019. godine Vlada Republike Hrvatske dan 18. studenog proglasila Danom sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Danom sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Iako je ovogodišnje obilježavanje, prilagođeno epidemiološkoj situaciji, okupilo znatno manji broj uzvanika od uobičajenog, proteklo je jednako časno, dostojanstveno i s dužnim pijetetom prema veličini i hrabrosti vukovarske žrtve u ostvarenju državnosti Republike Hrvatske.
Okupljeni branitelji Vukovara, predstavnici članova obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih branitelja Vukovara, najviši dužnosnici Republike Hrvatske, predstavnici udruga, pripadnici vojske i policije, građani Vukovara i cijele Hrvatske predvođeni s po pet stjegonoša odali su počast gradu heroju - gradu simbolu hrvatske slobode, braniteljima koji su Vukovaru i Hrvatskoj položili svoje živote kao i svim nevinim civilnim žrtvama.
Svečani program pod nazivom „Vukovar-mjesto posebnog domovinskog pijeteta“ započeo je ispred Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar, a potom je ulicama Vukovara do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata krenula Kolona sjećanja koju su predvodili hrvatski branitelji Vukovara zajedno s članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih hrvatskih branitelja Vukovara, članice i članovi Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata.
Među sudionicima Križnog puta u Koloni sjećanja, formiranoj sukladno preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, nazočili su najviši dužnosnici Republike Hrvatske, izaslanstva MUP-a i MORH-a, Vukovarsko-srijemske županije, Grada Vukovara, predstavnici crkvenih vlasti, povijesne postrojbe i predstavnici drugih institucija.
Na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, kod spomen obilježja sve prisutne pozdravio je mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit, koji je tom prilikom predvodio molitvu za sve žrtve Domovinskog rata Grada Vukovara.
Nakon molitve, kod spomen obilježja na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata, u spomen na sve poginule zajednički vijenac položili su branitelji Vukovara i članovi obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih hrvatskih branitelja Vukovara predvođeni zadnjim zapovjednikom obrane Vukovara Brankom Borkovićem. Potom je uslijedilo odavanje počasti predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića s izaslanstvom, predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića s izaslanstvom u kojem je bio i glavni ravnatelj policije Nikola Milina, župana Vukovarsko-srijemske županije Bože Galića, izaslanstva Grada Vukovara i drugih.
Svetu misu za sve pokojne i nestale predvodio je bosansko-hercegovački kardinal Vinko Puljić koji je u vrlo nadahnutoj propovijedi naglasio veličinu žrtve hrvatskih branitelja i građana Vukovara u stvaranju hrvatske države te naglasio ustrajanje u slozi i jedinstvu u nadolazećim vremenima.