USKORO nas u Hrvatskoj čeka smanjenje mreže bankomata, a njihov će se broj, prema nekim najavama, smanjiti za čak 50 posto, piše Novi list o temi koju je nedavno aktualizirala Hrvatska uduga banaka (HUB)
Naime, iz HUB-a su najavili drastično rezanje bankomatske mreže, a ponajviše u ruralnim područjima, gdje je promet na bankomatima manji od urbanih zona. Bankomati bi se ukidali zbog povećanih troškova sigurnosti i uvođenja elektrokemijske zaštite u bankomate koju propisuje regulativa.
Međutim, nameće se pitanje ako banke bitno smanje broj bankomata, je li pošteno potrošačima zaračunavati naknadu za podizanje gotovine na šalterima? Naime, kad ih se pita zašto zaračunavaju tu naknadu na šalterima ljudima koji podižu svoj novac, kažu da to klijenti uvijek mogu činiti na bankomatima, navodeći da je bankomata puno te druge slične argumente. Banke su u smislu karike koja osigurava protok novca svojevrsni monopolisti jer ljudi plaće i mirovine uglavnom podižu s tekućeg ili žiroračuna. Treba reći da ne naplaćuju sve banke naknadu za podizanje novca na šalteru, a vjerojatno ni nemaju sve isti plan koliko će ukinuti bankomata. Teza koja se neslužbeno može čuti je da, ako se pokoji bankomat i ukine, u poslovnici bankomat uvijek postoji, pa ako netko i bude morao potegnuti do poslovnice, tamo uvijek može novac dignuti besplatno - na bankomatu, navodi Novi list.
Iz HUB-a koji je 'glasnogovornik' bankarskog sustava već su poručili da je u Hrvatskoj trenutačno na raspolaganju oko 5500 bankomata, što je više u odnosu na države s većim brojem stanovnika, poput Mađarske, Nizozemske, Slovačke ili Danske. "Uspoređujući broj bankomata na 10.000 stanovnika, Hrvatska ima najveći omjer u Europskoj uniji (13.3), što ukazuje da su bankomati dostupni na velikom broju lokacija klijentima banaka u Hrvatskoj", poručili su iz HUB-a.
Podsjećaju da je posljednjim izmjenama Zakona o zaštiti novčarskih institucija propisano da se bankomati štite sustavom elektrokemijske zaštite, što će, kažu, dodatno povećati sigurnost građana i što banke podržavaju. Međutim, dodaju iz HUB-a, s obzirom na brojnost bankomata u Hrvatskoj, investicije u aktivnu elektrokemijsku zaštitu bit će izrazito velike i zahtijevat će optimizaciju bankomatske mreže. Banke stoga predlažu tehničko rješenje pasivne elektrokemijske zaštite, koja je, kažu, povoljnija te se koristi u većini drugih europskih država jer ima prednosti u odnosu na aktivnu.
Što se propisuje izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti novčarskih institucija
Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti novčarskih institucija (iz 2021.) propisuje se obveza uvođenja sustava elektrokemijske zaštite u roku od tri godine:
- u sve eksterne bankomate (bankomate izvan matičnih poslovnica banaka),
- u interne bankomate (bankomati u matičnim poslovnicama banaka) sukladno sastavljenim prosudbama ugroženosti te
- da uspostava mjera mora biti provedena na način da se elektrokemijska zaštita uvede u najmanje jednu trećinu od ukupnog broja eksternih bankomata svake godine, a prioriteti ugradnje će ovisiti o procjeni rizika od počinjenja kaznenih djela na bankomatima na svakoj pojedinoj lokaciji koju provodi banka.
Iznimno od toga roka, svaki novi eksterni bankomat koji se stavlja u promet na korištenje građanima ili se zamjenjuje radi amortizacije ili uništenja po počinjenju kaznenog djela mora prije primjene odmah biti opremljen sustavom elektrokemijske zaštite.
Zakon propisuje i obvezu provedbe ugradnje sustava sukladno propisima koji uređuju djelatnost tehničke zaštite, te posjedovanje tehničke dokumentacije propisanog sadržaja za navedene sustave.