Analizirana ovogodišnja protupožarna sezona
Sjednici je, nakon obilaska mješovitog postroja vatrogasaca, policije i vojnika, nazočio predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje Dragan Lozančić, glavni vatrogasni zapovjednik RH Slavko Tucaković i drugi predstavnici lokalne i županijske vlasti, vojske, policije, vatrogasaca i žurnih službi.
Ravnatelj DUZS-a Dragan Lozančić zahvalio je i čestitao svima koji su prema Vladinom Programu aktivnosti sudjelovali u gašenju požara. Kazao je i kako je ova iznimno zahtjevna sezona pružila jedinstvenu priliku uočiti slabosti sustava kada je on pod maksimalnim opterećenjem. Pokazalo se, kako je rekao, što treba i dalje nadograđivati, unaprijediti ili promijeniti.
"Naše protupožarne sposobnosti koje razvijamo i resursi koje osiguravamo dio su jedne šire priče o našem sustavu civilne zaštite, odnosno o našim naporima da kontinuirano razvijamo sposobnosti i kapacitete temeljnih operativnih snaga civilne zaštite", istaknuo je Lozančić i dodao kako je civilna zaštita zasluženo dobila prominentno mjesto u sustavu domovinske sigurnosti.
Na sjednici su predstavnici Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova te vatrogasnih zajednica Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije održali prezentacije o pripremi, organizaciji i provedbi ovogodišnje požarne sezone koja je bila jedna od najzahtjevnijih u posljednjih nekoliko desetljeća.
Glavni vatrogasni zapovjednik RH Slavko Tucaković detaljno je prezentirao rezultate ovogodišnje požarne sezone te naglasio kako je ova plenarna sjednica tek početak daljnjih aktivnosti u analizi svih segmenata u protupožarnim aktivnostima.
Inače, prema trenutnim podacima Vatrogasnog operativnog središta DUZS-a, na području Republike Hrvatske od 1. siječnja do 30. rujna 2017. zabilježeno je 6.230 požara raslinja, što je povećanje za 54,44% u odnosu na cjelogodišnji prosjek (4.034) zadnjih 11 godina. Opožareno je 100.767 ha, što je povećanje za 277,54 % u odnosu na cjelogodišnji višegodišnji prosjek (26.690). Od toga su na priobalju izbila 3.802 požara raslinja – povećanje za 51,47% (u odnosu na prosjek).
Uz to, neki od najzahtjevnijih požara koji su nastali u priobalnim županijama, po svojim su karakteristikama (blizina naselja, vrsta gorive tvari, teško pristupačan, a ponegdje i minski sumnjiv teren) bili vrlo zahtjevni za gašenje, posebice za vjetrovitog vremena kada se požar iznimno brzo širio, a pomoć protupožarnih zračnih snaga bila je ograničena ili potpuno onemogućena. Jedan od uzroka ovako zahtjevne sezone svakako je i izrazito dugo sušno razdoblje u kategorijama vrlo sušno i ekstremno sušno, s visokim temperaturama i s dosta vjetrovitih dana (najčešće umjerena i jaka bura).
Unatoč svemu, izrazitim zalaganjem i ulaganjem velikih fizičkih i stručnih napora svih vatrogasaca, zračnih i zemaljskih snaga Oružanih snaga RH, samih građana te ostalih službi i svih sudionika uključenih u protupožarne aktivnosti, spriječeni su nenadoknadivi gubitci ljudskih života, nije izgorio niti jedan ključni infrastrukturni objekt i nije bilo znatnijih šteta na stambenim i turističkim objektima. Znatnije štete zabilježene su na gospodarskoj infrastrukturi (npr. električna mreža) te u šumskom i poljoprivrednom zemljištu.
Zaključeno je kako iskustva, naučene lekcije i prijedlozi iz ove raščlambe, trebaju biti temelj za pripreme, organizaciju i provedbu sljedeće protupožarne sezone u kojoj svi sudionici trebaju djelovati zajedno. (DUZS)