Tijekom 2020. godine u Hrvatskoj je prijavljeno 53.082 kaznena djela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti, a što je 5,2% manje u odnosu na 2019. godinu. Sukladno navedenom, stopa kriminaliteta (broj kaznenih djela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti na 100 000 stanovnika) u Republici Hrvatskoj iznosi 1306 kaznenih djela, što Hrvatsku svrstava u skupinu sigurnih zemalja. Izdvajamo Policijsku upravu zagrebačku koja, unatoč svom udjelu od gotovo 30% u ukupnom kriminalitetu u Hrvatskoj, s obzirom na broj stanovnika ima ispodpro-sječnu stopu kriminaliteta u odnosu na ostatak Hrvatske (1281 KD na 100.000 stanovnika).
Uz navedeno, koeficijent razriješenosti kaznenih djela u Republici Hrvatskoj u 2020. godini iznosi visokih 71,2%, a što je najviši koeficijent razriješenosti u pro-matranom desetogodišnjem razdoblju, odnosno čak za 8% bolje od tog prosjeka. Promatrajući razdoblje od 2000. godine prosječan broj evidentiranih kaznenih dje-la na godišnjoj razini bio bi 68.842, dok bi 10-godišnji prosjek bio 59.702 kaznena djela, odnosno 5-godišnji prosjek koji iznosi 54.086 kaznenih djela. Podaci jasno po-kazuju da od 2016. godine u Hrvatskoj bilježimo ispodprosječan broj evidentiranih kaznenih djela. U 2020. godini u događajima koji su ugrožavali sigurnost u Hrvatskoj su smrtno stra-dale 832 osobe, što je za 137 osoba manje u odnosu na 2019. godinu.
Znajući da svaka gospodarska kriza, bez obzira na svoj uzrok, predstavlja plodno tlo za pojavu i razvoj kriminal-nih aktivnosti, općenito možemo reći da je COVID-19 imao svoj utjecaj na kriminalne aktivnosti - na način da su neki vidovi kri-minaliteta ostali isti, neki novi vidovi kriminaliteta su se pojavili, a neki su nastali upravo zbog mjera koje su se poduzimale.
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske svake godine objavljuje „Statistički pregled temeljnih sigurnosnih pokazatelja i rezultata rada u 2020. godini“ u kojem su statistički prikazani sigurnosni pokazatelji za proteklu godinu. Međutim, kako bi javnost bolje stekla uvid u stanje sigurnosti tijekom 2020. godine ove smo godine izradili zasebnu publikaciju COVID i kriminalitet u 2020. - Komentar pokazatelja sigurnosti u Republici Hrvatskoj.
Analizirali su stanje sigurnosti u Hrvatskoj tijekom 2020. godine, prikazali dvadesetogodišnje trendove pojedinih vidova kriminaliteta te komentirali kako su mjere za sprječavanje širenja COVID-19 utjecale na kriminalitet. Po prvi puta donose analizu osnovnih pokazatelja sigurnosti u 2020. godini, ali i dugogodišnji pregled trendova pojedinih vidova kriminaliteta te komentare stručnih službi policije o tome kako su mjere, koje su se u Europi i Hrvatskoj provodile radi suzbijanja širenja COVID-19, utjecale na kriminalitet.
Ocjenjuju da je stanje sigurnosti u Republici Hrvatskoj u 2020. godini bilo je na visokoj razini, a pozitivni rezultati proaktivnog rada te dobar postotak razriješenosti reaktivnog kriminaliteta potvrđuju da je hrvatska policija imala pravovremeni i odgovarajući odgovor na sigurnosne izazove. Naime, hrvatska policija je, pored obavljanja redovnih poslova suzbijanja kriminaliteta te održavanja povoljnog stanja javnog reda i mira, preuzela na sebe provođenje i nadzor nad provođe-njem mjera zbog suzbijanja širenja COVD-19, a što je zahtijevalo preraspodjelu i preusmjeravanje ljudskih i tehničkih kapaciteta.
Prikazani rezultati u različitim područjima suzbijanja kriminalite-ta ali i otkrivanje počinitelja počinjenih kaznenih djela potvrđuju kako je policija sve povjerene joj poslove obavljala uspješno te se angažman policije u provedbi COVID-19 nije negativno odrazio na stanje sigurnosti. Upravo suprotno, policija je manji broj prijavljenih kaznenih djela u općem kriminalitetu iskoristila za njihovo uspješnije razrješe-nje te postigla najbolji koeficijent razriješenosti kaznenih djela u protekla dva desetljeća. Opravdano manji broj kriminalističkih istraživanja gospodarskog i koruptivnog karaktera te zlouporabe droga nadomjestila je po-većanjem broja otkrivenih zločinačkih udruženja transnacional-nog i međunarodnog karaktera te se posvetila složenim i dugo-trajnim kriminalističkim istraživanjima kojima se organiziranom kriminalitetu zadaju ozbiljni udarciPosebnu pozornost policija je usmjerila povećanom riziku od viktimizacije djece i obitelji po-vezano s mjerama suzbijanja pandemije COVID-19, kako kroz provođenje preventivnih kam-panja ali i kroz ohrabrivanje žrtve na prijavu takvih djela. Navedeno je izuzetno važno budući kod takvih djela postoji izražena opasnost "tamne brojke" – neprijavljivanja djela – a što nam kao društvu nije cilj.
Iz navedenog razloga, iako posljedično ne možemo biti zadovoljni, pozdravljamo što su se žrtve obiteljskog nasilja ohrabrile i više prijavljivale djela te na taj način zahtijevale zajedničko djelovanje svih relevantnih institucija u njihovoj zaštiti. Smanjenje prometa u odnosu na raniju godinu, brojne preventivne i represivne aktivnosti policije te izmjene zakona usmjerene na oštrije kažnjavanje počinitelja najtežih prometnih prekršaja i recidivista rezultiralo je 2020. godine iznimno pozitivnim stanjem sigurnosti i protočnosti prometa uz najmanje poginulih osoba u prometu ikada.Provedbe mjera smanjenog kretanja osoba preko graničnih prijelaza samo su kratkotrajno utjecale na nezakonite migracije te se pritisak nastavio i u 2020. godini.
Međutim, iako je došlo do značajnog povećanja nezakonitih migracija, one se, zbog stalne i povećane pri-sutnosti policije na terenu, nisu značajnije odrazile na ukupno stanje sigurnosti i živote građana. Naime, evidentiran je najmanji broj kaznenih djela ukupno, potom teških krađa, provalnih krađa, krađa, krađa motornih vozila ali i razbojništava u protekla dva desetljeća, a što su kaznena djela koja najviše utječu na osjećaj sigurnosti građana.Zaključujemo kako je hrvatska policija, pored povećanog opsega posla i nepredvidivosti utjecaja COVID-19 na kriminalitet, ostala visoko motivirana i sposobna za učinkovitu borbu protiv svih oblika kriminaliteta, za zaštitu državne granice, kao i za održavanje povoljnog stanja javnog reda i mira te sigurnosti
Kakvo je bilo stanje sigurnosti u pojedinoj policijskoj upravi; u čemu je policija vaše županije bila više ili manje uspješna; kako izgleda prosječan počinitelj kaznenog djela u Hrvatskoj; kakva se vozila najčešće kradu; ima li danas više ubojstava ili nam se samo čini; ako je na cestama bilo manje poginulih, znači li to da Kobre nisu imale posla; jesu li se obistinile najave o povećanom riziku od nasilja u obitelji; jesu li mladi zbog povećane izloženosti internetu tamo činili i više protupravnih djela ili su češće bili žrtve; možete li pogoditi koliko je policija preventivnih programa odradila u godini kada se nismo mogli okupljati? Odgovore na ova i druga pitanja pronađite OVDJE