„Zaštita kritičnih infrastruktura jedno je od ključnih područja strategije sigurnosti i prioriteta Europske unije. Zaštita kritične infrastrukture predstavlja I veliki izazov za demokratska društva jer su ona po svojoj prirodi interaktivna, otvorena i dostupna. Ekonomska stabilnost i nacionalna sigurnost svake zemlje ovise o otpornosti kritične infrastrukture. Osim toga, kritična infrastruktura osnova je funkcioniranja, razvoja i postignute razine blagostanja naših zemalja, a odupiranje prijetnjama i jačanju otpornosti zahtijeva osiguranje sredstava i razvoj snažnog partnerstva javnog i privatnog sektora“, rekla je Lidija Stolica, predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara na otvaranju međunarodne Privatna zaštita i kritična infrastruktura održane u četvrtak na Zagrebačkom Velesajmu. Konferenciju je Ceh održao uz potporu Konfederacije europskih sigurnosnih službi (CoESS – Confederation of European Security Services), a program se odvijao uživo, kao i online putem Zoom aplikacije.
Međunarodna konferencija održala se s ciljem razmjene mišljenja, pogleda i uloge privatne zaštite kao sigurnosne gospodarske djelatnosti u sustavu nacionalne sigurnosti RH, a u svjetlu nove Europske Direktive o otpornosti kritičnih subjekata. Tematika je stoga okupila dionike sustava zaštite kritične infrastrukture iz nadležnih državnih tijela, privatne zaštite, vlasnika i predstavnika objekata kritične infrastrukture, te znanstvenika i stručnjaka iz područja zaštite kritične infrastrukture, a slušatelji su u programu mogli čuti važne informacije glede nacionalne regulative za područje zaštite KI.
„Referirati ću se na nedavnu izjavu ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića: 'Svjesni smo kako ne postoji apsolutna sigurnost, ali zajedničkim i predanim radom kao i do sada, možemo povećati otpornost našeg društva na sve prijetnje'. Na razini EU postoje mnogi dobri primjeri dobre prakse javno-privatnog partnerstva u zaštiti kritične infrastrukture, a u pojedinim članicama Unije objekti kritične infrastrukture su u privatnim rukama i njih štite privatne zaštitarske tvrtke na najvišoj razini pružanja usluge. Neke zemlje prepoznale su važnost javno-privatnog partnerstva i sinergijskog učinka stvaranjem javno-privatnih partnerstava i sporazuma za razmjenu informacija. Koriste dostupne potencijale očiju i ušiju zaštitara, koji obavljaju poslove, gdje nije prisutna policija ili neki drugih oblik nadzora od strane države“, dodala je u uvodnom dijelu predsjednica Ceha Lidija Stolica, nakon čega su uslijedila predavanja.
O europskoj praksi, regulativi i trendovima govorili su predavači iz inozemstva. Miriam Hofbauerova iz Europske komisije (DG-Home) izlagala je o "Prijedlogu Europske Direktive o otpornosti kritičnih subjekata", dok je Aleksandar Frank, načelnik Odjela CuESS-a za odnose s EU govorio o odnosnu kritične infrastrukture i privatne zaštite u Uniji. Iza toga je Ivana Cesarec, voditeljica Odjela za kritičnu infrastrukturu i kulturnu baštinu Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH predstavila normativne nacionalne izmjene i tijek pripreme Zakon o kritičnoj infrastrukturi. Glede novog Zakona Cesarec je najavila skorašnje e-Savjetovanju za koje je pozvala struku na uključivanje u javnu raspravu. Prema njenim predviđanjima Zakon bi kroz uobičajenu proceduru donošenja mogao doći na snagu veća za koji mjesec. Osim toga, usporedila je Zakon o KI iz 2013. godina s novim zakonom, te je najavila objavu kataloga (listu) kritične infrastrukture u RH, čime bi se napokon definirala KI u državi.
Moderator Konferencije, dr. Robert Mikac sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti osvrnuo se na javno-privatno partnerstvo u zaštiti KI i još jednom upozorio na probleme sustava i sigurnosne strategije u Hrvatskoj. „Ako su pojedine europske zemlje razvile javno-privatno partnerstvo u zaštiti kritične infrastrukture, onda to možemo učiniti i mi“, istaknuo je dr. Mikac u predavanju, uz napomenu kako svoje stavove izlaže iz akademskog aspekta. On je pobrojao pozitivne primjere EU prakse u zaštiti KI iz Njemačke, Švedske, Slovenije, Austrije, Španjolske, Rumunjske, Mađarske, Grčke, Ujedinjenog Kraljevstva (iako više nisu u EU), Francuske, Portugala, Nizozemske, Malte, Poljske i Finske. Pozitivna praksa u spomenutim zemljama odnosi se na zakone, provođenje vježbi, organizaciji sustava, korištenju EU fondova, provođenju vježbi, politikama, ustroju centara i dr.
"Što se tiče kritične infrastrukture euforično smo krenuli u tom području nakon ulaska Hrvatske u EU i donošenja Zakona 2013. Međutim, nakon toga smo stali. Moramo se pokrenuti, potrebni su nam povezanost strategija i akcijski planovi kako bi riješili trenutne probleme u sustavu“, poručio je dr. Mikac.
Gordan Akrap s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba održao je potom online izlaganje o suvremenim sigurnosnim izazovima i zaštiti kritičnih infrastruktura, a prvi blok predavanja zaključila je Natalija Parlov Una (TÜV Nord) s temom o standardima u zaštiti KI.
Drugi blok otvorio je Ivan Funčić iz Radnog odbora za tjelesnu zaštitu HCZ-a s predavanjem o tjelesnoj zaštiti u zaštiti KI, dok je Marko Sikirica iz Radnog odbora za tehničku zaštitu Ceha zaštitara u svom izlaganju dao pregled globalnih trendova u tehničkoj zaštiti, umjetnoj inteligenciji, sigurnosti gradova i prometa, mrežnoj tehnologiji, cyber rizicima i dr. Renata Dončević iz Radnog odbora za projektiranje HCZ-a predavala je o problematici projektiranja sustava zaštite KI, dok su zadnja dva predavanja bila posvećena zaštiti KI u zračnom prometu i pomorstvu. Zračni promet i preteću regulativu pojasnio je Željko Pivalica iz radnog odbora za sigurnost zračnih luka HCZ-a, uz napomenu da je sektor zračnog pometa „čak prereguliran zakonima“. Tonći Prodan iz Splita je na kraju programa imao zanimljivo online predavanje o zaštiti pomorstva i pomorskog prometa, a svoje je izlaganje održao iz pozicije predstavnika Radnog odbora HCZ-a za pomorsku sigurnost.
Na samom kraju programa uslijedila je panel rasprava vođena od dr. Roberta Mikca u kojoj su sudjelovali Ivana Cesarec (Ravnateljstvo CZ), Vladimir Vrcić (HCZ, Hrvatska pošta), Ivan Špoljarić (HCZ, ECCOS inženjering) i Ante Perčin (HUP).