Foto: Dvogodišnja Fatima je pregledana u zdravstvenom centru Bab-e-Bargh koji je uz podršku UNICEF-a u najvećoj zdravstvenoj klinici u gradu Heratu.
© UNICEF/Sayed Bidel
Poštivanje temeljnih prava i sloboda od strane de facto vlasti u Afganistanu ključno je za osiguranje stabilnosti u zemlji, rekao je zamjenik visokog povjerenika UN-a za ljudska prava u utorak u Ženevi. Informirajući Vijeće za ljudska prava UN-a, Nada Al-Nashif je detaljno opisala kako duboka humanitarna kriza u Afganistanu ugrožava osnovna prava, a među onima koji su najviše pogođeni su žene, djevojke i civilno društvo.
“Kako će de facto vlasti – zapravo i međunarodna zajednica – rješavati drastičnu ekonomsku i humanitarnu krizu u zemlji, odredit će uvažavanje ljudskih prava Afganistanaca, sada i u budućnosti”, rekla je. To će označiti razliku između potencijalnih života u dostojanstvu i blagostanju – ili ubrzanog uskraćivanja, nepravde i tragičnog gubitka života.
Osoblje Ureda UN-a za ljudska prava, OHCHR, ostaje na terenu u Afganistanu, gdje je gospodarstvo uvelike paralizirano, a siromaštvo i glad rastu. Al-Nashif je rekla kako se Afganistanci bore da zadovolje osnovne potrebe, prisiljeni poduzeti očajničke mjere, uključujući dječji rad i dječje brakove. Pojavili su se i novinski izvještaji o prodaji djece.
Pitanje života i smrti
Situaciju dodatno otežava učinak sankcija i zamrzavanje državne imovine. “Teški politički izbori koje države članice donose u ovom kritičnom trenutku, kako bi spriječile ekonomski kolaps, doslovno su život i smrt. Oni će definirati put Afganistana u budućnost”, rekla je.
Al-Nashif je izvijestila da, iako su se borbe povukle od kolovoza, kada su talibani preuzeli vlast, afganistanski civili i dalje su u opasnosti od sukoba jer Islamska država Horasan Province (ISIL-KP) i druge oružane skupine i dalje izvode smrtonosne napade.
Unatoč općoj amnestiji talibana, najavljenoj u kolovozu, njezin je ured dobio "vjerodostojne optužbe" o više od 100 ubojstava bivših afganistanskih snaga nacionalne sigurnosti i drugih povezanih s bivšom vladom.
Talibanima su pripisana najmanje 72 ubojstva, a u nekoliko slučajeva tijela su javno izložena.
“Samo u pokrajini Nangarhar također se čini da postoji obrazac od najmanje 50 izvansudskih ubojstava pojedinaca za koje se sumnja da su pripadnici ISIL-KP-a. Prijavljene su brutalne metode ubojstava, uključujući vješanje, odrubljivanje glava i javno izlaganje leševa”, dodala je.
Briga za žene i djecu
Al-Nashif je također duboko zabrinuta zbog kontinuiranog rizika od vrbovanja djece, posebno dječaka, od strane ISIL-KP i de facto vlasti. Djeca također i dalje čine većinu civila ubijenih i ozlijeđenih od neeksplodiranih ubojnih sredstava. U međuvremenu, žene i djevojke suočavaju se s velikom nesigurnošću kada je u pitanju poštivanje njihovih prava na obrazovanje, sredstva za život i sudjelovanje. Oko 4,2 milijuna mladih Afganistanaca već je izašlo iz škole, od čega 60 posto djevojčica.Također je zabilježen pad pohađanja srednjih škola kod djevojčica, čak i u provincijama gdje su im de facto vlasti dopuštale pohađanje škole. To je uglavnom zbog odsutnosti žena učiteljica, budući da na nekim mjestima djevojčice smiju podučavati samo žene.
Pitanja bez odgovora
Iako je dekret o pravima žena od 3. prosinca bio "važan signal", gospođa Nashif je rekla da ostavlja mnoga pitanja bez odgovora. “Na primjer, ne navodi jasnu minimalnu dob za brak, niti se odnosi na šira prava žena i djevojčica na obrazovanje, rad, slobodu kretanja ili sudjelovanje u javnom životu”, rekla je.
Nadalje, ženama je uglavnom zabranjen rad, osim nekim učiteljicama, zdravstvenim radnicima i osoblju nevladinih organizacija. Također ne mogu iznijeti proizvode na tržište jer su lokalne de facto vlasti zatvorile bazare kojima upravljaju žene. “Mnoge afganistanske žene i djevojke sada moraju biti u pratnji muškog rođaka kad god napuste svoje prebivalište. Oni se na nekim mjestima striktno provode, ali ne na svim”, rekla je gđa Al-Nashif Vijeću.
Upozorila je da UN-ovi partneri procjenjuju da će ograničavanje rada žena pridonijeti trenutnom ekonomskom gubitku do milijardu dolara.
Civilno društvo na udaru
Civilno društvo je također bilo na udaru posljednjih mjeseci. Od kolovoza je najmanje osam aktivista i dvoje novinara ubijeno, a ostali su ozlijeđeni od strane nepoznatih naoružanih muškaraca. Misija UN-a u zemlji, UNAMA, dokumentirala je gotovo 60 očito proizvoljnih pritvaranja, premlaćivanja i prijetnji aktivista, novinara i osoblja Nezavisne komisije za ljudska prava Afganistana, pripisanih de facto vlastima.
Nekoliko braniteljica prava žena također je ugroženo, a postoji i raširen strah od odmazde nakon nasilnog gušenja mirnih prosvjeda žena u rujnu. Mnogi mediji su se zatvorili, kao i brojne skupine civilnog društva.Nadalje, Nezavisna komisija za ljudska prava Afganistana ne može djelovati od kolovoza, dok se Nezavisna odvjetnička komora Afganistana suočava s gubitkom neovisnosti jer de facto vlasti sada upravljaju njegovim aktivnostima pod de facto Ministarstvom pravosuđa.
“Sigurnost afganistanskih sudaca, tužitelja i odvjetnika – posebno žena pravnih stručnjaka – posebno je alarmantna,” dodala je Al-Nashif. “Mnogi se trenutno skrivaju zbog straha od odmazde, uključujući osuđene zatvorenike koje su de facto vlasti oslobodile, posebice muškarce osuđene za rodno uvjetovano nasilje.”
Naglasila je da je poštivanje ljudskih prava ključno za napredak Afganistana: “Poštivanje i zaštita temeljnih prava i sloboda svih osoba u Afganistanu od strane de facto vlasti, bez diskriminacije, sastavni je dio osiguravanja stabilnosti. Nepoštivanje ljudskih prava neizbježno će dovesti do daljnjih previranja i nemira i zaustavit će razvoj Afganistana”.
“Štoviše, kao član međunarodne zajednice, Afganistan je vezan postojećim međunarodnim obvezama iz ugovora koje je ratificirao. Obveze prema ovim ugovorima ostaju na snazi, bez obzira na to koja određena tijela imaju učinkovitu vlast.”
Lavina gladi i neimaštine
Afganistansko gospodarstvo koje se raspada otežava ljudima dobivanje dovoljno hrane, objavio je u utorak Svjetski program za hranu (WFP). Agencija UN-a hitno treba 220 milijuna dolara mjesečno u 2022. jer pojačava operacije za pružanje pomoći u hrani i novcu za više od 23 milijuna Afganistanaca koji su suočeni s teškom gladi.
WFP je do sada ove godine pomogao 15 milijuna ljudi u sve 34 provincije u zemlji, dosegnuvši oko sedam milijuna samo u studenom, u odnosu na četiri milijuna u rujnu.
"Afganistan se suočava s lavinom gladi i neimaštine kakvu nikad nisam vidjela u svojih dvadeset i više godina provedenih u Svjetskom programu za hranu", rekla je Mary-Ellen McGroarty, tamošnja direktorica agencije.
Najnovije istraživanje WFP-a pokazalo je da 98 posto Afganistanaca ne konzumira dovoljno hrane, što je zabrinjavajući porast od 17 posto od kolovoza.
Obitelji se jedva snalaze, navodi agencija, te pribjegavaju očajničkim mjerama s početkom zime, pri čemu osam od 10 jede manje, a sedam od 10 posuđuje hranu samo da bi preživjeli.