Foto: UN/Habib Samadov
Nakon još jedne godine rekordno visoke globalne vrućine i ekstremnih vremenskih prilika, šef UN-a za klimu Simon Stiell rekao je pregovaračima na COP29 u Bakuu da je postavljanje ambicioznog novog cilja financiranja klimatskih promjena ključno za dobrobit svih nacija, uključujući najbogatije i najmoćnije .
“Odbacimo svaku ideju da je financiranje prevencije klimatskih promjena milosrđe;” nestalne klimatske promjene utječu na "svakog pojedinca na svijetu na ovaj ili onaj način", rekao je gospodin Stiell u ponedjeljak.
Njegov snažan poziv na akciju započeo je najnoviji krug UN-ovih pregovora o klimi, koji će trajati u glavnom gradu Azerbajdžana Bakuu od danas do sljedećeg petka, 22. studenog.
Službeno 29. konferencija stranaka Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC), COP29 će vidjeti zemlje koje će nastojati uspostaviti novi godišnji cilj financiranja smanjenja klimatskih promjena koji bi zamijenio obećanje od 100 milijardi dolara postavljeno 2009., koje istječe krajem godine i za koji mnogi kažu da je daleko manji od onoga što je potrebno da se nosi s brzo rastućim temperaturama zraka i mora.
Stiell je naglasio da je proces UNFCCC-a “jedino mjesto gdje se možemo pozabaviti neobuzdanom klimatskom krizom i vjerodostojno pozivati jedni druge na odgovornost za djelovanje u vezi s njom. I znamo da ovaj proces funkcionira. Jer bez toga bi čovječanstvo krenulo prema globalnom zatopljenju od pet stupnjeva.”
'Nijedna država nije imuna'
Dao je oštre primjere zašto je novi sporazum o financiranju klimatskih promjena tako kritičan, rekavši da će svaka zemlja platiti užasnu cijenu ako si barem dvije trećine zemalja svijeta ne mogu priuštiti brzo smanjenje svojih emisija. Štoviše, cjelokupno svjetsko gospodarstvo moglo bi propasti ako zemlje ne budu u stanju ojačati svoje opskrbne lance suočene s rastućim troškovima povezanim s klimatskim šokovima, kao što je pad razine vode u Panamskom kanalu koji je imao dramatičan utjecaj na količinu brodskog prometa.
“Frustriran sam kao i bilo tko što jedan COP ne može pružiti potpunu transformaciju koja je potrebna svakoj naciji, ali ovdje se strane moraju dogovoriti o izlazu iz ove zbrke. Zato se ovdje u Bakuu moramo dogovoriti o novom globalnom cilju financiranja klimatskih promjena.”
Stiell, koji je izvršni tajnik UNFCCC-a, dolazi iz Grenade, gdje je njegov rodni otok Carriacou prošlog srpnja gotovo sravnio s zemljom uragan Beryl. Govoreći u pozadini sa slikama razaranja, rekao je delegatima COP29 da su ga inspirirali njegovi susjedi, poput 85-godišnje žene po imenu Florence – i milijuna drugih diljem svijeta – koje su postale žrtve klimatskih promjena, “ali su se digli i krenuli iznova«.
Više od "gola"
“Ali ne možemo si priuštiti nastavak života i sredstava za život u svakoj naciji – stoga učinimo ovo stvarnim”, rekao je, postavljajući niz jednostavnih pitanja delegatima: Jesu li željeli da im računi za namirnice i energiju još više porastu; njihove zemlje postati ekonomski nekonkurentne? Jesu li željeli još daljnju globalnu nestabilnost, koja košta dragocjene živote?
Ako je odgovor na bilo koje od tih pitanja bio "ne", tada je sklapanje novog sporazuma o financiranju klimatskih promjena bilo još važnije. U tu je svrhu pozvao na snažne reforme globalnog financijskog sustava, za koje vjeruje da su ključni za države kako bi se učinkovito suočile s klimatskim utjecajima. Stiell je završio svoje primjedbe podsjećanjem na povijesnu važnost COP29.
“Ne možemo otići iz Bakua bez značajnog ishoda”, rekao je, pozivajući delegate da “izdrže i ispune obećanje”. Pozvao je sve nacije da pokažu da globalna suradnja "raste do ovog trenutka" umjesto da posustaje.
Najtoplije desetljeće ikada zabilježeno
Kako je otvoren COP29, meteorološka agencija UN-a, WMO, objavila je svoje ažuriranje stanja klime za 2024. i izdala crveno upozorenje na brzo napredovanje klimatskih promjena unutar jedne generacije, potaknuto rastućim razinama stakleničkih plinova u atmosferi.
Godine 2015.- 2024. obilježit će najtoplije desetljeće u povijesti, s ubrzanim gubitkom ledenjačkog leda, porastom razine mora i zagrijavanjem oceana. Ekstremni vremenski uvjeti uzrokuju značajne poremećaje u zajednicama i gospodarstvima diljem svijeta. Od siječnja do rujna 2024. globalna srednja površinska temperatura zraka bila je 1,54 °C (±0,13 °C) iznad predindustrijskog prosjeka, pojačana zagrijavanjem El Niña, prema analizi šest međunarodnih skupova podataka koje koristi WMO.
“Klimatska katastrofa narušava zdravlje, produbljuje nejednakosti, koči održivi razvoj i uzdrmava temelje mira. Najranjiviji su najteže pogođeni", rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres.
Očekuje se da će na sastanku koji se naziva 'COP o financiranju klimatskih promjena' predstavnici svih zemalja uspostaviti novi globalni cilj financiranja klimatskih promjena. Ovaj cilj, ili novi kolektivni kvantificirani cilj (NCQG), smatra se jednim od glavnih rezultata summita. Zamijenit će postojeći cilj od 100 milijardi dolara koji ističe 2025.
Stranke žele poduzeti korake prema operacionalizaciji „fonda za gubitke i štete” koji je dogovoren na COP28 i koji se smatra ključnim međunarodnim fondom koji bi se bavio neizbježnim štetama klimatskih promjena. Nejasno je kada će se fond koji je još uvijek u formiranju pokrenuti i početi isplaćivati, iako su Filipini naknadno odabrani za domaćina njegovog odbora.
Očekuje se da će sve zemlje predati nove klimatske ciljeve – nacionalno utvrđene obveze (NDC) – do veljače 2025., osiguravajući da su njihove obveze usklađene s razinom smanjenja emisija potrebnih za ograničavanje porasta globalne temperature na 1,5 stupnjeva C i sprječavanje nekih od najgorih učinaka klime. promijeniti.
Pregovarači žele dovršiti smjernice potrebne za potpunu operacionalizaciju članka 6. Pariškog sporazuma, koji dopušta državama da dobrovoljno surađuju na ispunjavanju ciljeva smanjenja emisija navedenih u njihovim NDC-ovima. Između ostalog, članak 6. omogućio bi im razmjenu ugljičnih kredita proizvedenih uklanjanjem ili smanjenjem njihovih emisija stakleničkih plinova, pomažući drugim državama u postizanju njihovih klimatskih ciljeva. Podnošenjem svojih prvih dvogodišnjih izvješća o transparentnosti, naloženih Pariškim sporazumom treba se pokazzati kako se pojedinačne nacije bave klimatskim promjenama, uključujući njihove napore da ojačaju planove prilagodbe ili smanje emisije stakleničkih plinova. Od zemalja se očekuje da povećaju transparentnost oko svojih nacionalnih klimatskih akcija.