Zvonimir Viduka, vlasnik i direktor, Altpro
Ulaganja u infrastrukturu su dugotrajan i složen proces koji uključuje brojne tehničke, administrativne i druge izazove. Obnova željezničke infrastrukture u Hrvatskoj ide u pozitivnom smjeru
Po pitanju sigurnosti u prometu najčešće se govori, analizira i prati cestovni promet koji, nažalost, uzima najviše života na godišnjoj razini, a ima za posljedicu brojne teže i lakše ozlijeđene te velike materijalne štete. Međutim, ostali segmenti prometa nisu manje značajni od cestovnog, a tu podrazumijevamo željeznički, zračni i pomorski promet koji nose svoje izazove. Upravo u području signalno-sigurnosnih sustava za željezničku infrastrukturu i željeznička vozila Hrvatska ima svog globalnog igrača koji se diljem svijeta poslovno surađuje i nadmeće s nekima od najvećih svjetskih proizvođača i kompanija, poput Siemensa, Alstoma ili Bombardiera. Riječ je o tvrtki Altpro koju je 90-ih godina prošlog stoljeća utemeljio Zvonimir Viduka.
Nakon desetljeća zanemarivanja željeznica u Hrvatskoj zadnjih je godina ipak i ona došla na red s ulaganjima i obnovom infrastrukture i voznog parka. Prema vašem mišljenju ide li obnova željezničke mreže u RH u dobrom smjeru (i prema očekivanoj dinamici)?
Ulaganja u infrastrukturu su dugotrajan i složen proces koji uključuje brojne tehničke, administrativne i druge izazove. Obnova željezničke infrastrukture u Hrvatskoj ide u pozitivnom smjeru. Trenutno su aktivni brojni projekti. Altpro sudjeluje u projektu rekonstrukcije postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka na dionici Križevci-Koprivnica-državna granica. Obnovom pruga, modernizacijom željezničko-cestovnih prijelaza i nabavom novih vlakova poboljšat će se povezanost i doprinijeti sigurnosti, ali i rastu prijevoza željeznicom.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je proljetos istaknuo da “sve snage u sljedećih desetak godina usmjeravamo u željeznicu i imamo ulaganja već oko 1,5 milijardi eura, a ovo desetljeće koje je ispred nas, bit će obilježeno ulaganjem u željeznicu, u obnovu i modernizaciju te izgradnju željezničke infrastrukture”. Prema vašem mišljenju je li deset godina realan period da dobijemo modernu željeznicu?
Hrvatski planovi za modernizaciju željeznice su ambiciozni, ali ostvarivi. Spomenuto ulaganje od 1,5 milijardi eura, uz pristup drugim sredstvima iz fondova EU omogućit će daljnja ulaganja. Nakon provedbe planiranih projekata, imat ćemo revitaliziranu i funkcionalnu željeznicu, odnosno siguran i pouzdan željeznički promet.
U poslovima obnove i rekonstrukcije željezničke mreže u RH sudjeluje i Altpro. U kojim poslovima i projektima participirate?
Altpro sudjeluje u realizaciji trenutno najvećeg željezničkog infrastrukturnog projekta na dionici Križevci-Koprivnica-državna granica s Mađarskom duljine 43 kilometara. Ova dionica je dio koridorske pruge Rijeka-Zagreb-Budimpešta, a vlakovi će moći postići brzinu do 160 km/h. Isporučujemo i ugrađujemo uređaje za signalno-sigurnosni podsustav, naš globalno najprepoznatljiviji i najvažniji proizvod. Drugi veliki projekt na kojem radimo je isporuka i gradnja 121 željezničko-cestovnog prijelaza. Radi se o našem RLC23 sustavu koji je certificiran za najvišu razinu sigurnosti SIL4 po EN normama od TÜV Rheinland. Proizvodimo sve ključne komponente sustava (centralni uređaj, sustav detekcije vlaka, polubranike/branike i signale). Također, prema potrebama HŽ infrastrukture radimo na modernizaciji starih i nepouzdanih željezničko-cestovnih prijelaza.
Najveći razvojni centar za željezničke tehnologije u JI Europi
Što je obilježilo poslovanje Altproa od osnutka do dana? Koji su trenuci bili najvažniji za tvrtku u protekla tri desetljeća?
Od startupa koji je počeo u Tehnološkom parku Zagreb prije 30 godina, Altpro se razvio u globalno prepoznatljiv brend s više od 230 zaposlenika. Ključan trenutak bila je realizacija prve investicije ODRA1 uz pomoć HBOR-a 2011. godine. Preseljenjem u Odru stvorili smo preduvjete za višestruko povećanje broja proizvoda te smo izgradili svoj poligon za testiranje željezničkih tehnologija. Otvaranjem razvojnog centra ODRA2 2018. godine, postali smo najveći razvojni centar za željezničke tehnologije u JI Europi.
Sigurnost je po pitanju željeznice jedna od temeljnih značajki. Kakva je trenutna razina sigurnosti željezničkog sustava u RH, posebno u dijelu starosti voznog parka i stanja infrastrukture?
HŽ ima standardne sustave sigurnosti koje koriste i razvijene željeznice poput Austrije i Njemačke. Zakoni i pravilnici su usklađeni s regulativom EU. Ulaganja u željeznicu donijela su značajno poboljšanje. U zadnjih deset godina su praktički sva vozila opremljena novom sigurnosnom opremom, što uključuje i crne kutije za slučajeve nesreća. Dio voznog parka je starije generacije, no nabavke novih vlakova će poboljšati sigurnost i udobnost putovanja. Lokomotive operatora su novijih generacija, potpuno sigurnosno opremljene.
Iako tehnologija i nova oprema dižu razinu sigurnosti, ljudski faktor je neizostavan u održavanju sigurnosne kulture. U Hrvatskoj, na godišnjoj razni, bilježimo dosta nesreća na pružnim prijelazima, koji su spoj cestovnog i željezničkog prometa, ali i općenito na prugama i kolodvorima na kojima stradavaju neoprezni pješaci. Na koji način je potrebno podići tu sigurnosnu kulturu među ljudima, posebice među vozačima automobila?
Zaštita prijelaza složen je zadatak koji uključuje sve vrste sustava koji rade zajedno. Iako tehnologija igra sve veću ulogu, ljudski faktor i dalje ostaje ključan. Edukativno-preventivne kampanje tu mogu pomoći. U rujnu, Altpro je podržao održavanje Međunarodnog stručnog skupa “TreSP-Network” na temu sprečavanja nedozvoljenih prelazaka preko željezničkih pruga. Prezentirali smo naš sustav osiguranja za željezničko-cestovne prijelaze. Organizatori su bili Fakultet prometnih znanosti i Međunarodna željeznička unija (UIC), a suorganizator HŽ infrastruktura. HŽ provodi kampanje godinama, ali treba napomenuti da je u većini slučajeva krivac cestovno vozilo koje ne poštuje znakove.
Ako usporedimo Hrvatsku s drugim zemljama, posebice u Europi, kakva je naša pozicija glede željeznica? Kakve su nam mogućnosti u budućnosti, posebice glede tranzita?
Hrvatska je prava transportna koridorska zemlja. Novom Uredbom o TEN-T prometnoj mreži pozicionirana je na četiri europska koridora u koje je uključeno dodatnih 450 km hrvatskih željezničkih pruga. S obzirom na to da je kod nas elektrificirano oko 40 posto pruga, u rješavanje ovog problema treba uključiti i vodik koji je optimalno rješenje kada elektrifikacija nije moguća.
Zelena tranzicija traži održiv prijevoz
Kakva je budućnost željeznica i kakvi su trendovi u željezničkom prometu?
UNIFE, europsko udruženje željezničke industrije čiji smo član, u pregledu globalne željezničke industrije iznosi da je od 2021. do 2023. ostvaren godišnji rast od 2,7 posto, a do kraja ovog desetljeća rast će biti oko tri posto godišnje. Povećanoj potražnji doprinose geopolitičke napetosti, rastuća potražnja za transportom i zelena tranzicija koja traži održiv prijevoz. Tu nastupa željeznica kao najsigurniji, najodrživiji i najučinkovitiji oblik kopnenog prijevoza.
Altpro je više od 30 godina prisutan u istraživanju, razvoju i proizvodnji u željezničkom sektoru, a danas ste među vodećim kompanijama koje razvijaju i proizvode signalno-sigurnosne sustave za željezničku infrastrukturu i željeznička vozila. Možete li prokomentirati trenutnu globalnu poziciju i prisutnost tvrtke na tržištu?
Upravo smo se vratili s Innotransa, najznačajnijeg svjetskog sajma za željeznicu na kojem smo izlagali jubilarni deseti puta. Organizator sajma nas je smjestio u HUB 27, paviljon u kojem su najznačajniji izvozni proizvođači u EU, Europska komisija, Europska agencija za željeznicu ERA te UNIFE. Ovo je potvrda da smo prepoznati kao važna europska tvrtka u proizvodnji sustava za željeznicu. S ovogodišnjeg sajma vraćamo se s popunjenim knjigama narudžbi i otvorenim novim tržištima. Naše smo sustave izvezli na 54 tržišta svijeta, a kupcima se sviđaju naša sposobnost inovacija i fleksibilnost. To nas diferencira na tržištu. Među brojnim poslovima koje smo realizirali po svijetu su, primjerice, projekti u Torontu, Sao Paulu, Japanu, Budimpešti, Austriji, projekt na tramvajskoj infrastrukturi u Luksemburgu, glavna željeznička pruga između Ankare i Istanbula, monorail u Egiptu i metro u Kini.
Ova je godina važna za Altpro zbog otvaranja novih pogona i prostora u Velikoj Gorici. Uz već postojeće prostore i sjedište u zagrebačkoj Odri, kao i nove u Velikoj Gorici, tvrtka je prisutna u još nekoliko zemalja. Koliko ljudi zapošljavate, koji su vam proizvodni kapaciteti i gdje ste sve proizvodno pozicionirani?
Naša nova investicija u visokotehnološki proizvodni pogon u Velikoj Gorici, vrijedna više od 7,2 milijuna eura, praćena je od HBOR-a i Hamag Bicroa te zaokružuje tridesetogodišnje uspješno poslovanje tvrtke Altpro. Pogon od 3.500 četvornih metara smo opremili najsuvremenijom tehnologijom i višestruko povećali kapacitete. U Odri je smješten istraživačko-razvojni centar i Uprava tvrtke; mehatronički centar je u Vrbovcu, a u Srbiji posluje naša tvrtka-kćer. Imamo preko 230 zaposlenika, timove mladih inženjera, elektrotehničara i strojara.
Razvoj (R&D) je jedan od bitnih segmenata tvrtke. Na koji način funkcionira područje istraživanja, razvoja i testiranja? Koji sustavi, patenti i proizvodi su obilježili poslovanje Altproa u željezničkom sektoru?
Od osnutka imamo vlastiti razvoj, sve proizvode smo sami razvili te ne ovisimo ni o kome. Svi ključni signaling sustavi su certificirani za sigurnosnu razinu SIL 4 u nezavisnim tijelima za ocjenjivanje sigurnosti tipa A, u skladu s EN17020, te su testirani na EMC i teške uvjete okoline u akreditiranim laboratorijima. Možemo proizvesti i razviti elektrotehničke uređaje za rad u najtežim okolišnim uvjetima. Samim time, to je niša u kojoj nema puno konkurencije.
I za kraj - kakva je financijska bilanca tvrtke?
U protekle tri godine Altpro bilježi stabilan rast poslovanja, a od početka 2023. imamo velik rast. Izvoz je godišnje rastao po prosječnoj stopi od 15 posto. U ovoj godini nastavljamo s istim trendom, a Indija nam je trenutno najveće izvozno tržište.
Dražen Najman