Damir Gabrić, predsjednik PHŽG za smanjenje rizika od katastrofa
Novi prijedlog Zakona o sustavu civilne zaštite, po mom sudu, donosi puno jasnije definiranje nekih vrlo bitnih postupaka, kao što su, primjerice, postupci kod proglašenja velikih nesreća i katastrofa što je izuzetno dobro, dok je - recimo - imenovanje župana kao načelnika Stožera civilne zaštite pogrešno
Dražen Najman
Damir Gabrić je novi predsjednik Platforme hrvatskih županija i gradova za smanjenje rizika od katastrofa, nacionalnog udruženja koje okuplja predstavnike gradova i županija zadužene za poslove civilne zaštite, vatrogastva, kriznog upravljanja i općenito pitanja sigurnosti na lokalnoj razini. Kao predstavnik Splitsko-dalmatinske županije, Gabrić u radu Platforme sudjeluje od njenog osnivanja 2013. godine, a danas je pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, civilnu zaštitu i ljudska prava u Splitsko-dalmatinskoj županiji i načelnik Stožera civilne zaštite SDŽ.
Vođenje Platforme HŽG preuzeli ste proljetos u Lovranu. Što ste si postavili među ciljeve i planove djelovanja Platforme u idućem razdoblju?
Kao što znate, ciljevi Platforme su zadani već od samog njenog osnutka i oni su jasni i nepromjenjivi, a to su povezivanje, koordiniranje, osnaživanje i zajedničko djelovanje članica radi bolje suradnje, lakše razmjene iskustava, ideja, zajedničkih projekata i aktivnosti te podrške i praktične pomoći u prevenciji i smanjenju rizika od katastrofa i odgovoru na katastrofe. Od samog početka Platformu su vodili ljudi koji su imali dovoljno iskustva i mudrosti da je vode, a što se vidi iz toga da se članstvo nije osipalo. Osobno ću se truditi da to ostane bar na toj razini ili da odemo jednu stepenicu više.
Koliko Platforma broji članica i kako je ustrojena struktura Udruženja?
Danas Platformu sačinjava 17 županija i devet gradova kao redovni članovi te još tri grada kao podržavajući članovi. Platforma je ustrojena kao i druge udruge. Najviše tijelo je Skupština Platforme, a na čelu Platforme je predsjednik koji ima svog zamjenika, pri čemu mu u radu pomaže tajnik. Najviše izvršno tijelo je Izvršni odbor Skupštine koji upravlja radom Platforme između dvije sjednice Skupštine u skladu sa Statutom i odlukama Skupštine. Zakonitost rada prati, naravno, Nadzorni odbor.
Na “Danima kriznog upravljanja” ministar unutarnjih poslova Davor Božinović najavio je donošenje novog Zakona o sustavu civilne zaštite s ciljem “daljnjeg poboljšanja organizacije, uloge i pozicioniranja sustava civilne zaštite u RH”. Kakav je stav Platforme HŽG na najavljeni Zakon s obzirom na to da ste sudjelovali u raspravama i savjetovanjima sa zakonodavcem i drugim akterima sustava?
Ministar Božinović je to najavio, a i sami znamo da se Zakon, rekli bi Dalmatinci, ‘kuha’ jer smo još u listopadu prošle godine poslali više od stotinu sugestija na prijedlog novog Zakona. Kad govorim u množini mislim na Platformu na čijem sam čelu. Pažljivijim iščitavanjem uočili smo još neke bitne zamjerke koje ćemo, nadam se, imati priliku iznijeti.
Novi prijedlog po mom sudu donosi puno jasnije definiranje nekih vrlo bitnih postupaka, kao što su, primjerice, postupci kod proglašenja velikih nesreća i katastrofa što je izuzetno dobro, dok je - recimo - imenovanje župana kao načelnika Stožera civilne zaštite pogrešno. Također moram naglasiti da je još čitav niz zakona koji definiraju sustav civilne zaštite vrlo bitan, oni koji definiraju vatrogastvo, HGSS, Crveni križ i drugi, tako da i na njima treba biti fokus, a ne samo na ovome koji smo spominjali.
Bit će sve više problema s nedostatkom ljudskog kadra U matičnoj Splitsko-dalmatinskoj županija niz godina vodite poslove i snage civilne zaštite? Kako je organizirana CZ na vašoj, lokalnoj razini i s kojim se problemima i izazovima suočavate na razini SDŽ?
Na tim poslovima radim još od 1996. godine kada sam vojnu odoru zamijenio civilnom. Trenutno, osim pročelničke, obavljam i dužnost načelnika Stožera civilne zaštite SDŽ. Želim naglasiti da je u ovih 28 godina, a to sam i ranije naglasio, napravljen nevjerojatan iskorak u tehnici, objektima i opremi, također u obuci i znanju ljudi koji s njom rukuju, ali držim, a to se već i osjeća, da ćemo imati sve većih problema u brojnosti ljudi, poglavito u dragovoljačkom dijelu. Teško da će se mlada osoba, primjerice u vatrogastvu, pored velike ljubavi koju prema tome osjeća, odreći puno veće zarade koja mu se pruža u ugostiteljstvu ili nekom drugom biznisu. Ono na što sam posebno ponosan u Splitsko-dalmatinskoj županiji je ogroman novac koji smo povukli iz EU i drugih fondova, ne samo mi nego i jedinice lokalne samouprave te DVD-ovi. Samo je u zadnje dvije godine otvoreno šest novih vatrogasnih domova, kao i vatrogasni Centar za edukaciju i tehnološki razvoj u Vučevici, jedinstven u ovom dijelu Europe. Crveni križ je izgradio objekt za pružanje izvaninstitucionalnih usluga u zajednici, HGSS je uselio u bolje prostore, itd.
U tijeku je izrada Strategije razvoja sustava civilne zaštite koja će, najavljuju iz MUP-a, u sljedećih deset godina odrediti način i prioritete daljnjeg razvoja sustava te jačanje sposobnosti operativnih snaga CZ na nacionalnoj i lokalnoj razini”. Također, Vlada RH je izradila i donijela Strategiju upravljanja rizicima od katastrofa do 2030., Državni plan djelovanja civilne zaštite i Procjenu rizika od katastrofa. Možete li nam i to prokomentirati?
Premda smo mi iz Platforme po svojim aktivnostima i zadacima te radnim mjestima više na operativnoj razini, a ne na onoj strateškoj, naravno da i o tome imamo što reći. Imenovali smo kolegu Denisa Stipanova, kao osobu s ogromnim iskustvom, ispred Platforme, u radno tijelo koje priprema Strategiju razvoja sustava CZ. Upravo traju njegove konzultacije s ostalim članovima Platforme. Osobno mi je drago što se daje pažnja građanima i udrugama koji u slučaju velikih nesreća i katastrofa mogu pomoći sustavu, jer mislim da će i tehnike i opreme u budućnosti biti, ali ne i ljudstva, tako da će trebati naći mjesto u sustavu svakom onome tko može pomoći.
Naravno da smo kao članica Europske unije ograničeni nekim aktima koje oni donose, ali trebamo iskoristiti i svoje prednosti koje još uvijek imamo, a to je svakako dragovoljačku komponenta koju imamo u većini naših operativnih snaga te jaki volonterstvo.
Jesmo li kao država i društvo dovoljno opremljeni za zaštitu i obranu od prirodnih katastrofa. Ako nismo, što poduzeti?
Moram naglasiti da smo iz dana u dan sve bolje opremljeni, a čini mi se da tu idemo ogromnim koracima naprijed. Veliki zamah je postignut korištenjem sredstava iz EU fondova, ali svakako i puno boljim stanjem financija u jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Naravno, veliki doprinos su tome donijeli i mediji koji su svojim pisanjem i prozivanjem čelnih ljudi za neke propuste i greške iste prisilili da, na određeni način, o ulaganju u prevenciju zaštite svojih građana ne gledaju kao na trošak nego kao na konačnu dobit.
Platforma se kroz sporazume i stručnu suradnju povezala s Državnim hidrometeorološkim zavodom, Hrvatskom vatrogasnom zajednicom, Udrugom gradova, Gorskom službom spašavanja i Udrugom županija. Koliko je važna suradnja u sektoru sigurnosti, a posebno na razmjeni ideja, znanja i iskustva? Imate li u planu nove inicijative suradnje?
Nemamo još sporazum s Crvenim križem, a to je zadatak ‘moje’ ekipe za realizaciju. Nadam se da će uskoro biti potpisan sporazum s HCK. Bitno je da sporazumi ne budu samo deklaratorni, nego živi, jer suradnja je od neprocjenjive važnosti. Vrlo je bitna i suradnja sa znanstvenom zajednicom. Imamo potpisani sporazum s Veleučilištem Velika Gorica, a u planu su nam još neki koje sad ne bih nabrajao dok to ne bude okončano. Jednostavno želimo biti partner u sektoru sigurnosti jer imamo što ponuditi.