Ono što je evidentno je nedostatak preko 1500 zaštitara, a to je problem koji će postati najizraženiji u narednom ljetnom periodu, kada je zbog turizma povećana potreba za zaštitarima. Ova situacija je rezultat niskih plaća, slabijih uvjeta rada, otvaranja granica EU za radnike iz RH, odlaskom posebice u Njemačku i Irsku na bolje plaćene i manje rizične poslove
[ Dražen Najman ]
U području sigurnosti Lidija Stolica, novoizabrana predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara-strukovne zaštitarske komore, djeluje 20 godina, a već preko 17 godina izvršna je direktorica Salona bankarske opreme, čije je područje djelovanja sigurnost i zaštita poslovanja gotovim novcem, bankarsko-novčarska zaštita i mehanička zaštita. Ova rođena Zagrepčanka koja je dio svog života provela u Njemačkoj, aktivna je u industriji privatne zaštite, gdje je obavljala niz stručno-menadžerskih poslova u području zaštite i sigurnosti novčarsko-bankarskog poslovanja. Velika je zaljubljenica u sport, a posebno u rukomet kojim se aktivno bavila 15 godina igrajući u domaćim i stranim klubovima na visokoj razini. Lidija Stolica posjeduje i certifikat menadžerice sigurnosti, koji je stekla po programu Fakulteta političkih znanosti i Udruge hrvatskih menadžera u Zagrebu.
Hrvatski Ceh zaštitara obilježava 25. godina svog rada. Kada se osvrnete unatrag, možete li izdvojiti neke od ključnih stvari koje su unaprjeđene kada je privatna zaštita u pitanju, a za što je Ceh zaslužan kroz svoj rad?
Kao najveće i najstarije strukovno udruženje svih 25 godina radimo na promicanju i razvoju struke i interesa industrije privatne zaštite i sigurnosti. Osnovani smo s ciljem okupljanja, usklađivanja rada i zaštite strukovnih interesa pravnih osoba koje obavljaju djelatnost iz područja privatne zaštite ili su na drugi način zainteresirane za problematiku zaštite osoba i imovine. Djelujemo u smislu razvitka, napretka i jačanja zaštitarske djelatnosti, uz promicanje znanstvenog i stručnog rada u području zaštite ljudi i imovine.
U EU, pa tako i u RH, povećavaju se potrebe za većom razinom zaštite i sigurnosti, postavljaju se veći zahtjevi za podizanjem razine kvalitete, stručnosti i broja zaštitara. Nužno je stoga povećanje cijena usluga i plaća zaštitara
U Cehu djeluju pravne osobe s ciljem međusobne koordinacije rada, uspješnijeg djelovanja u području zaštite ljudi i imovine te njezinog unaprjeđenja. Bilo je mnogo ključnih stvari, ali ako ćemo izdvojiti neke to bi bilo sudjelovanje u kreiranju zakonodavnog okvira za industriju privatne zaštite, sudjelovanje u međunarodnim projektima, podizanje razine stručnosti i edukacije (organiziranje seminara, konferencija, prezentacija i sličnih događanja), izdavanje preporuka vezanih za zaštitarsku djelatnost.
U kojem smjeru će ići djelovanje Ceha dugoročno gledano? Koji su Vaši prvi koraci i potezi kao predsjednice Ceha – ono što ste već učinili i što predstoji u narednom razdoblju?
S novim vodstvom i sinergijom s prethodnim vodstvima činimo novi iskorak, aktivnije ćemo sudjelovati na podizanju položaja struke i otvaranju prema novim članovima, intenziviranju komunikacije i pozivima za suradnju svim dionicima u procesu sigurnosti, jačanju javno-privatnog partnerstva, a posebice s Ministarstvom unutarnjih poslova, strukovnim udruženjima, državnim tijelima i akademskom zajednicom. Smatram da upravo suradnjom Ceha s aktivnim dionicima u području sigurnosti kao što su menadžeri sigurnosti, projektanti i inženjeri tehničke zaštite, stručnjaci, visokoškolske ustanove i sveučilišta sa svojim stručnim programima i druge strukovne udruge, podižemo sigurnosnu kulturu i značaj industrije privatne zaštite u sustavu sigurnosti Republike Hrvatske.
Imate li razrađen program djelovanja i hoće li Ceh doživjeti promjene u strukturi i funkcioniranju?
Kao strukovno udruženje koje djeluje već 25 godina u narednom periodu nastojati ćemo jače doprinijeti razvoju i podizanju statusa struke. Naše članice kao i njeni predstavnici kontinuirano svojim aktivnostima djeluju u industriji privatne zaštite. Što se tiče rada, smatram da se još puno može učiniti kako za same članice tako i za cijelu sigurnosnu industriju, te smo u potpunosti okrenuti tom cilju.
Pretpostavljam da će jedan od ciljeva biti širenje članstva i jačanje organizacije. Na koji način će se raditi na tome?
To je cilj koji imaju sve Udruge i iz dana u dan vidimo da smo na pravom putu i da nas je struka prepoznala. Okupljamo veliki broj tvrtki i obrta iz područja tehničke zaštite, tjelesne zaštite, projektiranja sustava zaštite, bankarsko-novčarske zaštite s kvalitetnim i stručnim osobama koje čine strukovnu osnovu i snagu Ceha.
Na koji će se način unaprediti suradnja s MUP-om i drugim strukovnim organizacijama i udruženjima u Hrvatskoj, odnosno kada je u pitanju međunarodna suradnja Ceha s CoESS-om i strukovnim udruženjima u susjedstvu?
HCZ kontinuirano vodi stručan dijalog s Ministarstvom unutarnjih poslova Republike Hrvatske u izradi novih zakona, pravilnika i rješenja, i ta se suradnja unapređuje i proširuje s ciljem podizanja struke i kvalitetnijih uvjeta obavljanja poslova privatne zaštite. Surađujemo i s drugim državnim institucijama i udruženjima sigurnosti u Hrvatskoj, sa strukovnim udrugama iz Europske unije i susjednih država. Aktivno djelujemo na jačanju javno-privatnog partnerstva u ostvarivanju sigurnosti cijele zajednice, a suradnja sa sindikatima na visokom nivou doprinosi zaštiti digniteta struke. Posebice ističemo suradnju s akademskom zajednicom – sveučilištima i veleučilištima u provođenju studijskih programa iz područja sigurnosti.
S novim vodstvom i sinergijom s prethodnim vodstvima činimo novi iskorak, aktivnije ćemo sudjelovati na podizanju položaja struke i otvaranju prema novim članovima, intenziviranju komunikacije i pozivima za suradnju svim dionicima u procesu sigurnosti, jačanju javno-privatnog partnerstva
Ceh je nacionalna članica CoESS-a, strukovne asocijacije nacionalnih udruženja čije članice djeluju u području zaštitarstva (private security), dolaze iz 28 europskih država od toga 21 država članica EU, obuhvaćaju 50 000 zaštitarskih tvrtki u kojima je zaposleno preko 1,7 milijuna zaštitara. COESS je snažno uključen i usmjeren na usklađivanje nacionalnih zakonodavstava u području privatne sigurnosti, temeljeći se na najvišoj razini profesionalizma i kakvoće. COESS sa svojom stručnosti i bazom znanja je primarni sugovornik za EU kreatore politike i političke savjetnike koji traže industrijsko znanje i iskustvo. Ta se asocijacija sustavno konzultira pri donošenju EU politika i strategija, koje mogu imati utjecaj na kratkoročne ili dugoročne interese zaštitarske industrije. Članstvom u COESS odborima, Ceh sa svojim znanjima i stečenim iskustvom, može doprinijeti stvaranju novih zakonskih okvira. Stoga su i članice Ceha putem svojih predstavnika aktivnije uključene u rad najvažnijih Odbora.
Koji je vaš stav o trenutnom stanju sektora privatne zaštite u Hrvatskoj, gdje vidite najveće probleme sektora?
U Sloveniji i Makedoniji funkcioniraju zaštitarske komore i tamo je situacija puno bolja. U tim zemljama zaštitarska industrija je partner Ministarstvu unutarnjih poslova, zbog čega postižu bolje rezultate. U Sloveniji već imaju nekoliko potpisanih protokola između Zbornice i direktora policije, pa držim da kod nas treba slijediti taj primjer. Jednako dobro zaštitarska industrija funkcionira gdje postoje Komore s javnim ovlastima. Industriju privatne zaštite potrebno je percipirati kao partnera koji može dati značajan doprinos u povećanju sigurnosti u državi, tvrtkama i nizu sektora. Naše tvrtke u sektoru su dobre, kvalitetne i znaju raditi, te su spremne i preuzeti dio odgovornosti, za što u nekim područjima već postoje pozitivni primjeri.
Imajući u vidu nastanak novih sigurnosnih izazova, trenda povećanja važnosti sigurnosti, izdvajanja za sigurnost, prirodno je da sektor privatne zaštite postane sastavni dio opće sigurnosti, što se posebice odnosi na zaštitu kritične infrastrukture kao u članicama EU.
Nema sumnje da je najviše problema u sektoru tjelesne zaštite, opterećenog lošim imidžem, niskim plaćama, nedovoljnom edukacijom. Na koji način bi se trebalo pristupiti rješavanju problema koji danas muče zaštitare?
Ono što je evidentno je nedostatak preko 1500 zaštitara, a to je problem koji će postati najizraženiji u narednom ljetnom periodu, kada je zbog turizma povećana potreba za zaštitarima. Ova situacija je rezultat niskih plaća, slabijih uvjeta rada, otvaranja granica EU za radnike iz RH, odlaskom posebice u Njemačku i Irsku na bolje plaćene i manje rizične poslove. Istovremeno u EU, pa tako i u RH povećavaju se potrebe za većom razinom zaštite i sigurnosti, postavljaju se veći zahtjevi za podizanjem razine kvalitete, stručnosti i broja zaštitara. Nužno je stoga povećanje cijena usluga, plaća zaštitara, podizanje razine kvalitete usluga i stručnosti. Osim navedenog, potrebno je i više ulagati u edukaciju i specijalizaciju zaposlenika. Ceh će uz svoje članice i akademske partnere raditi na edukaciji i postizanju veće razine znanja i kompetencija.