Zbog ove krize treba raditi dvostruko više za isti rezultat

Kada netko usred globalne recesijske krize koja se iz svijeta prelila preko naših granica, za 2009. godinu kaže da je bila "iznimno uspješna", sasvim bi sigurno izazvao prirodnu znatiželju, čak i nevjericu. Upravo to dogodilo se nama kada smo u prošlom broju, u rubrici "Novi proizvodi", objavili tekst i predstavili novitete iz ponude ugledne hrvatske tvrtke Tehnomobil, specijalizirane za suvremena rješenja tehničke zaštite. U Tehnomobilu su se, naime, pohvalili "iznimno uspješnom 2009. godinom", pa smo u ovom velikom intervjuu s predsjednikom Uprave Goranom Kanićem, poželjeli otkriti tajnu njihova uspjeha.

Kako vam je pošlo za rukom da 2009. završite s ostvarenjem plana i rastom dobiti, kada mnogi istodobno jedva spajaju poslovni kraj s krajem?
Mi smo već na kraju 2008. godine, koja je za nas bila najuspješnija dosad, s prihodom većim od 85 milijuna kuna, shvatili da globalna ekonomska kriza koja se tada događala "nekom drugom" - dolazi i u Hrvatsku. Poslovni plan za 2009. kreirali smo u realnim okvirima s ciljem zadržavanja prihoda na razini 2008. godine uz maksimalne uštede u troškovima poslovanja. Znate, kad tvrtka godinama ostvaruje prosječne dvoznamenkaste stope rasta brinete samo o tome kako da odradite sve poslove i projekte, ne bavite se previše troškovima. Tad je došlo vrijeme da se stvari sagledaju drukčije jer nismo očekivali rast i pokazalo se da smo bili u pravu. Pojačali smo i svoje stalne i vrlo bitne prihode koji dolaze od servisa i održavanja. Budući da se naš plan za 2009. potpuno ostvario, s prihodom od 84 milijuna kuna i porastom dobiti u odnosu na godinu prije, moramo biti zadovoljni. Ono što je problem jesu 2010. godina i dalje. Mi se bavimo projektnim biznisom u kojem vlada zakon velike inertnosti pa se projekti iz prošlih godina "prelijevaju" u iduće. To, nažalost, nije slučaj u 2010. jer su prijašnji projekti uglavnom dovršeni, a novih je malo, pa je planiranje prihoda za ovu godinu iznimno teško.

I sami ste rekli da su prve najave recesije stigle potkraj 2008. Na koje ste se sve načine prilagodili novim prilikama? Jeste li mijenjali politiku ili se situacija "prilagođavala vama"?
Ne bih rekao da se situacija prilagođavala nama, prije smo se mi prilagodili njoj. Oduvijek smo orijentirani tržištu i kreiranju partnerskog odnosa s našim kupcima. Nakon razgovora s većinom kupaca shvatili smo da ćemo u budućnosti morati raditi dvostruko više za isti poslovni rezultat nego što smo to morali dosad, uz stalna poboljšanja interne organizacije. U tom smo smislu osnovali dva nova odjela - Odjel za razvoj i Odjel za automatiku.
I dosad smo se unutar kuće bavili razvojem, ali smo sad formirali odjel te se tako još više posvetili kreiranju i osmišljavanju novih te usavršavanju postojećih proizvoda i rješenja, kako bi klijentima stvorili optimalna rješenja krojena prema potrebama svakog korisnika. Odjel automatike zaokružio je ponudu pametnih sustava na objektima tako da sad možemo samostalno nuditi kompletna integrirana rješenja. Zatim smo projektantski odjel izdvojili u zasebnu tvrtku Ozon projekt koja nam i dalje odrađuje svu projektnu dokumentaciju, ali i samostalno nastupa na tržištu. Uz podružnice u BIH i Srbiji, proširili smo poslovanje i na Kosovo gdje smo nedavno obilježili godinu dana poslovanja. To su sve bili raniji strateški potezi u poslovanju koji su se u ovim trenucima pokazali jako bitnima – mogu zaključiti da smo se unaprijed pripremali za nadolazeću krizu i da je baš zato prilagodba bila moguća.

S obzirom da je kriza osobito snažno pogodila građevinarstvo i zgradarstvo, kako biste opisali stanje u sektorima u kojima je Tehnomobil jedno od vodećih imena tehničke zaštite?
Očekivano, recesija je snažno pogodila građevinarstvo i zgradarstvo. To se najbolje vidi u drastičnom smanjenju broja investicija i čestim "stopiranjima" već započetih projekata. Isto tako, na projektima koji se izvode pokušava se uštedjeti u izvođenju na svaki mogući način pa i kvaliteta ugrađene opreme i cijena rada drastično padaju. Iako smo mi prisutni i u ostalim sektorima gospodarstva kao što su industrija, telekomunikacije, banke, javna poduzeća, osjetan pad u tom sektoru definitivno nas pogađa. Dugogodišnje iskustvo u sustavima tehničke zaštite i uvođenje novih tehnologija omogućilo nam je da ostanemo konkurentni i pristupačni kupcima. Spojili smo ekonomičnost s kvalitetom – kupci mogu postići znatne dugoročne uštede investiranjem u naše sustave tehničke zaštite i automatizacije.

Vidite li kraj krizi? Ako da, u kojim segmentima? I, jasno, što očekujete od 2010. godine?
Pogledate li kraj 2009. i početak 2010. godine, bilo kakva veća ulaganja možete nabrojati na prste jedne ruke. Također, državne investicije bile su gotovo potpuno zaustavljene. Mi smo snažno prisutni u cestogradnji preko partnera kao što je Dalekovod ili izravno. Gotovo smo sve tunele u Hrvatskoj opremili sustavom vatrodojave, a sve HAC-ove objekte naplate i centre za kontrolu prometa sustavima tehničke zaštite. Zaustavljanje investicija u cestogradnji prilično nas brine pa nam Vladina najava o investiranju daje nadu da bi projekti mogli biti iznova pokrenuti. I dalje su to bojažljive najave izlaska iz krize pa treba biti oprezan i svjestan da ovisimo o vlastitoj pameti - nema mjesta čekanju da netko drugi spasi situaciju.

Kako je s naplatom potraživanja?
Naplata potraživanja i novčani tok rak-rana su hrvatskoga gospodarstva, pa tako i naše tvrtke. Faktoring, cesije, krediti, kompenzacije..., ne znam koje sve poznate financijske instrumente ne koristimo da bismo došli do svoga, zarađenog novca. Naša je sreća što imamo Hrvoja Novosela, člana Uprave za financije jer se on brine oko financiranja svih naših projekata i odnosa s bankama koji je danas jako bitan i vrlo kompleksan. Kad smo prije nekoliko godina prepoznali važnost upravljanja financijama i dali mu mjesto u Upravi, napravili smo dobru stratešku odluku. I naravno, što može biti veći problem od nedostatka novih projekata, a to je opet povezano s investicijama države.

Pratite li svjetske trendove, koliko je kriza utjecala na ritam izlaženja kompanija s novitetima?
Jasno da pratimo, ali nikada dovoljno. Koliko vidim, dobre kompanije kao što su Sony, Primion i Rapiscan, izlaze s novitetima što i nama omogućava da osvježimo svoju ponudu. Uz ugledne svjetske tvrtke čiji smo partneri, takav nam ritam osigurava povećanje konkurentnosti i poboljšanje usluge. U doba recesije i krize, nužno je probiti se s novim proizvodima koji zadovoljavaju potrebe kupaca i daju mjesta jeftinijim rješenjima i uštedama. U svakoj situaciji, a posebno u ovoj danas, klijenti su bitni i u poslovanju treba dodatno razmišljati, uključiti se na nova tržišta jer su postojeća iscrpljena, i krenuti s novim proizvodima i uslugama. Treba donekle pokrenuti stvari s mjesta, uključiti inovativnost i znanje više nego ikad.

Koje biste najzanimljivije projekte izdvojili iz svoje ponude, i iz svojih dosadašnjih ili budućih poslova?
Mislim da je budućnost u integriranim sustavima i rješenjima prilagođenim svakom korisniku. Mi već dugi niz godina izvodimo integracije sustava tehničke zaštite na platformi Siemens i Honeywell-Esser i to govore naše reference kao što su Hrvatski sabor, Pliva, Erisccon, ADRIS grupa... Sad smo u integraciju uključili i sustave automatike, sustave bolničke signalizacije te sustave ‘voice alarm’. Primjeri su nova zgrada Hitne pomoći u Zagrebu te bolnice "Merkur" i "Dr. Fran Mihaljević".
Na kraju nam je u ponudi nedostajalo vlastito rješenje za integraciju (aplikacija alarm-management) jer često dolazite na objekte gdje već postoje sustavi drugih proizvođača ili iz nekih razloga morate koristiti opremu različitih proizvođača. Tada se takvi sustavi vrlo komplicirano ili uopće ne mogu integrirati u "kupovne" integracijske softvere. Upravo smo s još dva partnera u realizaciji velikog projekta u kojem se koristi alarm-management aplikacija i u kojem svaki od integriranih sustava dolazi od različitog proizvođača. Zanimljivost su u ponudi i sustavi naplate parkiranja (proizvođača FAAC-a) s integriranim čitanjem registarskih tablica, zatim inteligentna detekcija pokreta i klasifikacija objekata (rješenje Geutebruck) preko termovizijske slike. U Splitu smo s partnerskom tvrtkom osmislili i realizirali nadzorni centar pomoću kojeg se putem IP videa i protuprovalnog sustava nadzire više od 25 osnovnih škola. U projekt su uključeni i školski psiholozi te se tako vrši prevencija nasilja među djecom. Možemo reći da se trudimo ući u srž problema i da ih uz pomoć našeg dokazanog inženjersko-projektantskog pristupa rješavamo.

Koliko zaposlenika ima Tehnomobil? Planirate li širenje, nova zapošljavanja, koje nove projekte možete najaviti – u zemlji ili u inozemstvu?
Imamo 64 zaposlenih. Kriza je pogodila grane na kojima smo se najviše profilirali te je tako izravno utjecala i na nas. Na krizu smo odgovorili smanjivanjem troškova i restrukturiranjem tvrtke. Ipak, kod nas restrukturiranje nije značilo samo smanjenje broja zaposlenih. Početkom godine zaposlili smo troje visoko obrazovanih djelatnika i to u odjelima za razvoj, prodaju i marketing. Budućnost vidimo u jačem iskoraku u regiji. Počeli smo pregovore za veći projekt u Albaniji, u Crnoj Gori našli smo partnera s kojim smo već odradili više manjih projekata, a planiramo i prezentaciju tvrtke u Makedoniji. Jasno, zanimljivi su nam i projekti izvan regije - razmišljamo o Kataru, Kazahstanu, Libiji...

Jeste li zadovoljni kvalitetom ponude stručnjaka na domaćem tržištu radne snage?
Načelno da. Svi dosad zaposleni pomno su birani tako da nam je osim stručnosti vrlo bitan segment bio stvaranje timskog rada i pozitivne radne atmosfere. Po tome smo oduvijek bili poznati i takav pristup želimo zadržati i dalje. Ono što se definitivno promijenilo na tržištu rada nerealna su očekivanja mladih ljudi kod zapošljavanja u smislu visine plaće te da se uvijek i stalno negdje drugdje može dobiti više. Mislim da nas je ova kriza u tom pogledu spustila na zemlju .

Na koji ste način obavili prijenos upravljanja tvrtkom s vlasnika na Vas kao predsjednika Uprave?
Prvo moram reći da je ovo prva godina u koju ulazimo bez našeg Tonija Pelka, jednog od suvlasnika Tehnomobila koji je preminuo krajem prošle godine nakon kratke i teške bolesti. To je bio velik emotivan, ali i poslovni udarac svima nama, posebice zato što se dogodio u vrijeme rastuće krize. Ovim mu putem još jednom zahvaljujem u ime svih zaposlenika i moje osobno za sve što smo od njega naučili u poslovnom i moralnom pogledu. U samom se funkcioniranju tvrtke nakon imenovanja nove uprave prije dvije godine nije promijenilo ništa bitno. Vlasnici su kroz savjetničke i nadzorne uloge konstantno prisutni u tvrtki, što je i bio dio našeg dogovora s njima. Početkom godine pridružila nam se Pelkova kćer Maja Krejči, i to na mjestu člana Uprave za prodaju i marketing. Tvrtkom trenutačno upravlja četveročlana uprava i zajedno s drugim suvlasnikom Mladenom Markovićem funkcioniramo kao tim, jer jedino tako možemo uspješno naprijed.

Tehnomobil je osnovan 1990. godine. Za kada planirate proslavu 20. rođendana, i kako ćete ga proslaviti?
Za početak, mogu se pohvaliti da radimo na novoj internetskoj stranici Tehnomobila koja će uskoro postati aktivna. Tu je i prigodno osvježenje naših marketinških materijala novim dizajnom prilagođenim 20. godišnjici postojanja. Također, u travnju ćemo u svome prostoru otvoriti multifunkcionalni "showroom" koji će se koristiti kao edukacijski i prezentacijski centar za naše zaposlenike, kupce i partnere. Slavljeničku ćemo godinu obilježiti velikim partyjem u studenome, no više ću vam o tome moći reći za nekoliko mjeseci.