Ulaskom u EU Hrvatska može na nacionalnoj razini sačuvati prava radnika utvrđena u ranijem sustavu, ali ubuduće treba naći rješenja da se doprinosima za osiguranje tih prava postupa racionalno i da ih se oplođuje. Sadašnji sustav to ne omogućava, no srećom, postoje dobri primjeri iz susjedne Slovenije
[ Lidija Loborec ]
Zaštita se sastoji u prevenciji nastanka štetnog događaja. Upravo bi izrada stručne dokumentacije za potrebe utvrđivanja radnih mjesta s beneficiranim stažem dala dobre podloge za definiranje nužnih preventivnih mjera zaštite kojima bi se na najmanju moguću mjeru smanjili rizici profesije, jer utvrđivanje beneficiranog staža predstavlja izniman i krajnji zaštitni zahtjev, i to u primjerima u kojima se utvrdi da sa svim prethodnim sigurnosnim zahtjevima i normativima nije moguće u cijelosti otkloniti ili smanjiti teške i za zdravlje opasne radne uvjete i uvjete radnog okoliša.
Dalekovidnom poslodavcu to bi mogla biti motivacija da radnicima osigura potrebnu opremu i ugovori zadovoljavajuće uvjete rada u objektima korisnika, što bi utjecalo na manji broj štetnih događaja, a s druge strane, uvrštavanjem radnih mjesta u kategoriju beneficiranih, omogućio bi bezbolniju zamjenu starijih radnika mlađima.
Dosad je zaštitarska djelatnost potpuno i nepravedno zaobiđena u ostvarenju prava koja joj Zakonom pripadaju, ali ih mora očito sama izboriti jer ni državne institucije, a niti poslodavci ne vide potrebu zaštititi zaštitare. Sindikati su jedini u mogućnosti organizirati i provesti podnošenje zahtjeva za utvrđivanje staža osiguranja s povećanim trajanjem i sniženje dobne granice za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za određene poslove u zaštitarskoj djelatnosti.
Poučan primjer iz Slovenije
Ulaskom u EU Hrvatska ima mogućnost na nacionalnoj razini sačuvati ona prava radnika koja su bila utvrđena u ranijem sustavu, ali ubuduće treba naći rješenja da se doprinosima za osiguranje tih prava postupa racionalno i da ih se oplođuje. Sadašnji sustav to ne omogućava, ali postoje dobri primjeri iz susjedstva koji pokazuju da se malim promjenama mogu postići dobri rezultati za radnike, poslodavce i zajednicu.
Jedan od takvih primjera nalazimo u Sloveniji koja je pronašla vrlo elegantan i u praksi provediv način osiguranja stečenih prava radnika i mogućnosti njihova ostvarivanja mlađoj radno aktivnoj populaciji. Sva prava koja su radnici stekli u vrijeme raspada SFRJ po osnovi instituta beneficiranog staža ostala su nedirnuta, ali su prebačena u obvezno dodatno mirovinsko osiguranje. Uvjet za nastanak obveze uključivanja u obvezno dodatno osiguranje ostaje jednak kakav je bio i ranije, što znači da:
- radnik obavlja posebno težak i za zdravlje opasan posao ili
- da obavlja posao kojeg u određenoj starosnoj dobi više nije moguće uspješno obavljati.
Način utvrđivanja radnih mjesta u vezi s kojim postoji obveza dodatnog osiguranja pri prethodno navedenim kategorijama razlikuje se, a nju utvrđuje posebna Komisija koju imenuje ministar za rad. Komisija je sastavljena od predstavnika radnika, poslodavaca Fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja i dva predstavnika Ureda za sigurnost i zaštitu pri radu.
Treba iskoristiti možda zadnju priliku da se u postojeći Zakon uvrste poslovi poput poslova zaštitara na ulazima/izlazima iz objekata i na crti osiguranja, prijenosa, prijevoza i pratnje novčanih i drugih vrijednosnih pošiljaka, poslova redara na športskim i drugim priredbama, poslovi zaštite štićenih osoba…
Visina doprinosa za dodatno mirovinsko osiguranje koji imaju jednak status davanja kao i doprinosi za obvezno mirovinsko i invalidsko osiguranje, pri promjeni se zakona nije promijenila.
Novim slovenskim Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji je u primjeni od 31.12. 2000. sva radna mjesta koja su na osnovi starih propisa bila utvrđena kao radna mjesta s povećanim stažem osiguranja, preimenovana su u radna mjesta u vezi s kojima ostaje obveza dodatnog osiguranja. Tom vrstom osiguranja upravlja Kapitalno društvo (KAD).
Komisija može odrediti i druga radna mjesta za koja je, uz postojeća, obvezno uključivanje u dodatno mirovinsko osiguranje, a može utvrditi i da uključivanje postojećih radnih mjesta više nije obvezno. Pravnu podlogu za djelovanje te Komisije predstavlja Uredba o mjerilima i kriterijima za određivanje radnih mjesta za koja je obvezno uključivanje u dodatno mirovinsko osiguranje (Uradni list RS, br. 56/03).
Za određivanje radnih mjesta na kojima osiguranici obavljaju posebno teške i za zdravlje štetne poslove, moraju u vezi s obavljanjem poslova postojati:
- znatniji štetni utjecaji na zdravstveno stanje i radnu sposobnost radnika, unatoč tomu što su bili korišteni svi opći i posebni sigurnosni uvjeti, odgovarajući propisi i drugi uvjeti s kojima ih je moguće otkloniti ili umanjiti te da:
- ih obavljaju radnici na poslovima u teškim i za zdravlje štetnim okolnostima, neposredno na izvorima štetnih uvjeta u neprekinutom radnom procesu, te
- da se obavljaju poslovi u prethodno navedenim okolnostima puno radno vrijeme, pri čemu se u to računa i radno vrijeme skraćeno organizacijskim mjerama zaštite, utvrđeno zakonom i kolektivnim ugovorima za radna mjesta pri kojima postoje veće opasnosti za oštećenje zdravlja ili zdravstveno stanje (npr. u šumarstvu sjekači – rukovatelji motornom pilom);...
Promjene su nužne
Postojeći hrvatski Zakon svakako treba pretrpjeti znatne izmjene već zbog činjenice da niz poslova i zanimanja na kojima je u ranijim razdobljima utvrđen beneficirani staž više uopće ne postoji ili su tehnologije toliko napredovale da ne postoje elementi za opravdanje postojanja takvog staža, ali su se istodobno pojavile posve nove tehnologije koje sa sobom nose nove skrivene opasnosti i štetnosti po zdravlje (npr. u djelatnosti telekomunikacija gdje su radnici izloženi štetnim zračenjima pri postavljanju i održavanju antenskih sustava, a tehničkim i drugim mjerama zaštite nije moguće otkloniti rizike po njihovo zdravlje).