Uoči nove turističke sezone od koje se i ove godine očekuje da dupkom napuni državni proračun, provjerili smo kakvo je stanje na četiri naša najveća željeznička kolodvora koja će kao i prijašnjih godina biti prepuna putnika, te tko i na koji način brine o sigurnosti domaćih i stranih turista na kolodvorima
Dražen Najman, Iva Klarić, Ljiljana Mamić Pandža, Greta Urlić
ZAGREB: Dva milijuna putnika godišnje!
Kroz Glavni kolodvor dnevno prođe 60 do 80 tisuća putnika pa desetak sigurnosnih incidenata godišnje doista nije mnogo!
Odlučivši obići zagrebački Glavni kolodvor, najveće putničko-tranzitno čvorište u državi, nismo ni slutili da će nam potragu za traženim odgovorima otežati 'sudar' sa zidom birokracije Hrvatskih željeznica. Naime, u državnom mega-holdingu koji okuplja četiri društva - HŽ Putnički prijevoz, HŽ Cargo, HŽ Infrastruktura i HŽ Vuča vlakova plus niz „sestrinskih“ tvrtki - nerijetko se isprepliću ovlasti onih na rukovodećim položajima, ali i prebacuje odgovornost iz društva u društvo, te s viših na niže razine.
Međutim, usprkos zamršenoj upravljačkoj mreži HŽ-a, uspjeli smo uz pomoć voditeljice Korporativnih komunikacija Vlatke Škorić, te Božidara Trgovčića i Ivice Horvatina iz Odjela sigurnost sustava donekle razmrsiti zadanu tematiku. U cijeloj nas priči iznenađuje činjenica da je razina sigurnosti na Glavnom kolodvoru prilično zadovoljavajuća, iako se u prvi mah, prilikom boravka ili obilaska Kolodvora, na spoju zagrebačkih četvrti Trnja i Donjega grada, može doći do dijametralno suprotnog zaključka.
„Visoka razina sigurnosti na Glavnom i Ranžirnom kolodvoru može se potkrijepiti činjenicom da je, uz veliku frekvenciju putnika i roba, broj incidentnih situacija relativno malen, što znači da u zadnje doba nema potreba za intervencijom policije. Najveće problemi predstavljaju nam džepari, beskućnici i alkoholičari pa u 'crnoj' statistici najviše bilježimo sitnije krađe i narušavanja javnog reda i mira. Putnici, među kojima ljeti ima dosta turista na proputovanju, mogu se osjećati sigurno, no uvijek je potreban dodatni oprez zbog džepara koji vrebaju u gužvama“, poručuje Škorić.
U HŽ-u priznaju da su po pitanju sigurnosti češća otuđenja imovine četiriju društava HŽ Holdinga, i to – krađa bakrenih vodova, mesinga, vatrogasnih aparata, dijelova s putničkih vagona, infrastrukture i tehnike, posebice one koja trenutačno nije u upotrebi, a kao dugogodišnji nerješiv problem ističu i ispisivanje grafita po vagonima zagrebačke prigradske željeznice.
U uredu šefa Glavnog kolodvora dobili smo pak informaciju da se kroz godinu dana zabilježi tek desetak incidentnih slučajeva vrijednih policijske evidencije. To se smatra uspjehom jer u jednome danu kroz Glavni kolodvor prođe - 60 do 80 tisuća putnika.
Usluge zaštite u dijelu redarstva (recepcija i ophodnja), posebnih usluga (hitne intervencije i sl.) i poslova tjelesne zaštite osoba i imovine društvima Holdinga pruža tvrtka RVR, i to na temelju ugovornog odnosa. No za sigurnost se brinu i radnici kroz tehnološki proces rada, nadređeni službenici i policija (ophodnje, intervencije), uz koordinaciju Službe za sigurnost sustava HŽ-Holdinga, objasnili su nam u Mihanovićevoj aktualni sustav sigurnosti na kolodvorskoj mreži u Hrvatskoj.
Što se razine opremljenosti sustavima tehničke zaštite tiče, stanje je sljedeće. Na Ranžirnom kolodvoru postoji videonadzor u probnom radu za kontrolu ulaska/izlaska na području kolodvora. U zgradi Glavnog kolodvora instalirano je nekoliko kamera od kojih je dio u funkciji, i to za nadzor garderobnih ormarića, što je prostor gdje se godinama noću okupljaju beskućnici i skitnice.
„Oni koriste činjenicu da hodnik s garderobnim ormarićima i noću mora biti otvoren, ali nam ipak ne stvaraju veće problema dokle god ih se ne dira. Nešto veću opasnost predstavljaju skitnice koje spavaju po vagonima i peronima, pa je i njih ponekad bolje ostaviti na miru kako bi se izbjegli noževi i tučnjava“, poručuju iz HŽ-a.
SPLIT: Mjere zaštite u sezoni znatno pooštrene!
Splitski kolodvor nema videonadzor, no ako je suditi po planu poslovanja HŽ Putničkog prijevoza d.o.o. i predsjednika Uprave Marijana Klarića, svi veći kolodvori u državi dobit će i tehničku zaštitu – nadzorne kamere
Splitski željeznički kolodvor dio je guste prometne mreže isprepletene putnicima koji do cilja, osim vlakovima, stižu autobusima i trajektima. Najveće gužve uvijek nastaju u turističkoj sezoni. Ljeti se na tim terminalima zaustavlja na stotine tisuća ljudi, a na kraju godine zbrajaju se milijuni putnika. Samo u prostoru djelovanja regionalne jedinice HŽ Putničkog prijevoza Split u prometu je svakodnevno 67 vlakova. Taj se broj u sezoni poveća za još osam vlakova, koji zajedno prevezu oko 380.000 putnika godišnje.
Sigurnost na kolodvoru održava se koordiniranim aktivnostima HŽ-a i MUP-a koji svake godine analiziraju sve događaje i u vlakovima i na kolodvoru. Regionalni menadžer HŽ Putničkog prijevoza u Splitu Ivan Liović ističe da je na kolodvoru 24 sata dnevno angažirana privatna zaštitarska služba RVR d.o.o. U svakoj smjeni rade po dva zaštitara pokrivajući prostor od Biskupske palače (tunela) do kupališta Bačvice. Fizička je zaštita na vrhunskoj razini, ističe Liović, dodajući da se sigurnosne mjere u sezoni pooštravaju.
„I ljeti, ali i kroz cijelu godinu, određujemo razdoblja kad je nužan pojačan nadzor. Tada angažiramo i djelatnike MUP-a koji su raspoređeni u vlakovima i na peronima. MUP-ove ophodnje reagiraju na svaki naš poziv, šalju nam pojačanja, posebice u doba smjene turista. Tu je i kontakt-policajac, a II. policijska postaja udaljena je tek stotinjak metara. Sve je uhodano i pod kontrolom“, uvjerava Liović.
S obzirom da bi kolodvor uskoro mogao dobiti nadzorne kamere, dodatno jamstvo sigurnosti putnika i prometa uvijek je dobrodošlo, posebice kad su u pitanju izvanredne situacije poput navale huliganskih skupina ili navijača sklonih razbijanju inventara i provociranju putnika. Liović ističe da se i tada djeluje preventivno, a kod svakog masovnijeg događaja surađuje se s MUP-om.
„Kao i na svim terminalima svijeta, i kod nas se dogode krađe na kolodvoru i u vlakovima, no sretan sam što ne mogu izdvojiti nijedan veći problem. Ipak, težimo boljim uvjetima, čemu svakako pridonosi tehnička zaštita“, tvrdi Liović. Sigurnosne mjere postižu se i zatvaranjem blagajne u 23 sata nakon čega se čekaonica i ulaz u kolodvor - zatvaraju. Noću su unutra tek djelatnici infrastrukture i zaštitari, a ulaz se otvara nešto prije polaska prvog jutarnjeg vlaka - za Knin u 4 sata. „Sigurnost putnika naša je primarna zadaća”, poručuje Liović.
RIJEKA: Zadovoljavajuća razina sigurnosti
U vlakovima na riječkom području godišnje se bilježi tek do pet slučajeva napada na vlakopratno osoblje
Glavni željeznički kolodvor u Rijeci - raskrižju kopnenih i morskih putova, nalazi se u Krešimirovoj ulici. Za razliku od Autobusnog kolodvora na Žabici kojim se, zbog izgleda, Riječani nimalo ne ponose i gdje je jednako živo 24 sata dnevno, Željeznički je kolodvor prilično pust. Iako se svi žale da se danas teško živi i da su troškovi života sve veći, rijetki se odlučuju na putovanje vlakom iako je to jedno od najpovoljnijih prijevoznih sredstava.
Obilazeći kolodvor i danju i uvečer, zatekli smo najviše studenata te ih upitali - osjećaju li se sigurno. Iako dosad nisu imale loših iskustava, dvije Karlovčanke kazale su nam da im nije ugodno u tom prostoru čekati vlak noću, no da se uvijek 'drže' šaltera i osoblja, kako bi spriječile moguće neugode s onima koji najčešće 'žicaju' novac.
„Temeljem analize izvanrednih događaja na kolodvoru Rijeka u prethodnih pet godina, a s obzirom na način osiguranja kolodvora te broj vlakova koji dolaze i odlaze, odnosno na obujam manevarskog rada, zaključujemo da kolodvor Rijeka ima visoku i zadovoljavajuću razinu sigurnosti prometa. Uz to, kontinuirano se provodi nadzor nad procesom rada i radom izvršnog osoblja, što dodatno pridonosi sigurnom i urednom odvijanju prometa vlakova“, kaže rukovoditelj HŽ-ove Infrastrukture mr. sc. Dražen Kaužljar.
Dodaje da za sigurnost putnika i dežurnog osoblja te drugih ljudi na prostoru kolodvora Rijeka, konstantno 24 sata brine i zaštitarska služba tvrtke RVR.
Glede sigurnosti putnika koji borave u čekaonici ili na peronu, tj. koji čekaju vlakove, dosad, kaže Kaužljar, nije bilo primjedaba niti spoznaja o uznemiravanju ili bilo kakvom ugrožavanju života putnika. U jednom broju slučajeva zaštitari RVR-a sami riješe manje incidente, usmeno upozoravajući osobe nedoličnog ponašanja. Vrlo su rijetki slučajevi – točnije, u prosjeku dva godišnje - kad čuvar RVR-a mora tražiti pomoć policije. To su uglavnom sukobi s mlađim, vjerojatno alkoholiziranim putnicima ili navijačima koji remete javni red i mir na kolodvoru.
OSIJEK: Bez prigovora na sigurnost
U kolodvorskoj zgradi nema videonadzora, ali s obzirom na pozitivne rezultate čuvarske službe, on zasad nije ni neophodan
U zadnjih godinu i pol dana na Željezničkom kolodvoru u Osijeku nije zabilježeno nijedno kazneno djelo, potvrdile su nam glasnogovornica PU osječko-baranjske Edita Roterbauer, ali i šefica Korporativnih komunikacija HŽ Holdinga Vlatka Škorić. S obzirom na broj ljudi koji svakodnevno dolazi na kolodvor tijekom dana, ali i noću, taj je podatak i više nego zanimljiv.
„Točno je da u posljednjih godinu i pol nije bilo ozbiljnijih incidenata u kategoriji kaznenih djela na kolodvoru Osijek“, naglašava Škorić. Ističe da se stanje sigurnosti mora intenzivno nadzirati i o njemu voditi računa, jer dnevno kroz osječki kolodvor u prosjeku prođe oko 2000 putnika. Svima se njima mora omogućiti siguran boravak 24 sata dnevno.
„Prigovore na sigurnosne mjere ne bilježimo. U kolodvorskoj zgradi nema videonadzora, ali zasad, s obzirom na pozitivne rezultate čuvarske službe, nije ni neophodan“, zaključuje Škorić dodavši da ukupna površina željezničkog kolodvora Osijek, kao štićenog područja, iznosi oko 150.000 četvornih metara.
U neposrednoj je blizini kolodvora i sjedište Policijske uprave osječko-baranjske, a Stjepan Trepšić, šef Kolodvora Osijek, ističe izvanrednu suradnju željezničara s policijskim službenicima. Željezničari se, naime, jednom mjesečno sastaju s čelnicima policijskih postaja kako bi zajedno analizirali proteklo razdoblje i dogovorili zajedničke aktivnosti u cilju održavanja reda u kolodvorima i vlakovima.
Mnogi će se, kad je riječ o stanju sigurnosti na osječkom kolodvoru, prisjetiti strašnog ubojstva koje se dogodilo početkom ožujka, kada je pomahnitali muškarac bez ikakvog povoda nasmrt pretukao stariju ženu. U HŽ-u ističu da se to ubojstvo nije zbilo na kolodvoru kako su prenijeli neki mediji. Nesretnica je, naime, ubijena u blizini kolodvora, dok je na ulici čekala tramvaj.
Cijeli tekst o zaštiti i sigurnosti na hrvatskim kolodvorima može se pročitati u
tiskanom izdanju časopisa Zaštita.