S obzirom na nove sigurnosno – političke okolnosti u svijetu, kao i kod nas, zaštitarstvo bi moglo izaći iz isključivih okvira privatnoga, a to zahtijeva kvalitetnu zakonsku regulativu koja omogućava unaprjeđenje ove djelatnosti
[ Nataša Gajski Kovačić ]
Diplomirani inženjer pomorskog prometa i diplomirani viši sportski trener, prvi zapovjednik Ratne luke u Pločama, odlikovan brojnim medaljama i spomenicama za sudjelovanje u Domovinskom ratu, do 2014. zaposlen u HRM-u, predvodnik otpora gradnji termoelektrane u Pločama koja je prijetila uništenjem doline Neretve, minister unutarnjih poslova Vlaho Orepić u razgovoru za časopis Zaštita komentira trenutnu sigurnosnu situaciju u Hrvatskoj, stanje u sektoru privatne zaštite i u policijskim redovima.
Kakvim biste ocijenili stanje sigurnosti u Hrvatskoj, posebno u svjetlu migrantske krize i rastućih terorističkih ugroza u svijetu?
Hrvatska policija poduzima sve potrebne mjere i radnje kako bi stanje sigurnosti po pitanju ugroze od terorizma bilo na najvišoj mogućoj razini. Protuteroristički sustav hrvatske policije je u potpunosti operabilan i usmjeren na proaktivno djelovanje i prevenciju te suzbijanje svih potencijalnih oblika ugroze od terorizma. Budući da smo punopravna članica Europske Unije, velika se pažnja posvećuje međunarodnoj policijskoj suradnji u borbi protiv terorizma, a kapaciteti se jačaju i kroz međuagencijsku i međuresornu suradnju. Ujedno naglašavam da je suradnja s lokalnom zajednicom, gradovima i privatnim sektorom značajno područje suradnje kada govorimo o suzbijanju terorizma na svim razinama. A što se tiče migracijske krize koju pratimo od 16. rujna prošle godine, hrvatska se policija više nego uspješno nosila sa svim izazovima te pokazala vrlo visok stupanj organiziranosti. Sa sigurnosnog stajališta naši građani gotovo da i nisu osjetili da je rutom prošlo više od 650 tisuća migranata.
Kakva je trenutna suradnja privatnog sektora zaštite i policije i u kojim segmentima vidite priliku za njeno poboljšanje? Kakvom ocjenjujete ulogu i status zaštitarskog sektora u našoj zemlji?
Suradnja s policijom se odvija kroz različite oblike djelovanja, a možda je najintenzivnija kod osiguranja javnih okupljanja gdje zaštitarske tvrtke provode mjere sigurnosti koje se odnose na održavanje reda i mira. To su one mjere koje je dužan provoditi organizator javnog okupljanja, dok policija poduzima mjere sukladno svojim ovlastima. Pored toga, značajnu ulogu zaštitarske tvrtke imaju u zaštiti imovine, npr. u zaštiti novčarskih ustanova kao što su banke, pošte i slično. Na tim poslovima policija i zaštitari imaju intenzivnu i korektnu suradnju.
Hrvatska policija poduzima sve potrebne mjere i radnje kako bi stanje sigurnosti po pitanju ugroze od terorizma bilo na najvišoj mogućoj razini
Podržavamo daljnji napredak u razvoju tog odnosa i spremni smo prihvatiti svaku inicijativu koja predstavlja napredak. Mislim da je važno poticati i predlagati propisivanje obveze korištenja privatne zaštite u posebnim propisima kojima se regulira određena gospodarska djelatnost, npr. turizam, ugostiteljstvo i dr. kako bi se poboljšala prevencija u sigurnosti građana i imovine, a rasteretila policija koja treba obavljati složenije mjere i radnje.
Po Vašem mišljenju bi li zaštitarske tvrtke trebale biti dodatni ešalon policije s obzirom na potencijal privatne zaštite u ukupnoj sigurnosti? Koliko tjelesna i tehnička privatna zaštita pridonose razini sigurnosti u državi?
Ulogu zaštitarskih tvrtki ispravno je promatrati kroz sadašnju zakonsku regulativu i ovlasti koje imaju zaštitarske tvrtke i svakako možemo reći da privatna zaštita u velikoj mjeri pridonosi sigurnosti. Trenutno više od 16.000 osoba aktivno obavlja razne poslove tjelesne i tehničke zaštite u brojnim objektima i prostorima u RH i takav potencijal bi se mogao iskoristiti i uključiti u sustav opće društvene sigurnosti. Naravno da to zahtijeva određenu specijalizaciju tih osoba budući da tržište sve više traži zaštitu složenijih objekata i tjelesnu zaštitu visoke kvalitete.
Međutim, kada govorimo o zaštitarstvu kao dodatnom ešalonu policije, treba jasno razlikovati ulogu i obaveze državnih tijela u odnosu na privatni sektor. Naime, privatna zaštita ima značajne ovlasti, ali postoji i jasno razgraničenje da se privatna zaštita odnosi na zaštitu osoba i imovine koju ne osigurava država i iznad opsega koji osigurava država.
Bi li osnivanje zaštitarske komore o čemu se govori već godinama moglo značiti da MUP dio svojih ovlasti može prebaciti na zaštitarski sektor kao što je to slučaj u Sloveniji?
Strukovno organiziranje se u puno slučajeva pokazalo pozitivnim pa je za pretpostaviti da bi i osnivanje zaštitarske komore moglo dati doprinos boljoj organizaciji i modernijem razvoju zaštitarske djelatnosti. Komora bi trebala biti pravna osoba s javnim ovlastima i ovlašteni predstavnik pravnih osoba i obrtnika koji obavljaju djelatnost privatne zaštite i koji su članovi Komore te bi se kao takvi bavili promicanjem, unaprjeđenjem i zaštitom interesa zaštitarske djelatnosti. Ona svakako treba nastati inicijativom zaštitarskih subjekata, međutim, samim osnivanjem zaštitarske komore ne ostvaruju se i uvjeti za preraspodjelu djela poslova MUP-a na zaštitarski sektor, već se ovlasti razrađuju Zakonom.
Hrvatska policija je ipak prebacila dio ovlasti na privatne zaštitarske kuće kada je o zračnim lukama riječ, pa je tako u travnju 2014. Securitas preuzeo kontrolu putnika u Zračnoj luci Zagreb, slijedila je Fina GS za Pulu, Securitas u Dubrovniku i Gradska sigurnost Šimac u Splitu. Kako ocjenjujete taj proces preuzimanja dijela policijskih poslova u zračnim lukama na privatnu zaštitu?
Dosadašnja iskustva u prijenosu poslova i edukaciji zaštitara su pozitivna te nije bilo nikakvih incidentnih situacija u kojima bi zaštitari postupili protivno propisima i procedurama. Preuzimanje tog dijela policijskih poslova je sukladan suvremenim sigurnosnim trendovima i standardima zaštite zračnih luka, kako u svijetu, tako i diljem Europske unije. Uloga policije se mijenja pa se tako i dio poslova prebacuje na unutarnje čuvarske službe zračnih luka ili vanjske zaštitarske tvrtke.
Sa sigurnosnog stajališta naši građani gotovo da i nisu osjetili da je migrantskom rutom prošlo više od 650 tisuća migranata
Zaštitarski sektor u RH je danas suočen s potplaćenim zaštitarima, smanjivanjem cijene sata rada, ali i sve većim odljevom radne snage. Industrija zaštitarstva u RH već četvrtu godinu zaredom bilježi negativne rezultate, a zaštitari su prilično podcijenjena profesija. Po Vašem mišljenju u kojem bi smjeru trebalo uvesti promjene kako bi se takve negativne brojke i negativan imidž promijenio?
Privatna zaštita je kao djelatnost ušla u javni i privatni sektor te kao dio tržišta osjeća sve promjene koje se na tržištu rada događaju. Zadaće je države osuvremenjivanje zaštitarstva kao djelatnosti i njegovo približavanje sadašnjim sigurnosnim potrebama. Najvažnije je uspostaviti jasna i kvalitetna „pravila igre“ kroz utvrđivanje zakonskih uvjeta i načina poslovanja, detaljnije razraditi poslove putem podzakonskih akata, usavršavanje kroz rad i poticanje motivacije osoba koje iskazuju zainteresiranost za napredovanje. Kvalitetnijim obavljanjem rada postiže se i bolja cijena rada. Naše Ministarstvo će kroz kontinuirane nadzore raditi na suzbijanju sive ekonomije i rada na crno.
Zakon o privatnoj zaštiti kao krovni regulatorni dokument domaće zaštitarske industrije već je godinama u procesu donošenja izmjena i dopuna. Ministarstvo unutarnjih poslova RH, nositelj izrade novog Zakona objavio je prijedlog nacrta ZOPZ-a, nakon čega je uslijedila javna rasprava, no Zakon i dalje nije donesen. Što je tome razlog?
Intencija Ministarstva unutarnjih poslova je da novi Zakon regulira djelatnost privatne zaštite na suvremeniji i djelotvorniji način te da se zajedno sa strukovnim udrugama utvrde strateški ciljevi i smjer u kojem bi privatna zaštita u RH u budućnosti trebala ići. Tekst prijedloga Nacrta Zakona se uređuje i priprema za provođenje daljnje procedure koja uključuje i provedbu procesa učinaka propisa kojim se utvrđuje opravdanost donošenja i procjenjuju troškovi primjene. S obzirom na nove sigurnosno – političke okolnosti u svijetu, kao i kod nas, zaštitarstvo bi moglo izaći iz isključivih okvira privatnoga i uključiti se u opću društvenu sigurnost, a što zahtijeva kvalitetnu zakonsku regulativu koja omogućava unaprjeđenje ove djelatnosti.
Suradnja policije s lokalnom zajednicom, gradovima i privatnim sektorom značajno je područje suradnje kada govorimo o suzbijanju terorizma na svim razinama
Možete li nam reći nešto više o tome kako se mijenjala priroda sektora sigurnosti u Hrvatskoj od njenog osamostaljenja?
U najkraćim crtama možemo reći da se priroda posla mijenjala od najjednostavnijih poslova na početku uvođenja djelatnosti privatne zaštite, kada se uglavnom radilo o poslovima čuvara na zaštiti imovine u građevinama, do danas kada privatna zaštita predstavlja veliki napredak i sposobna je obaviti vrlo zahtjevne i odgovorne poslove, poput onih u zračnim lukama, na stadionima…
Kakvim biste ocijenili današnji položaj i ugled hrvatske policije u društvu?
Slobodno se može konstatirati da je hrvatska policija moderna, europska policija u čijim temeljima su najveće demokratske vrijednosti kao što je poštivanje temeljnih ljudskih prava i sloboda, a sve to je praćeno visokim stupnjem osposobljenosti, potrebnim znanjima i modernom opremom za operativno postupanje u najzahtjevnijim zadaćama. Tome svakodnevno svjedočimo kroz rezultate u zaštiti sloboda i prava građana, sprječavanje kaznenih djela i prekršaja te otkrivanje i pronalaženje njihovih počinitelja. Naša policija je poželjan partner u međunarodnoj policijskoj suradnji što se može promatrati kroz zajedničke istrage, suzbijanje prekograničnog kriminala, a sposobost policije se očitovala i u aktualnoj migrantskoj krizi.
Projekt stranih policajaca za vrijeme turističke sezone koji uspješno funkcionira već deset godina model je kojeg su od nas preuzele i neke druge zemlje. Molim Vašu ocjenu vrijednosti ovog projekta kada je riječ o sigurnosti turističke sezone?
Primarni ciljevi hrvatskog turizma su ostvarivanje što većeg turističkog prometa uz smanjenje sive ekonomije i nezakonitog rada te poboljšavanje i stabiliziranje položaja Republike Hrvatske na međunarodnom tržištu kao sigurne, privlačne, gostoljubive, ekološki osviještene turističke zemlje s prepoznatljivim turističkim proizvodom. Angažman stranih policijskih službenika putem „Sigurne turističke sezone“ u policijskim upravama na moru ocijenjen je uspješnim i izuzetno korisnim s obzirom da se s takvim oblikom međunarodne policijske suradnje utječe na povoljno stanje sigurnosti te znatno pridonosi subjektivnom osjećaju sigurnosti stranih turista. Policijske uprave na moru i strani policijski službenici iskazali su zadovoljstvo u međusobnoj suradnji i radu te je interes za projekt međunarodne policijske suradnje ostao velik. Prošle, 2015. godine, u policijskim upravama na moru službu je obnašalo ukupno 77 stranih policijskih službenika iz 17 država. Smatram da je ovo vrlo dobar projekt , prepoznat kao brand u svijetu te da će se provoditi i dalje.
S oko 20.000 policajaca, Hrvatska spada u sam vrh liste zemalja Europske unije po broju policijskih službenika u odnosu na broj stanovnika. Neki stručnjaci sugeriraju da broj zaposlenih u policijskom sustavu treba smanjiti, ali istovremeno i povećati organizacijsku sposobnost. Možete li to komentirati?
Najčešće nisu usporedive metodologije prikazivanja broja policijskih službenika u odnosu na broj stanovnika. Svaka zemlja ima svoj pristup pa su onda različite i percepcije odnosa broja policijskih službenika na broj stanovnika. Podaci Eurostata pokazuju da zemlje poput Njemačke, Danske, Islanda ili Irske, imaju manje od 300 policajaca na 100.000 stanovnika. Među države s nešto više policije, dakle od 300 do 400, spadaju Belgija, Francuska ili Slovenija, dok Hrvatska sa oko 20.000 policajaca spada u grupu zemalja Europske unije gdje je odnos oko 450 policajaca na 100.000 stanovnika, a tu su Grčka, Italija, Portugal i Španjolska. Te metodologije i percepcije su uvjetovane velikim brojem različitih čimbenika, npr. zemlje koje nemaju vanjske granice Europske unije nemaju potrebu za značajno većim brojem policijskih službenika granične policije, dok mi imamo obavezu osigurati dovoljan broj policajaca koji će prema Schengenskom sporazumu štititi vanjske granice EU.
Intencija MUP-a je da novi Zakon o privatnoj zaštiti regulira privatnu zaštitu na suvremeniji i djelotvorniji način
Tome svakako treba dodati da smo pomorska zemlja i jedna od najpoželjnijih turistička destinacija pa to zahtjeva i značajne resurse za nadzor državne granice na moru i visoku razinu sigurnosti tijekom turističke sezone. U nekim metodologijama policijski službenici za specijalizirane poslove, kao npr. Interventna policija, pomorska i aerodromska policija, ekipe za očevide i sl. ne prikazuju se u ukupnom odnosu broja policijskih službenika s brojem stanovnika. Organizacija i razvoj policijskog sustava je stalna i kontinuirana aktivnost koja, uz uvažavanje aktualnih okolnosti i svih sigurnosnih izazova na koje mora odgovoriti, treba težiti racionalnom, efikasnom i modernom ustroju i organizaciji. Podsjećam da je na snazi odluka koja se provodi kroz sustav „dva za jednog“ što podrazumijeva uvjet odlaska dvojice službenika i prijem jednog. Nužna nam je strategija razvoja za budućih 20 godina koja bi bila promišljanje ne samo promjena u smislu modernizacije, boljeg umrežavanja i organizacije razvoja policije, nego i boljeg upravljanja ljudskim potencijalima, sustavima napredovanja, nagrađivanja i drugim oblicima nagrađivanja policijskih službenika.
Projekt kontakt policajaca u kvartovima za bolju komunikaciju građana s policijom ocijenjen je vrlo dobrim projektom od strane građana. Zbog čega je broj kontakt policajaca smanjen?
Strategija djelovanja Policija u zajednici je proces promjena u policiji u Ministarstvu unutarnjih poslova započetih 2000. godine. Planom Projekta „Reforma operativno-preventivnog rada policije u odori“ predviđeno je uvođenje novog radnog mjesta u policijskoj organizaciji pod nazivom “kontakt-policajac” te promjena u načinu i metodologiji rada na teritorijalnom sektoru. Nakon provedbe pilot-projekta na području šest policijskih uprava, a zbog dobre prihvaćenosti novog modela rada policije, 2004. godine donesena je odluka o implementaciji novog modela rada policije u odori na nacionalnoj razini.
S tim u vezi ustrojena su dva nova radna mjesta: kontakt-policajac i službenik za prevenciju i to na području svih 20 policijskih uprava. Broj kontakt-policajaca i službenika za prevenciju koji je tada ustrojen do danas nije mijenjan, no zbog potrebe službe, odnosno angažiranja drugih policijskih službenika po raznim drugim zadaćama, kao i trenutne nepopunjenosti radnih mjesta policajaca i vođa ophodnji u pojedinim policijskim upravama, kontakt-policajci se povremeno angažiraju na druge policijske zadaće izvan područja koje pokrivaju njihovi kontaktni rajoni, tako da se stječe dojam njihove odsutnosti sa svog kontaktnog rajona.