Zadatak mi je da tehnika ne bude prepreka, nego podrška poslovanju

Saša Kiš, voditelj tehničkog odjela za Hrvatsku i Sloveniju, Dahua Technology

Dahua Technology osnažila je svoj tim i poslovanje na tržištu Adria regije, prvenstveno kroz zapošljavanje novih ljudi. Saša Kiš došao je u zagrebački ured Dahue na poziciju voditelja tehničkog odjela, dok je Milan Gvozdić preuzeo poziciju voditelja razvoja Dahuinog poslovanja za Hrvatsku i Sloveniju. Sa Sašom smo porazgovarali o aktualnostima iz kompanije na ovom dijelu tržišta.

Dahunom timu pridružili ste se početkom godine. Koja su očekivanja kompanije od vas i koje poslovne funkcije ste preuzeli na tržištu?
Dahuinom timu pridružio sam se s ciljem jačanja tehničke podrške na tržištima Hrvatske i Slovenije. Očekivanja su jasna - osigurati da rješenja rade pouzdano i da se tehnički izazovi rješavaju brzo i učinkovito. U svakodnevnom radu pokrivam pretprodajnu i postprodajnu podršku, surađujem s partnerima na projektima i sudjelujem u edukacijama. Često sam i poveznica između tržišta i internih timova, kako bi rješenja bila što bolje prilagođena stvarnim potrebama. Ukratko, moj je zadatak da tehnika ne bude prepreka, nego podrška poslovanju.

Osim za tehničku podršku, u Dahui ste nadležni i za promociju proizvoda. Možete li najaviti i prokomentirati neke aktualnosti i novosti?
Osim u tehnici, aktivno sam uključen i u promociju rješenja, što je zapravo logičan nastavak moje uloge, jer je najlakše promovirati nešto što razumiješ u detalje. Trenutačno je dosta fokusa na AIoT rješenjima i integracijama koje korisnicima donose konkretnu vrijednost, ne samo “više tehnologije”. Primjerice, vidimo sve veći naglasak na naprednoj videoanalitici i centraliziranim platformama poput novih verzija DSS sustava, koje dodatno pojednostavljuju upravljanje sigurnosnim sustavima. Također, zanimljiv smjer razvoja su rješenja izvan klasičnog videonadzora – poput pametnih energetskih sustava i infrastrukture za punjenje električnih vozila, gdje Dahua već dobiva i međunarodna priznanja za dizajn i funkcionalnost.

Ukratko, trend ide prema pametnijim, integriranim i održivijim rješenjima, a naš je zadatak to približiti tržištu na način koji ima smisla za krajnjeg korisnika.

Dahua kao globalni proizvođač sigurnosne opreme svake godine na tržište ‘izbaci’ niz novi proizvoda i rješenja. Što je u fokusu kompanije za ovu godinu?
Dahua kontinuirano razvija portfelj, ali fokus za ovu godinu je vrlo jasan - još veća integracija AI tehnologija i povezivanje svih sustava u jedinstven AIoT ekosustav. Kod videonadzora naglasak je na inteligentnim rješenjima poput WizSense i WizMind serija, gdje se ide korak dalje od klasičnog snimanja - prema proaktivnoj analitici i smanjenju lažnih alarma. Sustavi danas ne samo da “vide”, nego i razumiju situaciju u stvarnom vremenu.

U segmentu VDP-a i kontrole pristupa vidimo sve veću integraciju s video sustavima i naprednim funkcijama poput prepoznavanja lica i centraliziranog upravljanja, što korisnicima donosi veću sigurnost, ali i jednostavnije upravljanje cijelim sustavom.

Što se tiče softvera, razvoj ide u smjeru još snažnijih i jednostavnijih platformi poput DSS sustava, koji omogućuju centralizirano upravljanje, integraciju različitih sigurnosnih podsustava i skalabilnost - od manjih instalacija do kompleksnih projekata.

Uz to, sve je veći fokus na novim segmentima poput solarnih rješenja, bežičnih i 4G sustava za nadzor te IoT ekosustava, gdje Dahua širi priču izvan klasične sigurnosti - prema pametnim gradovima, energetici i održivim rješenjima. Trend je jasan, od pojedinačnih uređaja prema potpuno integriranim, pametnim i održivim sustavima koji korisnicima donose konkretnu operativnu vrijednost.

U sektoru tehničke zaštite radite više godina. Kako biste opisali svoje profesionalno iskustvo prije pridruživanja Dahui?
Profesionalno iskustvo sam stjecao kroz rad u sektoru tehničke zaštite, prvenstveno na projektima videonadzora i sustava kontrole pristupa kod sistem integratora. Tijekom tih godina prošao sam cijeli proces - od terenskog rada i puštanja sustava u pogon, do tehničke podrške i presales aktivnosti. To mi je dalo dobar uvid u stvarne potrebe tržišta, ali i u to gdje tehnologija u praksi zna “zapeti” i što je ključno da bi sustav radio stabilno. S vremenom sam se sve više profilirao u presales ulogu, gdje sam djelovao kao poveznica između prodaje i tehničkog dijela - od analize zahtjeva klijenata, izrade rješenja pa do prezentacije i podrške u pripremi ponuda. Upravo taj spoj tehničkog i komunikacijskog dijela bio je ključan za daljnji korak u Dahui. Danas mi to iskustvo puno pomaže jer mogu brže prepoznati potrebe korisnika i prevesti ih u konkretno tehničko rješenje koje ima smisla u stvarnim uvjetima korištenja.

Istraživanje i razvoj u ide vrlo jasno u smjeru daljnje integracije umjetne inteligencije i razvoja AIoT ekosustava - dakle povezivanja uređaja, podataka i analitike u jednu cjelinu. Velik naglasak je na razvoju naprednih AI modela, poput tzv. “large-scale” modela koji kombiniraju video, podatke i čak jezične modele, kako bi sustavi mogli ne samo detektirati događaje, nego ih i predviđati i automatski reagirati. Također, vidi se snažan smjer prema proaktivnim sustavima: od klasičnog nadzora prema rješenjima koja pomažu u donošenju odluka u realnom vremenu, bilo da govorimo o sigurnosti, prometu ili industriji.

Uz to, Dahua značajno ulaže u digitalizaciju i automatizaciju, uključujući smart manufacturing, digital twin tehnologiju i potpuno automatizirane proizvodne procese, što omogućuje brži razvoj i kvalitetnije proizvode.

Važno je istaknuti i fokus na održivost i pametne gradove, gdje tehnologija ima širu ulogu - ne samo sigurnost, nego i optimizaciju resursa, energetsku učinkovitost i kvalitetu života. Da rezimiram, razvoj ide prema pametnijim, prediktivnim i potpuno integriranim sustavima koji ne reagiraju samo na događaje - nego ih pokušavaju spriječiti.

Dahua je krajem prošle predstavila regionalno središte u Budimpešti iz kojeg kompanija upravlja ovim dijelom Europe. Možete li pojasniti trenutačnu poslovnu strukturu Dahue za Adria regiju, odnosno jugoistočnu Europu?
Otvaranjem regionalnog centra u Budimpešti napravili smo važan korak u jačanju svoje prisutnosti u ovom dijelu Europe i dodatno ubrzala način na koji upravlja tržištima u regiji. Adria regija danas je dio šire CEENT strukture, gdje Budimpešta funkcionira kao centralni hub za prodaju, tehničku podršku, edukaciju i razvoj partnera. U praksi to znači da se odluke donose brže, komunikacija je direktnija, a podrška tržištu učinkovitija.

Za Hrvatsku i Sloveniju to je dobar balans - imamo lokalnu prisutnost i razumijevanje tržišta, ali i direktan pristup regionalnom centru koji “pokriva leđa” kad treba. Ukratko, manje birokracije, više fokusa na posao i konkretnu podršku partnerima.

Kao stručnjak u području videonadzora i sigurnosnih rješenja možete li prokomentirati što nas čeka u budućnosti u segmentu tehničke zaštite?
U budućnosti tehničke zaštite ide se prema jasnom smjeru - sustavi više neće samo “gledati i snimati”, nego će sve više razumjeti što se događa. Najveći pomak donosi umjetna inteligencija, koja iz videonadzora radi aktivan sustav. Umjesto da se kasnije traži događaj, sustav ga prepoznaje u trenutku, filtrira što je bitno i pomaže da se reagira odmah - ili čak prije nego što problem eskalira.

Druga velika promjena je integracija. Nekad su to bili odvojeni sustavi: video, kontrola pristupa, alarmi. Danas i u budućnosti sve ide prema jednoj platformi, jednom sučelju i puno manje “ručnog prebacivanja” između sustava. Također, sve je veći naglasak na mobilnosti i cloudu - korisnici žele imati kontrolu nad sustavom gdje god bili, bez komplikacija i bez čekanja. Uz to, cyber sigurnost postaje jednako važna kao i fizička, jer sustavi su danas digitalno povezani više nego ikad.

I možda najzanimljiviji dio - tehnologija ide prema tome da bude “nevidljiva u pozadini”. Što manje korisnik razmišlja o sustavu, a više o onome što sustav radi za njega, to je zapravo znak da je tehnologija odradila svoj posao kako treba. 

Dražen Najman