Za uspjeh u turizmu ključna je sigurnost

Činjenica je da Europljani sve više pažnje posvećuju sigurnosti odredišta prilikom putovanja, da su sve zabrinutiji mogućnošću terorističkog napada tijekom putovanja, da im je rizik od napada osnovni čimbenik izbora turističke destinacije, bitniji od klimatskih uvjeta i budžeta kojim raspolažu. Pritom, Nijemci i Austrijanci i dalje ostaju najosjetljiviji na ‘rizik od napada’ u izboru destinacije provođenja odmora
Svijet postaje opasno mjesto bez obzira gdje se nalazili, a toga turisti postaju sve više svjesni. Upravo je sigurnost jedna od ključnih stavki u osiguranju kvalitete u turizmu. Više no bilo koja druga gospodarska grana, uspjeh ili propast turističkog sektora ovisi o tome koliko je pojedino odredište u stanju osigurati sigurno okruženje za svoje posjetitelje. A kako stoji Hrvatska po tom pitanju?

Ako bacimo pogled na turističke pokazatelje, od siječnja do kolovoza ove godine Hrvatsku je posjetilo ukupno 13,9 milijuna turista, što je rast od 13,8 posto. U tom je periodu ostvareno ukupno 72,4 milijuna noćenja što je također rast od 11,8 posto. Broj domaćih turista bio je 1,3 milijuna i predstavlja rast od 7,1 posto, dok se broj stranih turista popeo na 12,6 milijuna te se i u tom segmentu bilježi rast od 14,6 posto. Od ukupnog broja turista koji su posjetili Hrvatsku u prvih osam mjeseci 2017. godine, 9 posto su činili domaći turisti, dok je stranih bilo 91 posto. Dok je 33 posto noćenja ostvareno kroz organizirane dolaske, 67 posto ostvarili su individualni posjetitelji. Najveći broj dolazaka u Hrvatsku u prvih osam mjeseci bilježe turisti iz Njemačke s 2 milijuna dolazaka što je rast od 16,6 posto, drugi su turisti iz Slovenije s 1,1 milijun dolazaka što je također rast od 1,6 posto dok se na trećem mjestu nalaze austrijski turisti s milijun dolazaka i također su u porastu od 9,7 posto. Svi smještajni kapaciteti također bilježe rast, pokazuju podaci Ministarstva turizma RH.

Brojke nam, dakle, potvrđuju da je turistička sezona u Hrvatskoj dobra, a tome bez sumnje pridonosi i osjećaj sigurnosti koji se veže uz Hrvatsku kao turističku destinaciju. Činjenica je da Europljani sve više pažnje posvećuju sigurnosti odredišta prilikom putovanja, da su sve zabrinutiji mogućnošću terorističkog napada tijekom putovanja, da im je rizik od napada osnovni čimbenik izbora turističke destinacije, bitniji od klimatskih uvjeta i budžeta kojim raspolažu. Pritom, Nijemci i Austrijanci i dalje ostaju najosjetljiviji na rizik od napada u izboru destinacije provođenja odmora. Rizik od napada ustvari na trećem je mjestu na listi briga tijekom putovanja na odmor.

Medijska slika turističke destinacije

Europa se nažalost i dalje suočava s terorističkim napadima, dok s druge srane, u istočnoj Aziji prijetnje Sjeverne Koreje podižu tenzije i čine popularna turistička odredišta poput Japana ili Južne Koreje ne tako sigurnima. Kada sude o (ne)sigurnosti pojedine destinacije, 39 posto putnika u prvi plan ističe terorizam, dok ih samo četiri posto razmišlja o sigurnosti cesta ili medicinskoj pomoći, usprkos tome što ova dva čimbenika više utječu na turiste.

No zanimljivo je da i mediji uvelike pridonose osjećaju (ne)sigurnosti određene destinacije. Prema jednom od recentnih istraživanja u turističkoj industriji na percepciju turista u pogledu sigurnosnih i medicinskih rizika utječe medijsko praćenje velikih incidenata. Čak 46 posto ispitanika koji su sudjelovali u International SOS istraživanju ukazalo je da se oslanjaju na medijska izvještavanja kako bi stvorili svoje mišljenje o nekoj destinaciji dok ih se 19 posto oslanja na društvene mreže, a njih 17 posto na savjete prijatelja ili kolega. Problem je što ta 24-satna ovisnost o medijima pothranjuje kolektivnu histeriju. S obzirom da se mediji natječu tko će prije objaviti kakvu vijest i čija će biti bombastičnija, nerijetko se i manji incidenti prenapuhavaju, pa se medijska slika nekog odredišta zna činiti puno nesigurnijom no što stvarno ta destinacija jest. A takav dojam šteti turizmu. S druge strane, zbog stalnih novih prijetnji, zaboravlja se na neke stare opasnosti. Iako s marketinške perspektive nije nikome namjera prenaglašavati opasnosti, također je opasno kada oni koji su na prvoj liniji obrane turizma zaboravljaju što se možda dogodilo prije godinu, dvije.

Kada sude o (ne)sigurnosti pojedine destinacije, 39 posto putnika u prvi plan ističe terorizam, dok ih samo četiri posto razmišlja o sigurnosti cesta ili medicinskoj pomoći, usprkos tome što ova dva čimbenika više utječu na turiste
A tu je i ona novonastala prijetnja da ono što ne vidimo može biti čak i opasnije no ono što vidimo. U 21. stoljeću vidjeti ne podrazumijeva nužno i vjerovati. Danas mnoge od velikih ugroza za turizam ne dolaze iz fizičkog svijeta već iz cyber svijeta. Turizam je ovisan o računalima. Računala kontroliraju sve od plačanja do smještajnih kapaciteta, od rezevacije letova do voznih redova autobusa, od usluge u sobu do kartičnog prometa. Usprkos tome, većina turističkih centara nema plan B u slučaju velikog cyber terorističkog napada.

Također naša opskrba hranom i energijom je ranjivija no što većina nas želi vjerovati. Mnošto ljudi čak uopće nema pojima gdje se hrana proizvodi, tko je proizvodi ili kako teče opskrbni lanac od farme do trgovine. Takva indiferentnost stvara novu ugrozu.

Turistički sigurnosni stručnjaci su pak u velikom broju slučajeva nedovoljno obučeni, potplaćeni i nedovoljno ih se cijeni. Velika većina policijskih odjela nema još uvijek čak ni nekoliko službenika koji su posvećeni jedino sigurnosti u turizmu. Rezultat toga je da preko milijarda turista širom svijeta često ima malu zaštitu. Lažni osjećaj sigurnosti može se iskusiti širom turističke industrije, a nemojmo zaboraviti da puno više košta oporavak nakon incidenta nego njegova prevencija. Pitanje koje bi si turistički djelatnici stalno trebali postavljati je slijedeće: "Koliko štete će imati negativni novinski naslov za mene?"

U međuvremenu teroristi postaju sve pametniji. Terorizam mijenja svoje lice i privlači i obrazovanije osobe, a mnoge od njiih imaju vještine u različitim disciplinama uključujući uporabu društvenih medija, marketing, računalstvo i slično. Mnogi od njih su posebno motivirani, a na turizam gledaju kao na simbol dekadencije. Turističke destinacije im predstavljaju lagane mete, a kako mnogi turistički čelnici žive u poricanju, taj spoj može biti smrtonosan.

Porast broja turista

S obzirom da se sve češće izbor turističke destinacije temelji na informacijama o sigurnosti i sigurnosnoj situaciji, polazeći od međunarodne prakse, sustav planiranja sigurnosti u turizmu podrazumijeva prilagodbu novim sigurnosnim izazovima uz uporabu novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija koje dolaze iz sigurnosnog okruženja.

Ako se ponovno vratimo na situaciju u hrvatskom turizmu, naša zemlja više od svih ostalih članica Europske unije ovisi o turizmu, što dokazuje prihod od 17 posto u ukupnom BDP-u. To je, naime, najviši prihod u odnosu na sve ostale zemlje članice Europske unije, u kojima je prosjek 2,3 posto, pokazuje analiza turističkih pokazatelja koju su napravili Kristijan Marić, Blaženka Samardžić i Nikola Protrka.

Ne smijemo zaboraviti da je nestabilna situacija u pojedinim zemljama rezultirala porastom broja noćenja u Hrvatskoj, no da bi Hrvatska ostala sigurna turistička destinacija, upravljanje sigurnošću treba postaviti u fokus javnog, ali i privatnog sektora.

Ako se uzme u obzir da je Hrvatska zadnjih godina okrenuta samo turizmu, kao sektoru koji donosi prihod, dolazi se do činjenice da je narušavanje sigurnosti za Hrvatsku puno veći problem nego drugima, ponajprije razvijenim zemljama, koje ne ovise samo u turizmu.

[ Nataša Gajski Kovačić ]