MUP može biti zadovoljan odgovorima na pitanje: "Slažu li se s različitim radnjama ili postupanjima policije u mjestima stanovanja?" Naime, većina se ispitanika slaže da su policijski službenici urednog izgleda i pristojni te da je policija učinkovita u održavanju javnog reda i mira
[ Dražen Najman ]
Veliki istraživačko-znanstveni projekt "Nacionalno istraživanje javnog mnijenja o percepciji sigurnosti građana, o postupanju policije te o suradnji policije i lokalne zajednice", proveden od svibnja do srpnja u organizaciji MUP-a RH i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), dao nam je odgovor prema kojem hrvatski građani svoje ‘mjesto pod suncem’ i dalje smatraju sigurnom zemljom. Jest da se volimo hvaliti superlativima ("Hrvatska, raj na zemlji" - što i nije daleko od istine po pitanju ljepote i prirodnih resursa kojima obilujemo), no kad osjećaj sigurnosti nije ozbiljnije poljuljan, a strah od kriminaliteta nije "u crvenoj zoni", onda se može reći da "imamo sociološki izvrsnu situaciju". Upravo se tim izrazom poslužila prof. dr. sc. Irena Cajner Mraović, jedna od ključnih ‘karika’ istraživanja koje je, pod palicom agencije GfK – Centra za istraživanje tržišta, obuhvatilo 4500 ispitanika starijih od 18 godina, a uzorak je bio reprezentativan za cijelu Hrvatsku.
Dok smo se u prvom dijelu priče o projektu, u prošloj Zaštiti fokusirali na prikazivanje općenite slike sigurnosti u RH, uz analizu "Percepcije stanja sigurnosti u mjestu stanovanja", u nastavku se orijentiramo na rezultate istraživanja o percepciji građana o postupanju policije, suradnji između "plavaca" i lokalne zajednice te razini informiranosti ispitanika o MUP-u.
Policija učinkovita i motivirana
Osim ocjene hrvatskih građana da im u naseljima u kojima žive ne prijeti opasnost od kriminala i remećenja javnog reda, MUP kao naručitelja istraživanja svakako mogu radovati i odgovori ispitanika na pitanje: "Slažu li se s radnjama ili postupanjima policije u mjestima stanovanja?" Naime, većina se ispitanika složila da su policijski službenici urednog izgleda i pristojni te da je policija učinkovita u održavanju javnog reda i mira u gradovima i lokalnim zajednicama. Ispitanici smatraju da djelatnici MUP-a postupaju prema pozitivnim propisima, surađuju s građanima te da su otvoreni, pouzdani, stručni i pošteni. Sudeći po odgovorima, čuvari zakona uspješni su u zaštiti djece i žena od nasilja te zaštiti manjinskih skupina u RH. Relativna većina ispitanika pozitivno se izrazila o tome da je policija učinkovita i u sprječavanju kriminala, a da su policajci motivirani u obavljanju svojih dužnosti.
Na ta se mišljenja vežu i odgovori na pitanje koliko građani policiju smatraju uspješnom u borbi protiv raznih kriminalnih radnji. Građani pripadnike MUP-a uglavnom i izrazito uspješnima smatraju kod otkrivanja i sprječavanja obiteljskog i nasilja na javnim mjestima, zatim kod maloljetničke delikvencije, provala u stanove, krađa automobila, zlouporaba droga i uličnih pljački. Nešto malo manje pozitivno mišljenje dano je u svezi policijskog djelovanja u sprječavanju i otkrivanju prostitucije i džepnih krađa. Ono što bi trebalo zabrinuti MUP-ove upravljačke strukture jest relativno nizak postotak povjerenja građana u mogućnosti policije u slučajevima suzbijanja financijskih prijevara te borbe protiv mita i korupcije. Ne treba isticati da su novčarske spletke, uz toliko spominjanu korupciju, naši gorući društveni problemi.
Najviše zamjerki prometnoj policiji
U svezi kontakata s policijom, što je bio poseban dio ovoga nacionalnog istraživanja javnog mnijenja, Hrvati su dali odgovore od kojih bi neki MUP-u trebali poslužiti kao povod za ozbiljno promišljanje. Naime, više od dvije trećine ispitanika u posljednjih godinu dana nije imala kontakt s policijom, a od onih koji su u kontaktu bili, većina se pohvalno izrazila o postupanju državnih službenika. Za razliku od raširenog mišljenja o policijskoj bahatosti, ispitanici smatraju da su od policajaca pri tim kontaktima dobili pristojnu ili punu količinu pozornosti i simpatije. Znatno je manji dio odgovora bio negativan, npr. "policajci su bili nezainteresirani ili su se ponašali iritirajuće".
"Većina se ispitanika negativno izrazila i na pitanje jesu li su dosad imali negativna iskustva s policijom, a oni koji jesu najviše zamjerki pronašli su u postupcima prometne policije. Za prisutnost policije u susjedstvu građani su potvrdili da su u zadnjih godinu dana redovito zapažali ophodnje u automobilima, no redarstvenike koji kvartove obilaze pješice vidjeli su ili rijetko ili nikad. Isto tako, vrlo su rijetko viđali policijsko postupanje prema problematičnim sugrađanima koji su skloni stvarati nered", zaključila je Cajner Mraović u razgovoru za "Zaštitu".
Suradnja policije i lokalne zajednice za nju je jedno od ključnih pitanja ovoga istraživanja, jer su ispitivanjem došli do zaključka da građani nisu skloni kontaktima s policijom, no svejedno bi u budućnosti policijskim djelatnicima bili voljni pomoći. No koliko je takvo htijenje realno vidljivo je iz podatka da polovica anketiranih uopće ne želi biti u prilici susretati se s policijskim službenicima i s njima kontaktirati.
"Policija RH javnost bi trebala više informirati o sigurnosti cestovnog prometa, savjetima o zaštiti od kriminala, mogućnostima pritužbi građana, vlastitim pravilima postupanja (npr. u cestovnom prometu - pravila koja kažu što policajac smije, a što ne smije, op. autor), stanju kriminala i kršenju javnog reda. Nešto manji broj ispitanika pritom smatra da policija treba izvješćivati o nepravilnostima, propustima i teškoćama u svome radu. Po mišljenju većine ispitanika došli smo do zaključka da policija javnost ipak izvještava objektivno i redovito", odgovor je prof. Cajner Mraovi' na naše pitanje o količini informacija koje stižu iz MUP-a.
