Velik uspjeh "Zaštite": Žene u opasnim zanimanjima

[ A. K. Buterin, D. Najman ]

Istoga dana kad je u New Yorku u sjedištu UN-a, ali i drugdje diljem svijeta obilježen Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, redakcija časopisa koji držite u rukama organizirala je u Zagrebu Okrugli stol na temu "Žene u opasnim zanimanjima", koji se praktički pretvorio u središnju proslavu obljetnice toga Dana u RH. Tema skupa ujedno je i glavna tema našeg zadnjeg broja pa smo stoga u Gradsku vijećnicu pozvali i naše brojne sugovornice, ali i njihove nadređene i suradnike iz redova policije, vojske, HGSS-a, zaštitarstva i vatrogastva.
Do toga jutra imali smo i potvrdu dolaska hrvatske premijerke Jadranke Kosor, a zajedno s njom stigli bi i silni novinari koji su potvrdili dolazak. Nažalost, kad se pokazalo da premijerka zbog neodgodivih obveza u Vladi ipak neće stići, odjednom je nestala i velika većina već najavljenih novinara, čije su kuće na taj način zapravo pokazale da ih tema skupa - uopće ne zanima. No, to ide na njihovu dušu...

Lenić: Policajke imaju više empatije
Prva govornica bila je Blanka Lenić, načelnica V. policijske postaje Zagreb – Centar, koja je sve nazočne pozdravila u ime ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka i glavnog ravnatelja policije Olivera Grbića. Lenić je istaknula da stavovi po kojima je policijski posao isključivo muški posao pripadaju prošlosti i nisu dominantno mišljenje unutar MUP-a, iako ne treba negirati činjenicu da još ima pojedinaca koji tako misle. "No za nas žene u policiji nisu toliko važna pojedinačna mišljenja kolega, iako nisu zanemariva, već je puno važnija opća politika MUP-a u zapošljavanju žena". Vjeruje da je danas bespredmetno raspravljati trebaju li se žene zapošljavati u policiji ili ne, već se tek može raspravljati o tome koje benefite to donosi policiji. "Žene donose niz prednosti, prije svega više senzibiliteta i empatije za probleme građana, što doprinosi kvalitetnijoj policijskoj usluzi i većem zadovoljstvu javnosti i građana. Dalje, s obzirom da je policija osobito okrenuta pomaganju osjetljivim skupinama kao što su djeca, mladi, stariji i manjine, uvjerena sam da će svi oni kod policajki naići na puno više razumijevanja. "To je i razumljivo jer je u prirodi žena da brinu i skrbe o drugima".
Lenić je istaknula da je u hrvatskoj policiji sve više žena. Na Policijskoj akademiji od ukupno upisanih kadeta na školovanju za zanimanje policajac, čak su trećina žene, a gotovo da nema ustrojstvene jedinice u sustavu Ravnateljstva policije u kojoj nema žena. Posebno je veseli činjenica da je najveći broj policijskih službenica mjesto našao na operativnim poslovima, u krim- policiji, forenzici, prometnoj, interventnoj i drugim rodovima. "To je trend koji želimo nastaviti", poručila je Lenić s govornice. Kako bi se omjer dodatno izjednačio i ravnopravnost spolova unutar MUP-a poboljšala, smatra da još treba educirati vodstvo policije o jednakosti spolova, dodatno modernizirati policijsku službu, koristiti iskustva europskih zemalja u kojima je spolna jednakost posve saživjela, formirati policijsku službu tako da potiče pristupanje žena, razviti mrežu žena u policiji, povećati udio službenica na višim rukovodećim mjestima, provesti istraživanje o ravnopravnosti spolova unutar službe te ženama poboljšati radne uvjete kako bi izbjegle sukob između privatnog i poslovnog života. Kao primjer je istaknula švedsku policiju koja je kroz projekt "Žene prema vrhu" uspjela postići da od 7 posto u 2007. dođu do 24 posto žena na rukovodećim položajima. "Uočeno je da je najveća spolna neravnoteža u europskim policijama baš na najvišim rukovodećim mjestima. Šveđani su uspjeli ciljanim aktivnostima za žene - seminarima, obukom, planiranjem karijera…"

Sobol: Žene stišću nevidljivi zidovi
Nazočnima se obratila i predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol koja je na Okrugli stol došla ravno s tematske sjednice Odbora održane, kao i naš Okrugli stol, u povodu 25. studenoga, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. Sobol je najprije pozdravila sve sudionike, ali i bivšu političku suparnicu: "Drago mi je da tu vidim i Ružu Tomašić, nekadašnju kolegicu iz saborskih klupa". "Sabor ima niz odbora, čini mi se 25, a jedan od njih, Odbor za nacionalnu sigurnost, bavi se nacionalnom sigurnosšću, oružanim snagama, policijom, tajnim službama… U njemu je 15 članova, a u prošlom sazivu bila je jedna žena koja ga je čak vodila – sadašnja potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič. No od prošlog saziva taj je Odbor zatvoren za zastupnice jer danas među članovima nema nijedne žene, saborske zastupnice, iako nas je u Saboru 21,5 posto", požalila se Sobol. Podsjetivši na 2001. i početak rada saborskog Odbora za ravnopravnost spolova, ona je istaknula da je u osam godina, kroz Odbor i Sabor prošao niz zakona o problematici ravnopravnosti spolova. "No čini mi se da se, kad se govori o ženama u opasnim zanimanjima, o tome još govori kao o malom čudu. Žene koje se bave čisto muškim poslovima! Ili o tome govorimo kad izbije afera seksualnog uznemiravanja, ili u sklopu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama".
Sobol je naglasila da je Odbor na čijem je čelu prije dvije godine u Saboru kritizirao MORH jer im u Izvješću o stanju u oružanim snagama nisu dali podatke o broju žena u MORH-u, unutar Oružanih snaga. Vrlo je teško, dodala je, dobiti broj žena po činovima. "Što se događa sa ženama u postupku napredovanja, s čime se susreću, kako protiv tzv. staklenog zida koji ih – nevidljiv – priječi da napreduju, je li sve tako divno i bajno kad u posjet dolaze poznati, posebno onda kad se posjećuju pripadnice vojske ili policije… Čini mi se, čak sam uvjerena, da u tom dijelu ne odrađuju apsolutno svi svoj posao".
Dan ranije u Rijeci je nazočila skupu o problematici nasilja među mladima, a u tom su kontekstu spomenuti odgoj i obrazovanje. "Mislim da je to naš najveći problem. Mi u hrvatskom društvu još i danas odgajamo, a onda i obrazujemo naše djevojčice i dječake učeći ih poželjnim zanimanjima. U udžbenicima su ti stereotipi duboko ukorijenjeni. Tu su golema praznina i neiskorištene mogućnosti da i jedne i druge odmalena odgajamo u drugom duhu jer se tad više ne bismo čudili ženi u HGSS-u ili visokopozicioniranoj časnici u OS-a ili policiji, ili pak muškarcima kao odgajateljima po vrtićima. Nažalost, u našim su glavama zanimanja "fiksirana" po spolovima. A kad već i imamo stanovit broj žena u tzv. muškim zanimanjima, onda premalo govorimo o problemima s kojima se one susreću i o mogućnostima za njihovo brže napredovanje, zbog čega prethodno ponekad treba razbiti te nevidljive zidove koji im ne daju dalje", zaključila je Sobol.

Sudar: Stereotipi u udžbenicima
Ispričavši nedolazak pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Gordane Lukač Koritnik koja je u Ženevi sudjelovala na UN-ovu sastanku, riječ je preuzela njena izaslanica Nevenka Sudar. I ona je pohvalila temu skupa kao vrlo važnu kako bi se razbili stereotipi jer se i dalje govori o tzv. muškim zanimanjima. "Vrijeme je da se taj termin prestane koristiti jer je u njima sve više žena. Njihovi rezultati za školovanja, kao i postignuti radni rezultati, pokazuju da muška snaga, koja se do jučer smatrala presudnom za dobro obavljanje tih poslova, više nije toliko nužna". Da je razbijanje stereotipa važno, Sudar je navela primjer iz obrazovnog sustava gdje su analizirali udžbenike za hrvatski jezik i književnost iz 2007. "U knjigama za 6. razred za žene se navodi pet zanimanja, jasno, nijedno od onih o kojima govorimo, nego pravnica, mlinarica, žetelica, balerina i vještica! U udžbenicima je još nezamisliv tekst: "Moja je mama policajka" ili "Moja je mama zaštitarka", ili "Moj je otac odgojitelj". Tek kad dostignemo taj stupanj", smatra Sudar, "tek ćemo onda moći govoriti o ravnopravnosti". Usput rečeno, uz muškarce je u udžbeniku navedeno - 41 zanimanje".
Ravnopravnost spolova formalno je jedna od najvećih ustavnih vrednota, a po Zakonu o ravnopravnosti spolova, ona je definirana kao jednaka zastupljenost, jednake mogućnosti, jednak status. "Baš ta vidljivost žena koje se zapošljavaju i rade u zanimanjima koja kvalificiramo kao opasna, pokazuju da žene više nisu nepostojeće i nevidljive - jer ih je sve više. Nažalost, i dalje su podzastupljene", uvjerena je Sudar. S obzirom da u Uredu pravobraniteljice radi kao viša stručna savjetnica za medije, primijetila je da mediji ipak izvješćuju o ženama u opasnim zanimanjima te da su to vrlo pozitivno intonirani tekstovi. "Mislim da je to iznimno važno. No kad bi se o njima pisalo još češće, to bi pozitivno utjecalo i na rast zastupljenosti žena u tim zanimanjima. Naime, žene u opasnim zanimanjima postaju uzori drugim djevojčicama i djevojkama koje tek odrastaju, pa bi kroz medije i kroz okružje u obliku majki, susjeda i poznanica, shvatile da žene sve to doista mogu". Sudar je ispričala i priču o mladoj Australki koja je s tri deve i dva psa sama prešla 2500 km australske pustinje.
"U mladosti mi je ona postala jedan od uzora. Jasno, nisam prošla pustinje niti sam za to imala volju i želju, ali sam kroz nju shvatila da je - sve moguće napraviti", poručila je Sudar.
Nakon uvodnih govora triju uglednih gošći, uslijedila je katkad i vrlo polemična diskusija, u kojoj su sudjelovali glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin, glavni tajnik Hrvatske vatrogasne zajednice Željko Popović, bivša kanadska policajka i jedna od tjelohraniteljica prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, Ruža Tomašić, danas predsjednica Hrvatske stranke prava – dr. Ante Starčević, koja se proslavila činom građanske hrabrosti kad je kroz medije povela borbu protiv narkomafije, zatim predsjednik Hrvatskog ceha zaštitara Željko Dobranović, pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja Vinko Prizmić, direktor Sektora tjelesne zaštite u Sokol Mariću Ante Perčin, pa dvije vatrogaskinje – Katica Kaja Valečić i Jasmina Kadija, bivši dugogodišnji djelatnik i načelnik u MUP-u Željko Cvrtila i drugi...
Cjelovitu raspravu sa svim detaljima i verbalnim mini-obračunima objavit ćemo u idućem broju "Zaštite".