Prije odabira i ugradnje sustava zaštite u pojedine objekte potrebno je (i zakonski obavezno) napraviti prosudbu ugroženosti objekta te se na osnovu nje predlažu potrebne mjere zaštite kako bi objekt imao u konačnici prihvatljiv rizik. Tako će objekt dobiti optimalnu zaštitu
U zadnje vrijeme se u medijima često raspravlja o tome koji način zaštite je potreban za škole, ali i druge objekte. Pritom se odmah kreće na tehnička rješenja i/ili potrebu tjelesne zaštite. Tvrtke i osobe koje se bave privatnom zaštitom znaju koja rješenja su načelno potrebna za određene tipove objekata, ali i za isti tip objekta (primjerice škole) neće uvijek biti potrebna ista rješenja jer to prvenstveno ovisi o rizicima, odnosno ugroženosti pojedinog objekta.
Zakonom o privatnoj zaštiti (NN 16/2020) definirano je “Prije uspostave privatne zaštite potrebno je izraditi prosudbu ugroženosti kojom će se odrediti stvarna razina rizika od počinjenja kaznenih djela i ugrožavanja života i imovine osoba u objektu ili na javnoj i drugoj površini, ovisno o vanjskim i unutarnjim faktorima ugroženosti” te da poslove izrade prosudbe ugroženosti rade zaštitari tehničari i zaštitari IPU (izrađivač prosudbe ugroženosti). Zakonom je definirano što je prosudba ugroženosti - dokument kojim se utvrđuje procjena vjerojatnosti događaja koji predstavlja moguću opasnost i prijetnju za osobe i imovinu.
Još 2021. je napravljen prijedlog Pravilnika o izradi prosudbe ugroženosti osoba, objekata i prostora koji vrlo detaljno opisuje koji parametri ugroženosti i parametri sigurnosti se trebaju uzeti u obzir kod izračuna ugroženosti objekta. Iako taj Pravilnik nije stupio na snagu, koristi se u izradi prosudbi ugroženosti jer daje objektivne (matematičke) rezultate što je svakako bolje od subjektivne ocjene osobe koja izrađuje prosudbu ugroženosti.
Parametri ugroženosti
Prema tom Pravilniku definirani su parametri ugroženosti koji se ocjenjuju i taj rezultat daje matematičku ocjenu ugroženosti objekta:
- 1. Povijest počinjenja kaznenih djela - jesu li se u objektu već događale neke kriminalne ili opasne situacije kao što su provale i pokušaji provale, vandalizam, sabotaža, terorizam, prijetnje što znači da postoji ugroženost od ponavljanja takvih radnji ili situacija
- 2. Makro lokacija objekta - koliko je ugrožena lokacija na kojoj se objekt nalazi, odnosno koliko je kriminalnih radnji zabilježeno u okolini objekta.
- 3. Mikro lokacija objekta – je li lokacija dobro prometno povezana, odnosno koliko brzo napadač može pobjeći s lokacije da ga se ne primijeti i ne uhvati što utječe na njegovu procjenu rizika hoće li napasti objekt.
- 4. Vrsta objekta - koja vrsta djelatnosti se odvija u objektu, radi li se o javnom objektu koji koristi veliki broj ljudi, ugostiteljskom, trgovačkom, industrijskom ili stambenom objekti jer je i vrsta ugroženosti različita.
- 5. Ugrožene vrijednosti u objektu - objekti koji imaju prenosive vrijednosti kao što je novac ili skupa oprema su svakako ugroženiji od objekata u kojima nema prenosive vrijednosti za napadača.
- 6. Organizacija prostora/objekta - koliko odvojenih prostorija postoji u objektu, odnosno koliko je napadaču zahtjevno doći do prostorije u koju želi doći zbog vrijednosti ili drugih razloga.
- 7. Broj ugroženih ljudskih života - veći broj osoba u objektu povećava i ugroženost objekta.
- 8. Dostupnost novca i vrijednosti - koliko su vidljive vrijednosti potencijalnom napadaču.
- 9. Broj i vrsta mehaničkih prepreka - je li objekt ograđen i kakvom ogradom jer ako postoji visoka ograda objekt je manje ugrožen od objekta koji nema nikakvu ogradu.
- 10. Visina gospodarskog gubitka/značaj za državu (informacije, vandalizam, trošak zastoja poslovanja i sl.), trošak radi gubitka ugleda - vrijednosti koje su ugrožene nisu samo novčane pa je potrebno procijeniti i druge moguće gubitke u slučaju napada na objekt.
Parametri sigurnosti
Također, Pravilnik definira parametre sigurnosti, odnosno mjere koje su primijenjene ili treba primijeniti da se smanji ugroženost objekta na prihvatljiv rizik.
- 1. Tjelesna zaštita - zaštitar u objektu svakako će smanjiti ugroženost objekta koji već i samim prisustvom odvraća napadača od napada, ali ako ugroženost objekta nije velika ili ako se drugim mjerama postiže zadovoljavajući rezultat smanjenja ugroženosti nije uvijek opravdan trošak korištenja tjelesne zaštite, a treba imati na umu i psihološki efekt zaštitara koji ukazuje na povećanu ugroženost.
- 2. Brzina intervencije zaštitara ili policije - ako se na objektu ne nalazi zaštitar bitna informacija je koliko brzo mogu intervenirati zaštitari ili policija u slučaju incidenta, je li objekt u blizini policijske postaje ili jako udaljen.
- 3. Mehanička zaštita - kakva je kvaliteta vrata, ali i prozora ako se kroz njih može ući u objekt, primjerice iako su vrata i zaključana ako su staklena, jednostavno ih je razbiti pa je razina zaštite manja.
- 4. Organizacijske mjere - postoje li procedure za zaposlenike i pridržavaju li je se. Primjerice, ako kod ulaznih vrata postoji procedura da se ona zaključavaju, ali se zaposlenici ne pridržavaju procedure, sigurnost će biti manja.
- 5. Protuprovalni/protuprepadni sustav - sustav protuprovale se koristi kad je objekt bez zaposlenika, ali se protuprepadni sustav može koristiti u radno vrijeme za tihu dojavu o situaciji na koju je potrebno intervenirati.
- 6. Kontrola pristupa - kontroliranje ulaska u objekt i u pojedine prostorije značajno povećava sigurnost objekta u radno vrijeme. Što je više kontroliranih vrata to je sigurnost objekta veća.
- 7. Videonadzor - videonadzor ima više funkcija, od odvraćanja počinitelja jer vidi da se objekt snima, detekcije nedozvoljenih radnji, a na kraju omogućava snimak događaja i time dokazni materijal. Međutim sam videonadzor neće uvijek spriječiti napad te ga je potrebno kombinirati s drugim sustavima zaštite: kontrolom pristupa i protuprovalom/protuprepadom.
- 8. Integracija i centralizacija - međusobno povezivanje sustava zaštite povećava njihovu učinkovitost, a centralizacija putem dojave na izdvojeno mjesto ili mjesto na objektu na kojem se nalazi zaštitar povećava sigurnost objekta.
- 9. Dinamička prosudba ugroženosti i osuvremenjivanje mjera zaštite - kada se sustav zaštite projektira i ugradi prema napravljenoj prosudbi ugroženosti ne znači da će zadovoljavati potrebe zauvijek jer se događaju promjene kako u objektu tako i u okolini objekta, a i društvu (pojavnost novih kriminalnih djela) pa je potrebno redovito pratiti te promjene i po potrebi napraviti novu prosudbu te na osnovu nje pojačati i osuvremeniti sustav zaštite.
- 10. Edukacija i provjera znanja korisnika - sustavi zaštite su toliko učinkoviti u smanjenju ugroženosti koliko se koriste. Ako ih korisnici objekta ne znaju koristiti ili nesvjesno sabotiraju (otvorena kontrolirana vrata, okrenuta kamera) smanjit će se i sigurnost objekta. Zbog toga je bitna redovita edukacija zaposlenika u korištenju i razlozima korištenja sustava zaštite.
Dakle, prije odabira i ugradnje sustava zaštite u pojedine objekte potrebno je (i zakonski obavezno) napraviti prosudbu ugroženosti objekta te se na osnovu nje predlažu potrebne mjere zaštite kako bi objekt imao u konačnici prihvatljiv rizik. Tako će objekt dobiti optimalnu zaštitu.
Renata Dončević, mag. ing. el.,
renata@alarmautomatika.com