Uz pomoć Cro 2 Cro Hrvatska postaje dio Inteligentnog transportnog sustava

Na hrvatskim prometnicama postavlja se novi sustav nadzora i upravljanja prometom, tzv. Crocodile 2 Croatia (Cro 2 Cro) u cilju provođenja projekta Crocodile, a koji je pokrenut na europskoj razini. Time Hrvatska postaje dio Inteligentnog transportnog sustava, a cilj projekta je osigurati koordinirano upravljanje i vođenje prometa.

Postavljene kamere (Cro 2 Cro) snimat će brzinu, korištenje sigurnosnog pojasa, korištenje mobitela te motoriste koji skrivaju registarske pločice.

S pravne strane bitan je Pravilnik o mjeriteljskim i tehničkim zahtjeva za mjerila brzine u cestovnom prometu (NN 60/2020, dalje u tekstu “Pravilnik”) koje se odredbe odnose na:
• Radarska mjerila brzine
• Laserska mjerila brzine
• Mjerila puta/vremena (detekcija mjerila brzine)
• Mjerila prosječne brzine
• Mjerila brzine za praćenje

Gore navedeni uređaji moraju zadovoljavati mjerila brzine koja su propisana u Dodatku I. i II. a ti Dodatci su dio Pravilnika.
• Radi lakšeg razumijevanja evo i definicije pojedinih pojmova važnih za ovu tematiku, a to su:
• Nadzirano vozilo je vozila čija se brzina mjeri mjerilom brzine;
• Prepoznavanje nadziranog vozila je pojam koji se odnosi na udaljenost na kojoj sustav za prepoznavanje vozila mjerila brzine prepoznaje vozilo u točki ulaza ili točki izlaza, a koja ovisi o tehnologiji prepoznavanja;
• Točka ulaza je točka u kojoj nadzirano vozilo ulazi u dionicu mjerenja;
• Točka izlaza je točka u kojoj nadzirano vozilo izlazi iz dionice mjerenja;
•  U nadolazećem prometu - nadzirana vozila čiju brzinu treba mjeriti snimaju se i mjere sprijeda (prednji kraj vozila). Na taj se način brzina vozila mjeri prije nego što vozilo prođe pored mjerila brzine (uz iznimku mjerila puta/vremena);
• U odlazećem prometu - nadzirana vozila čiju brzinu treba mjeriti snimaju se i mjere straga (stražnji kraj vozila). Na taj se način brzina vozila mjeri nakon što vozilo prođe pored mjerila brzine (uz iznimku mjerila puta/vremena).

Upravo se u dodatku naznačene i dodatne funkcionalnosti mjerila brzine, a to su: prolazak kroz crveno svjetlo i mjerenje udaljenosti između vozila.

S obzirom na to da su novopostavljenim kamerama predviđene i dodatne funkcionalnosti koje nisu predviđene mjerodavnim Pravilnikom za očekivati je kako će doći i do određenih zakonskih intervencija u tom smislu. Važno je naglasiti kako prilikom utvrđivanja brzine kamere mjere odnosno nadziru brzinu vozila prije nego što prođe pored mjerila brzine (u nadolazećem prometu) i nadzire brzinu vozila nakon što prođe pored mjerila brzinu (u odlazećem prometu), a što predstavlja bitnu razliku u odnosu na dosadašnja mjerila.

Neka od češćih pitanja koja s tim u svezi muče vozače:
• Kojim je hrvatskim propisima regulirano korištenje tzv. novih kamera na prometnicama koje su instalirane?
• Je li točno da se vozači mogu snimiti i kako koriste mobitel za vrijeme vožnje te jesu li brzinu smanjili neposredno prije mjesta gdje se kamera nalazi, a i ponovno povećali nakon prolaska kroz zonu snimanja?
• Kakve su kazne predviđene za takve prekršaje i što dobiva vozač kao dokaz da ga je kamera snimila?

Slučaj 1
Vozač je dobio Obvezni prekršajni nalog na koji je u propisanom zakonskom roku na temelju članka 235. Prekršajnog zakona podnio prigovor putem Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka, II Postaja prometne policije Zagreb br. (u daljnjem tekstu: “OPN”)

Zaprimljenim Obveznim prekršajnim nalogom vozač je oglašena krivim što je navodno dana…. u 10:15 sati u mjestu Zagreb, općina Zagreb- Susedgrad, na križanju ulica Aleja grada Bolonja, Podsusedska aleja kao vozač upravljao vozilom na križanju ulica Aleje grada Bolonje i Podsusedske aleje, kroz naseljeno mjesto, gdje je brzina kretanja vozila ograničena prometnim znakom na 60 km/h, brzinom od 102 km/h, što umanjena za 10 km/h sigurnosne razlike iznosi 91 km/h, dakle kretao se brzinom koja je za 31 km/h veća od dopuštene, a izmjerena je korištenjem uređaja GATSO RS-GS 11.

Time je počinio prekršaj iz članka 53. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17 70/19), kažnjiv po članku 53. stavku 4. istoga zakona, pa mu se na temelju istog propisa izriče novčana kazna u iznosu od 390,00 eura/ 2.938,46 kn.

Vozaču se izriče zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od dva mjeseca, a sukladno članku 58. Prekršajnog zakona i dužan je nadoknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 13,27 eura/ 99,98 kn.

Protiv tako donesenog OPN, vozač kao okrivljenik ulaže prigovor, jer smatra da je potrebno provesti prekršajni postupak s obzirom na to da činjenično stanje nije pravilno utvrđeno, a na tako pogrešno utvrđeno činjenično stanje pogrešno je primijenjeno materijalno pravo. Vozač poriče počinjenje prekršaja i protiv donesenog prekršajnog naloga ulaže Prigovor i u dijelu odluke o nadoknadi troškova postupka kao i odluke o vrsti izrečene prekršajno pravne sankcije - izrečene zaštitne mjere.

Pri tome se okrivljeni vozač u prigovoru treba osvrnuti i na odluku o prekršajnoj sankciji osobito u dijelu kojom je određena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, ako smatra da kazna nije primjerena težini djela, te se izrečena zaštitna mjera od dva mjeseca zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije ukazuje kao prestroga ako je prethodno nekažnjavan za iste ili slične prekršaje. Dakle, kada zaprimi takav Obvezni prekršajni nalog vozač mora u zakonskom roku osporiti odluku, vrstu i visinu kazne. Ako uloži prigovor i plati kaznu uloženi prigovor se smatra povučenim, ne razmatra se i vozač ostaje bez vozačke dozvole na vrijeme koje je određeno OPN-om.

Uloženim prigovorom vozač inicira prekršajni postupak pred prekršajnim sudom i predlaže provesti dokazni postupak, prvenstveno njegovim saslušanjem, a potom provesti i druge potrebne dokaze radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja. Odluku o uloženom prigovoru nakon provedenog dokaznog postupka donosi Prekršajni sud.

Konkretna situacija česta je upravo na navedenoj dionici u Zagrebu, a regulirana je odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (dalje u tekstu “ZOSPC”) sukladno kojemu su propisane sankcije za prekoračenje brzine, a koje bi se utvrdile i novim postavljenim tehničkim uređajima.

U čl. 53. ZOSPC-a propisano da se vozač ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km na sati, odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio. Iznimno u naseljenom mjestu može se dozvoliti kretanje vozilom većom brzinom ako to omogućuju prometno- tehnički i sigurnosni razlozi, ali ne većom od 80 km na sat.

Za prekršaj kojim se prekoračuje dozvoljena brzina u pravilu je propisana novčana kazna a ista ovisi o brzini kretanja i prekoračenju u odnosu na dozvoljenu brzinu.

Tako se može kazniti novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od 60 dana za prekršaj vozač koji se vozilom u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km/h na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničenja brzine.

Vozač koji se vozilom u naselju kreće brzinom koja je za više od 30 do 50 km/h veća od dopuštene ili prometnom znakom ograničene brzine kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura, a vozač koji se kreće u za više od 20 do 30 km novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura.

Također je propisana novčana kazna za prekoračenje koje iznosi više od 20 do 30 km/h, a iznosi 60,00 eura, dok je za prekoračenje do 10 km/h propisana novčana kazna u iznosu od 30,00 eura.

Pored novčane kazne izreći će se i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju koje ovisi o prekoračenju, te se pišu negativni bodovi u evidenciju (od 6 do 2 negativnih bodova).

Osobi koja učini gore navedene prekršaje dostavit će se optužni akt (obvezni prekršajni nalog ili prekršajni nalog) a nerijetko se prije optužnog akta dostavlja i Obavijest o počinjenom prekršaju kojim se traže podaci o vozaču a unosom koda koji se nalazi na predmetnoj obavijesti može se i vidjeti fotografija učinjena od strane tehničkog uređaja. Dakle vozač unosom koda može vidjeti što je kamera snimila i kakav dokaz o navedenom postoji.

Slučaj 2
Vozač je zaprimio OPN kojim je oglašen krivim što je dana… u 15:15 sati upravljao motornim vozilom iz smjera istoka u smjeru zapada kroz naseljeno mjesto gdje je postavljenim prometnim znakom dopuštena brzina od 50 km/h, brzinom od 93 km/h, koja brzina je utvrđena korištenjem uređaja GATSO DRCS, a umanjenja za 10 km/h sigurnosne razlike iznos 83 km/h, dakle kretao se brzinom koja je za 33 km/h veća od dopuštene. Time je počinio prekršaj iz članka 53. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17 70/19), kažnjiv po članku 53. stavku 4. istoga zakona, pa mu se na temelju istog propisa izriče novčana kazna u iznosu od tadašnjih 3.000,00 kuna.

Vozaču je na temelju članka 58. Prekršajnog zakona izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju 3 mjeseca, a dužen je nadoknaditi troškove prekršajnog postupka. Okrivljenik u prvom redu, poriče počinjenje prekršaja i protiv obveznog prekršajnog naloga ulaže prigovor, te predlaže provesti postupak. Prigovor ulaže i u dijelu odluke o nadoknadi troškova postupka, kao i odluke o vrsti i visini izrečene prekršajno pravne sankcije, a osobito izrečene zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije.

Vozač naime osporava da se toga dana u navedeno vrijeme kretao brzinom većom od dopuštene i predlaže provesti dokazni postupak. Smatra da nema dokaza da bi prekoračio brzinu kretanja u odnosu na ograničenje.

Nadalje, okrivljenik smatra da je u konkretnom slučaju i pogrešna odluka o prekršajnoj sankciji osobito u dijelu kojom je određena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom obzirom kazna nije primjerena težini djela, te se izrečena zaštitna mjera od dva mjeseca zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije ukazuje kao prestroga.

U svezi navedenog, vozač u prigovoru također može istači da mu je vozačka dozvola potrebna s obzirom na prirodu posla koji obavlja. Odluku po uloženom prigovoru Referada Prometne policije upućuje na nadležni Prekršajni sud (prema mjestu počinjenja prekršaja), a vozač može biti zamolbeno saslušan na prekršajnom sudu prebivališta ili boravišta ako je prekršaj počinjen na području različitom od mjesta prebivališta. Međutim, taj Prekršajni sud ne donosi odluku o njegovom predmetu već ga samo može na njegov prijedlog, zamolbeno saslušati kako ne bi morao dolaziti na sud koji o prekršaju odlučuje, ako se radi o većoj udaljenosti.

Blaženka Musulin, odvjetnica
www.odvjetnicki-ured-musulin.hr