Najveće štete u Zagrebu, Sisku, Petrinji i Glini su u starim jezgrama koje su zaštićene povijesno-kulturne cjeline. Praktički nema ni jedne povijesne zgrade koja nije pretrpjela značajnu štetu
Potaknuta razornim posljedicama sve učestalijih katastrofa, uključujući nedavne potrese koji su pogodili Zagreb i okolicu kao i područje Banovine te ostale suvremene globalne prijetnje koje upozoravaju na nužnost uspostavljanja sveobuhvatno planiranoga sustava zaštite kulturne baštine i potrebu umrežavanja i razvijanja solidarne mreže ustanova u kulturi, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizira međunarodnu konferenciju “Solidarity in culture: Heritage protection under conditions of crisis”, od 18. do 20. ožujka online putem. O tome razgovaramo s predsjednicom Programskog i Organizacijskog odbora Konferencije te voditeljicom Odjela Zaštite i pohrane u NSK dr. sc. Dragicom Kristić.
Koja je glavni cilj konferencije, kakvim se zaključcima nadate?
Konferencijom se želi naglasiti potreba za integriranim, uključivim i promišljenim pristupom zaštiti kulturne baštine, tematizirati aspekte unutarsektorske i međusektorske suradnje te promicati suradnju i solidarnost među ustanovama u kulturi u kontekstu zaštite kulturne baštine. Raspon tema i područja iz kojih dolaze izlagači jasno ukazuje na zanimanje raznovrsnih dionika i prepoznavanje zajedničkih interesa u zaštiti i očuvanju kulturne baštine suočene s kriznim situacijama. Krizne situacije su tek djelomično predvidive ali je odgovor na njih nužno planiran i ostvaren u suradnji državnih i javnih ustanova, javne i civilne uprave, znanstvenih institucija i neprofitnog sektora.
Solidarnost se prepoznaje kao civilizacijska tekovina i suvremena nužnost pogotovo u domeni upravljanja kriznim situacijama u kojima je perspektiva zajedničkog, uključivog i holističkog pristupa naglašena. Volontiranje u području zaštite i očuvanja prirodne i kulturne baštine ima veliku ulogu obzirom da se na taj način zajednica izravno povezuje s vlastitim kulturnim nasljeđem.
U prostoru NSK u Zagrebu privremeno je pohranjena vrijedna građa iz Knjižnice Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odsjeka u Petrinji. Ovo zasigurno nije prvi puta da je građa s nekog područja pohranjena kod vas. Možete li navesti i neke druge primjere.
U volonterskoj akciji spašavanja stare i rijetke građe iz fonda knjižnice Odsjeka u Petrinji koju je organizirao Međunarodni institut za restauriranje povijesnih i umjetničkih djela IIC - Hrvatska grupa (ogranak međunarodnog udruženja restauratora pod nazivom International Institute for Conservation of Historic and Artistic Works) sudjelovali su djelatnici Odjela zaštite i pohrane iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Nakon trijaže, popisivanja i pakiranja u kutije, najvrjednija građa od 1840-ih koju posjeduje knjižnica Odsjeka u Petrinji prispjela je u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu gdje će biti privremeno pohranjena dok se ne obnovi zgrada fakulteta.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u više je navrata privremeno zbrinjavala fondove raznih ustanova. Najduže se u Knjižnici zadržala arhivska i knjižnična građa Gradskog muzeja Vukovar, od 1997. do 2020. godine kada je vraćena u obnovljen kompleks dvorca Eltz u kojem je smješten muzej. Zbog lošeg stanja u kojem se nalazila bila je podvrgnuta nužnim konzervatorsko-restauratorskim postupcima i mjerama preventivne zaštite (čišćenje, dezinfekcija, ravnanje, nužni popravci oštećenja, zaštitno opremanje mapama i ovitcima).
U 2013. godini ICCROM je objavio studiju o izazovima upravljanja rizicima kada je o kulturnom naslijeđu riječ. Između ostaloga, naglašena je važnost protupotresne gradnje. Koliko je to problem u Hrvatskoj?
Prije prošlogodišnjih razornih potresa u Hrvatskoj svijest zajednice o riziku od potresa bila je mala. Očigledno se morao dogoditi razoran potres da se to promijeni i da se počne razmišljati o procjeni otpornosti i seizmičkom ojačanju starih zgrada ili o njihovoj protupotresnoj obnovi. Najveće štete u Zagrebu, Sisku, Petrinji i Glini, su u starim jezgrama koje su zaštićene povijesno-kulturne cjeline. Praktički nema ni jedne povijesne zgrade koja nije pretrpjela značajnu štetu. Isto tako, najviše je oštećene građe u muzejima, knjižnicama, arhivima smještenim baš u takvim zgradama odnosno u zgradama građenim prije 1964. godine. Što se tiče knjižnične građe, točni podaci o broju uništene građe bit će poznati tek nakon što knjižnice stradale u potresu provedu reviziju svojih fondova. U Zagrebu su najviše stradale knjižnice Medicinskog i Pravnog fakulteta, a na području Sisačko-moslavačke županije najveću štetu pretrpjela je Gradska knjižnica i čitaonica Petrinja i Dječji odjel Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac Sisak.
Kulturna baština bila je na meti i tijekom velikih poplava u Gunji. Koji su po vama najrelevantniji rizici po kulturnu baštinu u Hrvatskoj?
Najistaknutiji rizici odnose se na situacije kad djelovanje na zaštiti kulturne baštine nije dovoljno detaljno regulirano i kad relevantne institucije nisu odgovarajuće kapacitirane. Propisi koji se odnose na zaštitu kulturne baštine ne reguliraju zaštitu u skladu sa suvremenim ugrozama. Za slučaj kriznih uvjeta u djelatnosti kulture ne postoji stalna proračunska ili institucionalna financijska stavka, temeljem koje bi se mogle provoditi sustavne preventivne aktivnosti s ciljem smanjenja rizika od katastrofa i povećanja otpornosti baštinskih ustanova tako da se ustanove same nose s ovim problemom.
Veliki rizici vezani uz sigurnost kulturne baštine odnose se i na prijevare, krađe te ilegalni uvoz i izvoz umjetnina.
Krađa predmeta visoke umjetničke i povijesne vrijednosti događa se uglavnom u slabo čuvanim objektima koji su bez elementarne zaštite od provale i krađe. Veliki problem pri suzbijanju nezakonitog prometa kulturnim dobrima leži u nemaru i nebrizi vlasnika ili ustanova koje skrbe o građi. Osim popisa svih predmeta u vlasništvu trebali bi više pozornosti posvetiti izradi odgovarajuću dokumentacije o njima kao i o fizičkim mjerama zaštite ulaza u objekte. U borbi protiv otuđenja i nezakonitog prometa kulturnim dobrima važno je jačanje suradnje MUP-a i Ministarstva kulture te drugih državnih institucija i stručnjaka za tržište kulturnim dobrima i umjetninama i stručnjaka u području kulturne baštine.
Kada se dogode velike katastrofe u kojima stradava i baština, koji su prioriteti prilikom spašavanja?
U slučaju velikih katastrofa Ministarstvo kulture i medija propisuje postupanje za provođenje hitnih mjera zaštite, utvrđuje prioritete i redoslijed popisa šteta na ugroženim kulturnim dobrima, ovisno o vrsti izvanrednog događaja. Dokumentiranje štete obavlja se prema utvrđenom obrascu, a prioriteti pri popisivanju utvrđuju se u suradnji s Ravnateljstvom civilne zaštite MUP-a. Općenito, najprije se poduzimaju mjere zaštite i primjereno pakiranje na licu mjesta, a ako je potrebno, provodi se evakuacija u prethodno osigurane prostore za privremenu pohranu. Pri hitnoj evakuaciji prednost ima najvrjednija građa.
Koja je strategija sigurnosti u NSK?
U skladu sa zakonskom obvezom, NSK u Zagrebu poduzima odgovarajuće mjere tjelesne i tehničke zaštite temeljem provedene prosudbe ugroženosti osoba i imovine. Osnovni oblici mogućih ugrožavanja sigurnosti koji mogu izazvati veće ili manje štete u knjižnici, a spadaju u domenu tjelesne i tehničke zaštite su različiti oblici terorističkih djelovanja, požari, prirodne katastrofe, krađe, otuđenje imovine i sl. Sustav fizičke sigurnosti u NSK u Zagrebu podrazumijeva kontrolu ulaska i izlaska korištenjem elektroničkih identifikacijskih kartica, kontrolirano unošenje i iznošenje stvari (garderoba), interni sustav kontrole nadzornim kamerama i detektorima pokreta, porte sa zaštitarskim osobljem te trezorska spremišta s posebnim sustavom ulaska (zaporke/ključevi). Osim toga, na ulazu/izlazu se nalaze uređaji za detekciju nedopuštenog iznošenja knjiga.
I cyber napadi predstavljaju sve veću prijetnju za kulturnu baštinu.
Digitalna i digitalizirana baština osjetljiva je na napade različitih vrsta te je stoga računalne sustave baštinskih ustanova potrebno osmisliti prema procijenjenim sigurnosnim rizicima. U skladu s važnosti digitalne građe za širu društvenu zajednicu, potrebno je razviti poseban sustav zaštite digitalnih sadržaja u kriznim uvjetima.
NSK u Zagrebu svjesna je sve veće opasnosti od kibernetičkih napada. Upravo stoga svi poslužitelji na kojima se nalazi kulturna baština u NSK osigurani su na način da nisu izloženi na internet, nego se nalaze unutar posebne lokalne mreže na kojoj su strogo regulirana prava pristupa. Vanjski pristup osiguran je putem VPN tunela, pri čemu se svaka mrežna aktivnost posebno nadzire i bilježi. Svi poslužitelji se redovito održavaju i nadograđuju na najnovije verzije operacijskih sustava. Koriste se i specijalni alati za nadzor mrežnih resursa i mrežne opreme, a sva digitalna građa se uz to dodatno pohranjuje na sigurnosne kopije.
Koja je uloga Ravnateljstva civilne zaštite u zaštiti kulturne baštine u Hrvatskoj?
U sklopu sustava civilne zaštite, kako na razini države tako i na razini grada Zagreba, kulturna baština je jedan od ključnih segmenata pod nadležnošću službi civilne zaštite. Ipak, podrazumijeva se da kulturne ustanove razvijaju vlastite sustave zaštite, provode preventivne mjere, razvijaju svoju otpornost na sve oblike ugrožavanja te da su spremne na aktivno djelovanje u kriznim uvjetima, kao i na naknadne mjere oporavka prestankom kriznih uvjeta. U sklopu Ravnateljstva civilne zaštite u Sektoru za smanjenje rizika nalazi se Odjel za kritičnu infrastrukturu i kulturnu baštinu koji između ostalog sudjeluje u izradi zakonskih i podzakonskih akata na području zaštite kritične infrastrukture i zaštite kulturne baštine; organizira rad i sudjeluje u izradi metodologija za izradu planova zaštite kritične infrastrukture, prati i procjenjuje prijetnje i predlaže mjere za zaštitu kritične infrastrukture te koordinira aktivnostima zaštite kulturnih dobara u slučaju oružanih sukoba i katastrofa..
Na primjeru nedavnog spašavanja kulturnih dobara na potresom pogođenim područjima u Hrvatskoj moglo se vidjeti kako Službe za zaštitu kulturne baštine, u koordinaciji sa Stožerom civilne zaštite izrađuju planove evakuacije i evakuiraju ugrožena kulturna dobra kada za to postoje uvjeti.
Međutim, propisi u sektoru kulture, kao i djelovanje u smislu razvoja sektorskih politika i smjernica, nisu optimizirani za djelovanje u kriznim uvjetima, te postoji mnogo neiskorištenih mogućnosti da se oslone na postojeći sustav djelovanja u kriznim uvjetima.
Prijava na konferenciju
Nataša Gajski Kovačić