Točno u 10 sati 2. lipnja zapovjednik broda m/b Ulika poslao je poruku “MAY DAY” MRCC Rijeka koja je sadržavala poziciju broda, informaciju da se na brodu nalazi pet članova posade i sedam putnika, da je na brodu izbio manji požar u pramčanom dijelu broda, da je posada započela s gašenjem požara uporabom standardnih sredstava za gašenje požara kojima je brod opremljen te da ni posada niti putnici nisu ugroženi. Također je rečeno da požar u tom trenutku ne prijeti dijelovima broda u kojem se nalazi pogonsko gorivo. U brodskim tankovima bilo je otprilike 1800 litara pogonskog goriva. Odmah po zaprimanju poruke MRCC Rijeka pokreće unaprijed definirane mehanizme koji propisuju nadležnosti, postupanja i uključenost svih relevantnih službi ovisno o tipu nesreće/akcidenta, što se i u ovom slučaju odvilo u narednim minutama.
Na mjesto incidenta upućena su dva vatrogasna plovila a brodica Lučke kapetanije, koja je također stigla na mjesto nesreće, uspostavlja kontakt s posadom broda i traži sidrenje broda. Iako se isprva utvrđuje da do onečišćenja mora nije došlo, nekoliko minuta kasnije primijećeno je nekontrolirano istjecanje pogonskog goriva u more iz krmenog dijela unesrećenog broda. Posada broda je pokušala sanirati oštećenje te spriječiti ili barem smanjiti daljnje istjecanje goriva. Planom intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora, provedena je prva procjena situacije, te donesena odluka o opremi potrebnoj za sanaciju sprečavanje onečišćenja. Na mjesto nesreće upućena je Obalna straža s interventnim timom te opremom za sprečavanje onečišćenja mora (20 stopni kontejner s dva hidraulička vitla, svaki s po 250 m brana te pogonskom jedinicom i puhalicom zraka) te brodica čistač Eco I (opremljen disperzantima). Nakon što su dva vatrogasna plovila uspjela ugasiti požar, zaustavljeno je i istjecanje pogonskog goriva, no more je onečišćeno izlivenim pogonskim gorivom te se mrlja pod utjecajem vjetra i morskih struja počela sporo širiti. Područje onečišćenja opasano je branama. Eco I je započeo tretiranje onečišćenja disperzantima te je više od 90 posto onečišćenja uspješno otklonio.
.jpg)
Godišnja vježba interventnih službi na moru
Srećom, sve ovo nije se dosta dogodilo, već je bila riječ o vježbi održanoj u akvatoriju pulske luke početkom lipnja. Godišnja vježba interventnih službi na moru provedena je u sklopu EU projekta Firespill - Fostering Improved Reaction of crossborder Emergency Services and Prevention Increasing safety LeveL, financiranog iz Programa Interreg Italija - Hrvatska 2014. - 2020.
Ovoj provjeri spremnosti hitnih službi za intervenciju u slučajevima gašenja požara i čišćenja izlivenih ugljikovodika na moru, cilj je unaprjeđenje suradnje i usklađivanja operativnog osoblja, a osobito interventnih timova; provjera zapovjednog ustroja županijskog plana intervencija; postizanje zadovoljavajuće razine komunikacije među interventnim timovima koje sudjeluju u zajedničkim mjerama intervencije; provjera opreme i stjecanje iskustva (uvježbavanje) u rukovanju raspoloživim plovilima, opremom i ostalim sredstvima te novom opremom nabavljenom u sklopu projekta Firespill; izobrazba zapovjednog kadra (članova ŽOC-a) u procesima procjene situacije, predviđanja njezinog razvoja, donošenja odluka tijekom intervencije te zapovijedanja operacijama gašenja požara i čišćenja te u konačnici analiza postupanja u slučajevima aktiviranja Županijskog operativnog centra.
Aktivni sudionici vježbe bili su Županijski operativni centar Istarske županije, te interventni timovi specijaliziranih tvrtki i javnih službi koje djeluju na području Istarske županije, odnosno Lučka kapetanija Pula; MUP, Policijska uprava Istarska, Postaja pomorske i aerodromske policije Pula; Vatrogasna zajednica Istarske županije; Javne vatrogasne postrojbe Pula i Rovinj; DVD Pula; MORH, Obalna straža Republike Hrvatske, 2. Divizijun iz Pule i Dezinsekcija d.o.o., Rijeka.
Što je sve projektom Firespill dobila Istarska županija ?
Treba napomenuti da je projektom FIRESPILL Istarska županija za potrebe sustava civilne zaštite Istarske županije osigurala nabavu dodatnih 500 metara zaštitnih brana i dodatne opreme, za sprječavanje širenja ugljikovodika i drugih onečišćujućih tvari uslijed neželjenih incidenata na moru i obali.
Još je EU projektom HAZADR 2014. godine nabavljeno 300 metara brana s visinom iznad mora od 350 mm uključujući i popratnu tehničku opremu. Oprema je skladištena u prostorijama Luke Pula, te je redovno održavana od strane Vatrogasne zajednice Istarske županije.
Nabavljene brane redovito se koriste u godišnjim vježbama provjera mehanizama za uzbunjivanje, provjeru informacija, odlučivanje o mjerama intervencije i upravljanje operacijama spašavanja unesrećenih te čišćenja izlivenih ugljikovodika na moru, a korištena je prilikom rješavanja incidenta nastalog uslijed sudara dvaju brodova i potonuća broda Silni unutar akvatorija Luke Pula tijekom 2017. godine.
Kako su napomenuli u Istarskoj županiji, s obzirom da imaju 300 metara brana s visinom iznad mora od 350 mm, radi dostizanja optimalnog stanja spremnosti potrebno je bilo projektom nabaviti još 500 metara brana s visinom od 520 mm iznad mora. Ukupno će tako raspolagati s 800 metara brana čime je moguće spriječiti i ograničiti mogući akcident na otvorenom moru manjeg broda na način da se isti opasa zaštitnim branama koje su učinkovite i pri lošim uvjetima na moru.
Uz tom, projektom je osigurana i izgradnja brodice, duljine od oko devet metara, opremljene za vatrogasne zadaće i intervencije na moru za potrebe sustava civilne zaštite Istarske županije. Projektom FIRESPILL osigurana su potrebna sredstva za izgradnju iste.
Projekt je započeo s provedbom u travnju 2020. godine, a sve projektne aktivnosti planiraju se realizirati do kraja lipnja 2023. godine
Na konferenciji za novinare, koja je uslijedila nakon vježbe, prisutnima su se obratili lučka kapetanica Lučke kapetanije Pula i zapovjednica Županijskog operativnog centra Istarske županije Dolores Brenko Škerjanc te županijski vatrogasni zapovjednik Dino Kozlevac koji je rekao da je vježba bila sastavni dio aktivnosti koje se provode prije početka ljetne sezone.
Dino Kozlevac
“Danas su sve službe bile uključene, ukupno stotinjak sudionika od Lučke kapetanije, policije, obalne službe, vatrogasaca i drugih žurnih službi ovisno o potrebi, odnosno sve službe koje su vezane uz more. Cilj nam je bio isprobati novu opremu, odnosno zaštitne brane i ostalu popratnu opremu. Mogu ustvrditi kako je vježba uspjela, ne samo radi demonstracije, nego prije svega provjeravanja opreme koja će poslužiti svojoj svrsi i biti u funkciji. Uspješnost u situacijama nesreća ovisi o mnogo faktora na koje ne možemo utjecati poput klimatskih uvjeta, ali službe koje imamo u Istarskoj županiji, s tehnikom i opremom koju imamo, su potpuno spremne odgovoriti na bilo koji problem”, kazao je zapovjednik Kozlevac. Voditelj Odsjeka za zaštitu prirode i okoliša u Upravnom odjelu za održivi razvoj Istarske županije Bruno Kostelić istaknuo je da se uspješan projekt FIRESPILL bliži svome kraju.
Bruno Kostelić
“Projekt FIRESPILL se pokazao kao vrlo dobar model suradnje s našim žurnim službama te ćemo i ubuduće na taj način koncipirati projekte kako bismo osigurali vrijednu opremu, sredstvima iz EU fondova. Također, na taj način želimo nastaviti podizati svijest kod građana o tome koje službe rade koji dio posla i kako nam one mogu pomoći”, kazao je Kostelić, voditelj projekta FIRESPILL za Istarsku županiju.
EU projekt Firespill strateški je projekt u okviru programa prekogranične suradnje INTERREG Italija - Hrvatska, a cilj projekta je povećanje kapaciteta organizacija hitnih službi u svrhu poboljšanja prekogranične učinkovitosti kod rješavanja prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem, smanjujući izloženost stanovništva utjecaju opasnosti te povećavajući sigurnost hrvatskog i talijanskog Jadranskog bazena poboljšavanjem mjera i instrumenata za prevenciju i upravljanje u hitnim slučajevima.
Spomenimo i da Istarska županija ima ulogu projektnog partnera u projektu u kojemu funkciju vodećeg partnera obnaša Javna ustanova za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije - RERA. Projekt broji ukupno 14 partnera, odnosno s talijanske strane Regiju Abruzzo, COPE - europe point consortium sa sjedištem u Teramu, Regiju Marche, Regiju Puglia, Regiju Emilia Romagna, ARPAFVG Agenciju za zaštitu okoliša Friuli Venezia Giulia, Regiju Veneto, te Obalnu stražu iz Pescare. Hrvatske partnere u projektu pored Istarske županije predstavljaju Dubrovačko neretvanska županija, ATRAC – Jadranski edukativno-istraživački centar za reagiranja na iznenadna onečišćenja mora, Zadarska županija, Razvojna agencija Šibensko Kninske županije, te Splitsko-dalmatinska županija. Ukupna vrijednost projekta iznosi oko 16 milijuna eura pri čemu Istarska županija za svoje aktivnosti ima osiguranih oko 920.000 eura.
Jedinstven u državi
Istarska županija već godinama visoko pozicionira pitanje sigurnosti ljudi i materijalnih dobara zbog djelotvornosti i racionalnosti obavljanja poslova zaštite i spašavanja jedinstveno za razinu općina, gradova te županije. Tako je prva u Republici Hrvatskoj ustrojila Službu za zaštitu i spašavanje pri Vatrogasnoj zajednici Istarske županije. Služba je ustrojena još 2006. godine i od tada svojom stručnošću i kvalitetnim radom uspjela je uspostaviti kvalitetan sustav zaštite i spašavanja u Istarskoj županiji. Sve udruge građana koje se bave zaštitom i spašavanjem uvezane su u jedinstven sustav, koji nadopunjuje profesionalne snage zaštite i spašavanja. Takav sustav civilne zaštite i jedinstven je u državi, te mnoge županije i gradovi slijede primjer Istarske županije.
Zakonom o sustavu civilne zaštite (NN br. 82/15) promijenili su se formalni i suštinski oblici i sadržaji u provedbi mjera i aktivnosti u spašavanju ljudskih života, materijalnih dobara i okoliša za slučaj nastanka velikih nesreća ili katastrofa. Naročito je došlo do izražaja drugačije definiranje zadaća i značajnije podizanje razine odgovornosti JLP(R)S u pripremi, organizaciji i provedbi mjera civilne zaštite na njihovom području.
Zbog svega toga, nadležni upravni odjel za održivi razvoj Istarske županije preuzeo je ulogu partnerskog sudjelovanja u projektu Firespill, a sve s ciljem provedbe zacrtanih mjera civilne zaštite na području IŽ iz važećih strateških i planskih dokumenata, ali i s ciljem unaprijeđena djelotvornosti, spremnosti i povezanosti s hitnim službama ostalih partnera i osiguravanja povećane informiranosti stanovništva o mogućim posljedicama neželjenih događaja i educiranosti za provođenje mjera samopomoći i uzajamne pomoći kao očekivanim rezultatima projekta FIRESPILL.
Recimo i da je s ciljem unaprijeđena djelotvornosti, spremnosti i povezanosti s hitnim službama projektnih partnera, Istarska županija imala ulogu nacionalnog koordinatora pri izradi nacionalnog Izvješća o radu sustava hitnih službi u RH sukladno zakonskoj regulativi, ostalim propisima i protokolima.
Izrađeno Nacionalno izvješće u konačnici je rezultiralo: analizom trenutnog zakonodavstva u domeni sustava hitnih službi; prikazom zakonskog okvira sa osvrtom na prepoznata ograničenja u operativnom djelovanju i provedbi mjera uključenih službi na nacionalnoj/regionalnoj/lokalnoj regionalnim razini usmjerenih prema sprečavanju nesreća i upravljanju rizikom; usporedbom modela pristupa obnovi nakon prirodnih katastrofa; analizom nacionalnog pristupa sustava hitnih službi u slučaju ostvarenja očekivanih trendova klimatskih promjena u odnosu na nesreće/katastrofe/opasnosti prouzrokovane ljudskom pogreškom; analizom postojećih mehanizama i protokola za zajedničke međunarodne intervencije, uz osvrt na teritorijalna ograničenja i pravila reciprociteta u angažmanu pri zajedničkom djelovanju te analizom trenutno korištenih platformi Sustava hitnih službi (EMS) i potrebi za njihovom nadogradnjom. Istarska županija je vježbom opisanom na početku članka ujedno i javnost dodatno upoznala s opasnostima od požara, čime je ispunila i obvezu koju propisuje Zakon o zaštiti od požara. (N.G.K.)
