Relativno visokom razinom kvalitete prometnica, ulaganjem u prometnu edukaciju i provođenjem projekata, postignuto je da smo danas jedna od županija s najmanje poginulih osoba na 100 000 stanovnika. Gledajući pokazatelje od 2009. godine do danas Varaždinska županija na svojih 176.000 stanovnika ima godišnji prosjek od 7,7 smrtno stradale osobe, dok je prosjek RH 9,5 smrtno stradale osobe na 100 000 stanovnika
Najveći sigurnosni izazov u Varaždinskoj županiji definitivno je uspostavljanje povoljnog stanja sigurnosti građana i imovine. Važni su i prevencija teških kaznenih djela, neželjenih pojava, procesuiranje pojedinaca ili organiziranih grupa koji čine prekršaje ili kaznena djela čijim bi posljedicama bilo narušeno stanje sigurnosti. Jedan od sigurnosnih izazova svakako je i sudjelovanje u svim akcijama spašavanja ljudi i imovine u slučaju elementarnih nepogoda tipa poplava i sličnog. Saznajemo to od Predraga Štromara, župana Varaždinske županije, treće najmanje županije u Hrvatskoj.
S kojim se oblicima kriminaliteta najčešće susrećete na području županije, je li on u porastu ili padu?
Kriminalitet se klasificira u više kategorija: opći kriminalitet, organizirani kriminalitet i korupcija, gospodarski kriminalitet, kriminalitet zlouporabe droga, kriminalitet od posebnog sigurnosnog značaja i kriminalitet na štetu mladeži i obitelji. U opći kriminalitet spadaju sva ostala kaznena djela koja nisu obuhvaćena navedenim kategorijama kao i kriminalitet nasilja te imovinski kriminalitet, a upravo se s tim općim kriminalitetom najčešće susrećemo na području županije i na njega otpada 60 do 65 posto ukupnog kriminaliteta. U okviru općeg kriminaliteta, imovinska kaznena djela (krađe, teške krađe i dr.) zauzimaju najveći udio i predstavljaju jedan od važnijih čimbenika stanja sigurnosti. Inače, financijska kriza te socijalna i gospodarska situacija utječu i na kretanje kriminaliteta pa je tako u 2014. godini zabilježen porast svih kaznenih djela za 20 posto. Ovdje treba istaknuti da znatan udio u povećanju svih kaznenih djela ima i aktivnost policije u smislu otkrivanja i procesuiranja kaznenih djela iz tzv. “tamne zone kriminaliteta”.
Koje akcije za bolju sigurnost u prometu provodite? Koliki je broj prometnih nesreća na godišnjoj razini na području Varaždinske županije?
Tijekom 2014. godine evidentirano je ukupno 1083 prometne nesreće na području Varaždinske županije što je za osam posto manje u odnosu na 2013. godinu kada je evidentirano 1171 prometna nesreća. Pozitivni trend pada broja prometnih nesreća zabilježen je kod svih kategorija, a značajan je podatak da je za 21 posto manje prometnih nesreća s poginulim osobama. U 2014. godini smrtno je stradalo 12 osoba. Zbog recesije i zdravog načina življenja bilježimo sve veći broj biciklista na našim prometnicama, a posljedično nažalost i relativno veliku brojku stradavanja biciklista. U 2014. je smrtno stradalo dvoje biciklista, a godinu prije njih četvero. Uz činjenicu da je zabilježeno povećanje stradavanje pješaka od 23 posto, da je jedan smrtno stradao u 2014. godini te troje u 2013. godini dolazimo do zaključka da će aktivnosti biti usmjerene prema pješacima i biciklistima.
Ponovnim aktiviranjem Savjeta za sigurnost prometa na cestama
Varaždinske županije početkom 2014. godine uspostavljena je kvalitetnija komunikacija svih subjekata koji mogu doprinijeti boljem stanju sigurnosti prometa. Prepoznavanjem problema i aktiviranjem mjera za njihovo rješavanje uvelike se doprinosi pozitivnijem stanju prometnica i razini prometne kulture. Tako je Savjet pokrenuo kampanju osvjetljavanja pješačkih prijelaza jer je značajan broj prometnih nesreća u kojima su stradali pješaci evidentiran u uvjetima smanjene vidljivosti, po noći i za vrijeme naše tradicionalne pojave-magle. Analizirajući takve vrste prometnih nesreća evidentno je da su i pješaci svojim istrčavanjem na pješački prijelaz doprinijeli nastanku prometnih nesreća. Stoga je cilj da se postave rasvjetni stupovi pored pješačkih prijelaza s tipkalom, kako bi pritiskom na tipku i osvjetljavanjem prijelaza pješak naglasio svoju prisutnost, bio viđen na pješačkom prijelazu i zastao koju sekundu da mu se svijetlo upali.
Pokrenut će se i savjetovanje s građanima koje će imati za cilj da javnost kroz tri mjeseca prijavi na mail adrese Savjeta i PU varaždinske svoje sugestije, kritike i zapažanja vezano na prometnice. Nakon zaključenja roka uslijedit će detaljna analiza opravdanosti pojedinih zahtjeva građana te će - za one koji će biti utemeljeni na realnim pokazateljima i mogućnostima - uslijediti zahvati na prometnicama.
Od uvođenja Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa, došlo je do smanjenja broja poginulih na prometnicama, što je utjecalo na takvo smanjenje u okviru vaše županije?
Varaždinska županija u suradnji s gradovima, općinama i upravljačima cesta uz stručno mišljenje i pomoć PU varaždinske razvija sustav kvalitetne prometne infrastrukture i prometnih tokova. Grad Varaždin dobio je značajna sredstva za izgradnju nekoliko rotora koji su postavljeni na raskrižjima koji su zbog broja prometnih nesreća dobili naziv “crne točke”.
Također, varaždinska obilaznica dobit će videonadzor brzine. U zonama škola postavljen je značajan broj svjetlećih displeja. Na većini prometnica, državnih, županijskih i lokalnih izgrađene su biciklističke staze i nogostupi te prošireni profili cesta. Relativno visokom razinom kvalitete prometnica, ulaganjem u prometnu edukaciju i provođenjem projekata, postignuto je da smo danas jedna od županija s najmanje poginulih osoba na 100 000 stanovnika. Gledajući pokazatelje od 2009. godine do danas Varaždinska županija na svojih 176.000 stanovnika ima godišnji prosjek od 7,7 smrtno stradale osobe, dok je prosjek RH 9,5 smrtno stradale osobe na 100 000 stanovnika. Također, preventivnim aktivnostima usmjerenim prema najranjivijim kategorijama sudionika, podiže se svijest o samozaštiti, dok se represivnim postupanjem policije ciljano tretiraju uporni recidivisti prometnih prekršaja. Uz to se i kontinuirano godinama provodi edukacija djece od najranije životne dobi, od vrtića kroz osnovnu do srednje škole.
Koji je cilj Vijeća za prevenciju u gradovima i općinama Varaždinske županije?
PU varaždinska je od 2005. godine, u sklopu projekta “Policija u zajednici”, inicirala osnivanje Vijeća za komunalnu prevenciju u svim općinama Varaždinske županije i krovno Vijeće u Županiji. Cilj tih Vijeća bio je unapređenje stanja sigurnosti i rješavanje problema u društvenoj zajednici, koje ističu građani, tako da se angažiraju svi mjerodavni subjekti.
Aktiviranjem Savjeta za sigurnost prometa na cestama Varaždinske županije početkom 2014. godine uspostavljena je kvalitetnija komunikacija svih subjekata koji mogu doprinijeti boljem stanju sigurnosti prometa
U sklopu IPA twining light projecta 2008., predstavnici policije njemačke pokrajine Baden-Wurttemberg zajedno su s predstavnicima MUP-a RH izradili Priručnik za prevenciju kriminaliteta, koji nam je dao jednostavne smjernice kako unaprijediti rad Vijeća. Jedna od mjera je bila promjena imena Vijeća na način da je napušten naziv komunalna prevencija u prevencija kriminaliteta. Poznavateljima te materije odmah je jasno da se krenulo u nadogradnju rada Vijeća jer je sam pojam kriminalitet puno širi u smislu planiranja i poduzimanja aktivnosti te uključivanja šireg kruga osoba i institucija. Nadalje, predloženo je osnivanje Zaklade za prevenciju kriminaliteta kao vid financiranja projekata i aktivnosti iz ove domene, a koji jamči transparentno i kvalitetnije financiranje bez uplitanja politike ili etiketiranja pokrovitelja određenih aktivnosti. Svrha Zaklade je pružanje novčane i druge pomoći u realizaciji projekata i aktivnosti na prevenciji kriminaliteta i unaprjeđenju sigurnosti građana i imovine te promicanje i jačanje sigurnosti prometa na cestama i prevenciji ostalih delikventnih ponašanja na području Varaždinske županije. S obzirom da je zaštitnik hrvatske policije Sveti Mihael, arkanđel koji se bori protiv zla, usvojen je prijedlog da se po njemu nazove Zaklada. Da je osnivanje bio pun pogodak dokazuje i dobivena nagrada u Opatiji na 8. Konferenciji hrvatskih menadžera sigurnosti u listopadu 2014. godine.
Možete li nam reći nešto više o projektu “Nasilje preko Interneta-cyberbullying“ kojeg PU varaždinska provodi od studenog 2014.godine, a čiji je cilj preventivna akcija na suzbijanju elektroničkog nasilja, održavanjem radionica za učenike petih razreda i njihove roditelje?
Projekt PU Varaždinske “Nasilje preko Interneta – cyberbullying” u ovom trenutku je pri završetku 1. Komponente Projekta, kroz koju senzibiliziramo učenike petih razreda osnovnih škola i njihove roditelje na opasnosti iz virtualnog svijeta. Prošle je godine naša PU procesuirala kaznena djela “Iskorištavanja djece za pornografiju” i “Mamljenje djece za zadovoljenje spolnih potreba” počinjena putem internetske društvene mreže Facebook od strane odraslih muških osoba na štetu djece. Upravo ti kritični događaji na štetu djece, kao i informacije dobivene od stručnog osoblja osnovnih škola vezano uz vršnjačko nasilje preko društvenih mreža, polazište su za sprječavanje neželjenih događaja. Stoga je i osmišljen projekt u kojem sudjeluju učenici od petog do sedmog razreda, prvenstveno zbog činjenice da svakodnevno u slobodno vrijeme, najčešće kad su sami kod kuće, u sve duljem vremenskom neprekidnom trajanju, koriste Internet, komunicirajući preko društvenih mreža koje su za tu dob neprikladne, zapravo zabranjene. Internet i Facebook nažalost nisu isključivo slobodan dječji izbor, jer su nekoj djeci jedini način druženja s prijateljima i istraživanje svijeta. Kako zabrane nisu rješenje problema, već senzibilizacija na opasnosti koje vrebaju, očekujemo da se podigne svijest o postojanju i prepoznavanju opasnosti. A sve da bi se izbjegle neželjene posljedice, te eventualne žrtve potaknule na prijavljivanje nasilja preko Interneta ili mobilnog telefona te suzila tamna zona kriminaliteta.
Inače, u projekt su se uključile sve osnovne škole Varaždinske županije, njih 47. Do sada smo senzibilizirali ukupno 1492 učenika te 1043 roditelja kroz 39 osnovnih škola. Projekt je pobudio veliki interes roditelja, a isto tako i stručnih školskih suradnika, a djeca su sa zanimanjem interaktivno sudjelovala na radionicama stoga možemo biti vrlo zadovoljni sa dosadašnjom realizacijom.
Varaždinska županija jedna je od 10 županija i 5 gradova koji tvore „Platformu hrvatskih županija i gradova za smanjenje rizika od katastrofa“. Koji su do sada ciljevi koje je Platforma postavila ostvareni i koje su obveze Varaždinske županije u okviru Platforme?
Platforma hrvatskih županija i gradova za smanjenje rizika od katastrofa je udruga osnovana u potpunosti samoinicijativno radi lakšeg organiziranja, umrežavanja i koordinacije aktivnosti u cilju utjecaja na smanjenje rizika od nastanka katastrofa i izgradnje funkcionalnog sustava zaštite i spašavanja u RH, povećane mogućnosti izgradnje vlastitih kapaciteta za odgovor na katastrofe, prikladnijeg modela za apliciranje na EU, UN i ostale fondove, itd.
UNDP Hrvatska je inicijativu za samoorganiziranjem ocijenila izuzetno vrijednom te se odmah svojim znanjem i iskustvom aktivno uključila u rad i proces našeg preoblikovanja, s ciljem zajedničkog nastupanja u realizaciji projekata u području smanjenja rizika od nastanka katastrofa. Iz suradnje s UNDP-om Hrvatska, proizašao je i naziv Udruge “Platforma hrvatskih županija i gradova za smanjenje rizika od katastrofa”. Ključni ciljevi Platforme su između ostalog, pružanje pomoći i podrške županijama i gradovima u pripremi projektnih prijedloga s fokusom na prevenciju i smanjivanje rizika od katastrofa na njihovom području, pitanje sustavnog djelovanja i koordinacije svih nacionalnih organizacija i državnih institucija na podizanju razine prevencija na klimatske promjene u RH, te pitanje edukacije predstavnika lokalne i regionalne zajednice na prevenciji, odnosno sprečavanju i izbjegavanju nesreća u urbanim i neurbanim sredinama
Varaždinska županija i ja osobno podupiremo rad Platforme i predsjednika mr. sc. Tomislava Jarmića, što se vidi i iz naših županijskih projekata iz područja zaštite i spašavanja i civilne zaštite. To su opremanje specijalističkih postrojbi civilne zaštite radnom odjećom i obućom, projekt koji smo predložili Ministarstvu poduzetništva i obrta, a kako bismo potaknuli obrtništvo i poduzetništvo, te istovremeno izvršili zakonsku obavezu županije. Tu je i sustav veza u kriznim situacijama koji razvijamo u suradnji sa Zajednicom tehničke kulture, Radio klubovima, operativnim snagama, Državnom upravom za zaštitu i spašavanje i Radio-amaterskim savezom Republike Slovenije, a radi se o obuci i korištenju radio-amaterskih sustava veza i radio-amatera za krizne situacije kao konvencionalni sustavi veza ne funkcioniraju. Izdvojio bih još i sustavno upravljanje klizištima u vidu sporazuma koji je potpisan između tri županije, članice Platforme, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske. Tu je i uspješna suradnja s Republikom Francuskom i centrom za obuku iz područja civilne zaštite “Valabre”.