Zanimljivo je primijetiti, kada se u obzir uzmu odgovori dobiveni u svim gradovima, i sve navedene gradske usluge koje bi se mogle unaprijediti upotrebom pametnih tehnologija, da je najmanji broj građana smatrao da postoji velika potreba za korištenjem pametnih tehnologija u sektoru sigurnosti, vjerojatno zbog toga što se velik broj građana osjeća sigurno u svom gradu. Ipak, ova informacija je svojevrsni poticaj za dodatnu komunikaciju jedinica lokalne samouprave, policije i građana
Pojam pametne tehnologije sve je prisutniji u svakodnevnom životu građana, a s tim u vezi postavlja se i pitanje što to točno tehnologiju čini pametnom? Najjednostavniji odgovor na to pitanje je da je pametna tehnologija definirana kao sposobnost komuniciranja i rada s drugim umreženim sustavima, često i na daljinu, putem prikupljanja podataka, njihove analize te pružanja autooperativnog i prilagodljivog odgovora. Kada taj isti koncept primijenimo na primjeru pametnih gradova, onda najčešće mislimo na korištenje pametnih tehnologija u svrhu poboljšanja usluga grada kao što su između ostalih javni prijevoz, upravljanje otpadom, opskrba električnom energijom, zdravstvene usluge i pružanje sigurnosti građanima.
Dok javnost općenito podržava inicijative usmjerene na povećanje javne sigurnosti, prikupljanje podataka (uključujući osobnih) tijekom izvođenja sigurnosnih operacija u pametnim gradovima može biti zabrinjavajuće zbog potencijalnog ugrožavanja privatnosti građana. Najveći problemi vezani su za nehotično prikupljanje podataka, ne samo u odnosu na osobu čijem se uređaju pristupa, već i u pogledu svih pojedinaca čije podatke takav uređaj prikuplja. Pravovremeni i učinkoviti postupci provedbe zakona često mogu podrazumijevati zadiranje u privatnost te stoga zahtijevaju precizne i detaljne etičke i pravne smjernice te pravila o tome kako angažirani dionici moraju postupati s obradom podataka na način da poštuju privatnost građana i društvene vrijednosti.
U sklopu istraživačkog projekta IMPETUS (od engl. Intelligent Management of Processes, Ethics and Technology for Urban Safety odnosno, u prijevodu, Inteligentno upravljanje procesima, etikom i tehnologijom za urbanu sigurnost) financiranog od strane Europske komisije, Institut za sigurnosne politike je u suradnji s još 16 projektnih partnera iz 11 zemalja u travnju 2021. proveo istraživanje javnog mnijenja o upotrebi pametnih tehnologija u svrhu detekcije sigurnosnih prijetnji u javnim prostorima kako bi se definirale etičke granice i granice privatnosti europskih građana. Temeljna pitanja od interesa istraživanja bila su:
Znaju li građani što su pametni gradovi?
Kakvo je njihovo mišljenje o tehnologiji pametnih gradova općenito (uključujući i u funkciji sigurnosti u javnim prostorima)?
Razmišljaju li / jesu li zabrinuti zbog mogućnosti neetičke uporabe tehnologije pametnih gradova?
Istraživanje je provedeno metodom kompjuterski podržanog telefonskog intervjuiranja (tzv. CATI od engl. computer assisted telephone interviewing) na uzorku od otprilike po 500 punoljetnih građana u pet europskih gradova: 500 u Padovi, 502 u Madridu, 501 u Oslu, 508 u Bukureštu i 507 u Zagrebu. Izbor gradova temelji se na njihovom iskustvu s terorističkim napadima te geografskoj rasprostranjenosti unutar EU. Rezultati istraživanja predstavljeni su u nastavku teksta.
Padova (Italija)
Čak 83 posto stanovnika Padove je čulo za koncept pametnih gradova, međutim, u usporedbi s ostalim gradovima, najmanje misle da je tehnologija pametnih gradova potrebna kako bi unaprijedila javni prijevoz, zbrinjavanje otpada, upravljanje energetskom učinkovitosti te sustave upozoravanja na visoko onečišćenje zraka, opasnost od poplava, odrona, potresa i sl. Otprilike 60 posto njih primjećuje lagani porast u upotrebi tehnologije pametnih gradova u upravljanju gradom u zadnjih pet godina i ne brinu se kako neće moći svladati ovladati digitalnim vještinama potrebnim za korištenje gradskih usluga.
Većina građana Padove osjeća se sigurno u svom gradu, a čak 46 posto njih smatra da se razina sigurnosti u gradu povećala u zadnjih nekoliko godina. Što se tiče digitalne manipulacije osobnim podacima, stanovnici Padove su u velikoj mjeri (čak 73 posto ispitanika) izloženi iskorištavanju osobnih podataka u nepotrebne ili neželjene svrhe (marketinške kampanje, telefonski imenik, kontakt-liste nekih tvrtki i sl.), no u usporedbi s ostalim gradovima, najmanje su zabrinuti za zloupotrebu osobnih podataka, kao i za mogućnost neetične upotrebe osobnih podataka od strane gradskih usluga.
Madrid (Španjolska)
Otprilike 64 posto stanovnika Madrida je čulo za koncept pametnih gradova, što ih, prema ovom istraživanju, stavlja u prosjek. Iskazuju umjerenu potrebu za korištenjem tehnologija pametnih gradova za unaprjeđenje zdravstvenog sustava, sustava upravljanja energetskom učinkovitošću, zbrinjavanja otpada, javnog prijevoza, sigurnosti i sustava upozoravanja na visoko onečišćenje zraka, opasnost od poplava, odrona, potresa i sl. Čak 77 posto građana Madrida primjećuje porast u upotrebi tehnologije pametnih gradova u upravljanju gradom u zadnjih pet godina što ne čudi s obzirom da je Madrid pokrenuo program pametnog grada već 2014. godine, međutim čak 35 posto stanovnika Madrida brine može li ovladati digitalnim vještinama potrebnim za korištenje gradskih usluga.
Većina građana Madrida osjeća se sigurno u svom gradu, i ne misli da se razina sigurnosti u gradu značajno promijenila u zadnjih nekoliko godina. Što se tiče digitalne manipulacije osobnim podacima, kao i stanovnici Padove, stanovnici Madrida su u velikoj mjeri (čak 71 posto ispitanika) izloženi iskorištavanju osobnih podataka u nepotrebne ili neželjene svrhe (marketinške kampanje, telefonski imenik, kontakt-liste nekih tvrtki i sl.). No, građani Madrida su, u usporedbi s ostalim gradovima, najzabrinutiji za zloupotrebu osobnih podataka prikupljenih pri plaćanju debitnim ili kreditnim karticama u trgovinama, na društvenim mrežama, pri kupovnim aktivnostima od strane tvrtki, prilikom internetskih pretraživanja, kupovine na internetu, postavljanja podataka na internetske “oblake”, za sigurnost lozinki na internetu i dijeljenje financijskih podataka između banaka i osiguravajućih društava, no nisu zabrinuti za bivanje na snimkama nadzornih kamera. Također su najviše zabrinuti za mogućnost neetične upotrebe osobnih podataka od strane pametnog Grada Madrida.
Oslo (Norveška)
Čak 49 posto stanovnika Osla nije čulo za pojam pametnih gradova, međutim, iz razgovora s projektnim partnerima iz Grada Osla koji jest pametni grad, može se zaključiti da im je koncept poznat iako pojam nije. Između ostalog, čak 69 posto njih primjećuje porast u korištenju pametnih tehnologija upravljanju gradom u zadnjih pet godina te bez problema vladaju svim digitalnim vještinama potrebnim za korištenje pametnih gradskih usluga. Kao i građani Madrida, građani Osla iskazuju umjerenu potrebu za ulaganjem u korištenjem tehnologija pametnih gradova za unaprjeđenje zdravstvenog sustava, sustava upravljanja energetskom učinkovitošću, zbrinjavanja otpada, javnog prijevoza, sigurnosti i sustava upozoravanja na visoko onečišćenje zraka, opasnost od poplava, odrona, potresa i sl.
Sveukupno 80 posto građana Osla osjeća se sigurno u svom gradu, a 71 posto njih ne smatra da se razina sigurnosti u gradu značajno promijenila u zadnjih nekoliko godina. Što se tiče povreda prava na privatnost i krađa identiteta, stanovnici Osla su, s obzirom na ostale gradove, prosječno izloženi i zabrinuti, kao i što se tiče mogućnosti neetične upotrebe osobnih podataka od strane gradskih usluga.
Bukurešt (Rumunjska)
Otprilike 69 posto stanovnika Bukurešta je čulo za koncept pametnih gradova, što ih, prema ovom istraživanju, stavlja u prosjek zajedno sa stanovnicima Madrida, no najviše od svih vide smisla za ulaganje u tehnologije pametnih gradova za unaprjeđenje zdravstvenog sustava, sustava upravljanja energetskom učinkovitošću, zbrinjavanja otpada, javnog prijevoza, sigurnosti i sustava upozoravanja na visoko onečišćenje zraka, opasnost od poplava, odrona, potresa i sl. Usprkos potrebi, smatraju da se situacija u Gradu vezano za korištenje pametnih tehnologija nije poboljšala u zadnjih pet godina. U skladu s time, prosječno su zabrinuti za savladavanje digitalnih vještina potrebnih za korištenje pametnih gradskih usluga.
Čak 31 posto stanovnika Bukurešta ne osjeća se sigurno u svom gradu, što Bukurešt stavlja u položaj najmanje sigurnog grada u odnosu na ostale u ovom istraživanju. Njih 64 posto smatra da se razina sigurnosti u gradu nije izmijenila u zadnjih nekoliko godina. Što se tiče povrede prava na privatnost i krađa identiteta, građani Bukurešta su tome prosječno izloženi, a među zabrinutijim su za zloupotrebu osobnih podataka prikupljenih pri plaćanju debitnim ili kreditnim karticama u trgovinama, na društvenim mrežama, pri kupovnim aktivnostima od strane tvrtki, prilikom internetskih pretraživanja, kupovine na internetu, postavljanja podataka na internetske “oblake”, za sigurnost lozinki na internetu i dijeljenje financijskih podataka između banaka i osiguravajućih društava, a posebice za zloupotrebu snimki nadzornih kamera. Kao i stanovnici Osla, prosječno su zabrinuti za mogućnost neetične upotrebe osobnih podataka od strane gradskih usluga.
Zagreb (Hrvatska)
Čak 47 posto stanovnika Zagreba nije čulo za pojam pametni grad. Kao i stanovnici Bukurešta, Zagrepčani smatraju da se situacija u Gradu vezano za korištenje pametnih tehnologija nije poboljšala u zadnjih pet godina, a čak 25 posto njih brine hoće li moći ovladati digitalnim vještinama potrebnim za korištenje gradskih usluga. Kada se govori o gradskim uslugama koje bi se mogle unaprijediti korištenjem pametnih tehnologija, u usporedbi s ostalim gradovima, građani Zagreba najmanje iskazuju potrebu za ulaganjem u zdravstveni sustav i sigurnost.
Stanovnici Zagreba osjećaju se sigurno u svom gradu i većina ih smatra da se razina sigurnosti u gradu nije značajno mijenjala u zadnjih nekoliko godina. Rijetki su slučajevi prijave povrede prava na privatnost i krađa identiteta, posebice vezano za isplatu novaca. Nisu zabrinuti za zloupotrebu osobnih podataka prikupljenih pri plaćanju debitnim ili kreditnim karticama u trgovinama, na društvenim mrežama, pri kupovnim aktivnostima od strane tvrtki, prilikom internetskih pretraživanja, kupovine na internetu, postavljanja podataka na internetske “oblake”, za sigurnost lozinki na internetu i dijeljenje financijskih podataka između banaka i osiguravajućih društava, a posebice za zloupotrebu snimki nadzornih kamera, ali je čak 56 posto njih zabrinuto za mogućnost neetične upotrebe osobnih podataka od strane gradskih usluga.
Zaključci
Ovim istraživanjem prikupljene su informacije od interesa za jedinice lokalne samouprave kako bi se što kvalitetnije uskladile potrebe za brzim i efikasnim pružanjem kvalitetnih gradskih usluga, uključujući i brigu za sigurnost građana, s pravima građana na privatnost i općim društvenim vrijednostima. Istraživanje je pokazalo da je minimalno polovica ispitanika u svakom gradu upoznata s pojmom pametnog grada. U većini gradova primjetan je trend povećanja korištenja pametnih tehnologija u svrhu poboljšanja gradskih usluga u zadnjih pet godina, a zabrinutost za mogućnost zloupotrebe prikupljenih podataka od strane pametnog grada značajno varira od grada do grada. Zanimljivo je primijetiti, kada se u obzir uzmu odgovori dobiveni u svim gradovima, i sve navedene gradske usluge koje bi se mogle unaprijediti upotrebom pametnih tehnologija, da je najmanji broj građana smatrao da postoji velika potreba za korištenjem pametnih tehnologija u sektoru sigurnosti, vjerojatno zbog toga što se velik broj građana osjeća sigurno u svom gradu. Ipak, ova informacija jest svojevrsni poticaj za dodatnu komunikaciju jedinica lokalne samouprave, policije i građana.
Razvoj pametnih tehnologija pruža nebrojene mogućnosti za poboljšanje kvalitete života u gradu. Stoga je razvoj europskih gradova u smjeru pametnih gradova neupitan, a rezultati prikupljeni kroz istraživanje mišljenja građana gradova Padove, Madrida, Osla, Bukurešta i Zagreba su to i potvrdili. Naime, građani spomenutih gradova svjedočili su manjim ili većim terorističkim ili sigurnosnim prijetnjama pa u svakom slučaju mogu razumjeti benefite korištenja pametnih tehnologija u sektoru sigurnosti. Slično vrijedi i za benefite ostalih pametnih usluga koje mogu pružati pametni gradovi s ciljem olakšavanja života građana. Naravno, korištenje pametnih tehnologija sa sobom uvijek povlači i pitanja privatnosti i etike, no za zaključiti je da uz poštivanje etičkih i pravnih smjernica vezanih za privatnost građana te dobru komunikaciju između lokalne samouprave, policije i građana, pametni gradovi bez sumnje su mjesta jednostavnijeg, sigurnijeg i kvalitetnijeg života za sve uključene.
Jelena Radošević, Krunoslav Katić, Institut za sigurnosne politike