U sklopu SIGG-a održan drugi konzorcijski sastanak projekta CROSScade

Dražen Najman/Zaštita

U Puli je potkraj ožujka, u sklopu konferencije "Civilna zaštita i sigurnost gradova" (SIGG) održan drugi konzorcijski sastanak projekta CROSScade (Cross-border cascading risk management for critical infrastructure in Sava river Basin / Prekogranično upravljanje kaskadnim rizicima za kritičnu infrastrukturu na slivu Save) na kojem je analizirano trenutno stanje projektnih aktivnosti s prikazom rezultata ‘radnog paketa 2’ koji je u potpunosti realiziran. Osim što je održan kao zasebna sekcija na SIGG-u, na radionici je predstavljena baza podataka kritične infrastrukture (KI) u pograničnom području za koju su razvijene GIS karte. Fokus sastanka u pulskom hotelu Histria je bio na provedenim simulacijama potresnih hazarda koji su simulirani za dva potresa: jedan u Hrvatskoj, drugi u Sloveniji, kao i na simulacijama poplavnih hazarda u prekograničnom području dviju država. Diskusija se, potom, razvila u smjeru odabira relevantnih scenarija za daljnje analize osjetljivosti kritične infrastrukture i analize rizika. Spomenimo kako je drugi konzorcijski sastanak 30. i 31. ožujka okupio CROSScade projektne partnere, i to predstavnike Građevinskog fakultete Sveučilišta u Zagrebu (Zavod za geotehniku), Hrvatskih voda, Instituta za graditeljstvo Slovenije (ZAG), Fakulteta građevinarstva i geodezije Sveučilišta u Ljubljani (UL FGG), te tvrtke Infra Plan Konzalting.

Što je to CROSScade?

Projekt CROSScade (Cross-border cascading risk management for critical infrastructure in Sava river Basin / Prekogranično upravljanje kaskadnim rizicima za kritičnu infrastrukturu na slivu Save) je projekt sufinanciran od strane Europske Unije kroz program Mehanizma Civilne Zaštite. Osim Hrvatskih voda, kao partneri na projektu sudjeluju Zavod za geotehniku Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (koordinator projekta je prof. dr. Meho Saša Kovačević), tvrtka Infra Plan Konzulting iz Hrvatske, te Zavod za gradbeništvo i Fakultet građevinarstva i geodezije Sveučilišta u Ljubljani iz Slovenije. Projekt je dobio potporu i društava civilne zaštite iz Hrvatske i Slovenije, kao i potporu niza upravitelja infrastrukturom i ostalih važnih dionika (Međunarodna komisija za sliv rijeke Save, Hrvatske ceste, Slovenska agencija za vode, Slovenska agencija za infrastrukturu, Slovenska agencija za okoliš, Slovenske ceste, Hidroelektrane na Savi).

Projekt je usmjeren na rješavanje zajedničkih izazova Hrvatske i Slovenije u području odgovora na prirodne hazarde (potresi, poplave, klimatske promjene) koji utječu na tzv. kritičnu infrastrukturu (nasipi za obranu od poplava, mostovi, prometna infrastruktura, hidroelektrane). U projektu je osobito naglasak stavljen na mogućnost pojave kaskadnog efekta hazarda. Osim procjene ranjivosti pojedine kritične infrastrukture, projekt se bavi i analizom posljedica kaskadnih efekata, razvojem alata za rizik. Kao konačni rezultat, razvit će se adaptacijski planovi za povećanje strukturalne otpornosti kritične infrastrukture, kao i komunikacijski alati kojima će se povećati razina komunikacije između upravitelja infrastrukturom i društava civilne zaštite prije, tijekom i nakon hazarda.

Dvije susjedne države, Hrvatska i Slovenija su izrazito osjetljive na potrese i poplave, radi svog položaja na seizmički izrazito aktivnom području te u blizini većih riječnih slivova.

Projekt je organiziran u šest radnih paketa. Osim radnog paketa 1 (WP1) ‘Upravljanje projektom’ i radnog paketa 7 (WP7) ‘Diseminacija rezultata’, četiri su tehnička radna paketa:

WP2: Identifikacija nedostataka i potreba u prekograničnom upravljanju rizicima: identificirat će se nedostaci i potrebe unutar nacionalnih i prekograničnih praksi upravljanja rizikom, uključivanjem upravitelja kritične infrastrukture (CIM) i agencija za civilnu zaštitu (CPA) u prekograničnim područjima, s obzirom na njihov odgovor tijekom hazarda i u razdoblju nakon hazarda.

WP3: Razvoj prekograničnih scenarija hazarda: mapirat će se kritična infrastruktura u prekograničnom području te će se identificirati mogući mehanizmi prekoračenja graničnih stanja infrastrukture za potres i poplave te njihove kaskadne efekte; uspostaviti će se baza podataka kritične infrastrukture s relevantnim atributima i identificiranim mehanizmima sloma; razviti će se tzv. lanac kaskadnih hazardnih događaja (eng. event tree) koji predstavlja niz nepovoljnih hazardnih događaja generiranih inicijalnim hazardom (eng. triggering hazard) u prekograničnom području uz identifikaciju kritičnih scenarija na koje će se primijeniti razvijena metodologija procjene rizika.

WP4: Prekogranična procjena kaskadnih rizika: razvit će se metodologija rizika za identificirane kaskadne scenarije, uz prilagodbu razvijene metodologije rizika, čineći je jednostavnom za primjenu i razumljivom upraviteljima infrastrukturom i društvima civilne zaštite; integracija razvijene metodologije rizika u postojeće sustave upravljanja infrastrukturom.

WP5 Prekogranični akcijski planovi za kaskadne rizike: razvit će se akcijski plan za upravitelje infrastrukturom za jačanje otpornosti njihove infrastrukture na kaskadne hazarde, kako bi se kontrolirali identificirani scenarija hazarda u prekograničnom području, kao i akcijski plan za poboljšanu prekograničnu komunikaciju između upravitelja infrastrukturom i društava civilne zaštite tijekom i nakon kaskadnih hazardnih događaja.

Naziv projekta: Cross-border cascading risk management for critical infrastructure in Sava river Basin Akronim: CROSScade Program: UCPM-2021, EU Civil Protection Mechanism Natječaj: UCPM-2021-PP, Prevention and Preparedness for Cross-Border Risks Početak: 1. 3. 2022. | Trajanje: 24 mjeseca | Projektni budžet: € 585,905.25 | EU su-financiranje: € 498,017.00