I dok tehnička zaštita u Hrvatskoj i zemljama regije prati svjetske trendove kroz distribuciju, ugradnju i implementaciju novih sustava i tehnoloških rješenja, sektor tjelesne zaštite ima puno problema, prije svega u manjku radne snage i mjesečnim primanjima koja zaostaju za prosječnom plaćom u ukupnom gospodarstvu. Stoga je uvijek zanimljivo ‘proviriti’ u druge države i usporediti trendove, statistiku i financijsku snagu. Slovenija nam je prvi i najbliži susjed, pa kud’ bolje prilike nego o stanju slovenskog zaštitarstva pitati Branka Slaka, predsjednika tamošnje Zbornice (Komore) za razvoj privatne zaštite.
Prošle ste jeseni u Zagrebu, na Adria Security Summitu iznijeli niz statističkih podataka, ustvrdivši da je “u Sloveniji u 2021. bilo registrirano 153 tvrtki privatne zaštite s 6539 zaposlenika, no da je broj aktivnih poduzeća 98”. Ima li Zbornica statistiku broja tvrtki i zaposlenih u sektoru u prošloj godini i je li se štogod promijenilo u odnosu na 2021.?
Prošle godine u području privatne zaštite imali smo registriranih 158 tvrtki, od kojih je oko 100 uključeno u Komoru za razvoj slovenske privatne zaštite. Broj zaštitarskog osoblja svakodnevno se mijenja zbog fluktuacije i smanjio se na 6458 u 2022. Razlog odlaska radne snage iz privatnog zaštitarskog sektora uglavnom je zapošljavanje u drugim gospodarskim sektorima, načelno u onima za koje su završili školovanje i edukaciju ili je to želja za većim novčanim primanjima.
Fluktuacija zaštitarskog osoblja u Sloveniji zadnjih je godina bila velika, uz deficit kadra, unatoč iznimnom porastu narudžbi za usluge privatne zaštite. Koliko, po vašoj procijeni, trenutno nedostaje zaštitara i sigurnosnog osoblja u sektoru?
Stanje se po ovom pitanju nije promijenilo, odnosno i dalje možemo tvrditi da u sektoru privatne zaštite u Sloveniji nedostaje oko 1000 zaštitara.
Kako se tvrtke nose s nedostatkom radne snage s obzirom na, kako ste naveli, porast narudžbi i poslova?
U zaštitarskim tvrtkama nastoje se prilagoditi situaciji na taj način da racionaliziraju poslovanje prema broju svog zaštitarskog osoblja. U privatnoj zaštiti trenutno se obavljaju poslovi iz područja tjelesne i tehničke zaštite. Činjenica je da trenutno na tržištu nema odgovarajućeg zaštitarskog kadra kolika je potražnja.
Plaće i mjesečna primanja zaštitara u Hrvatskoj zaostaju 30 do 40 posto u odnosu na prosječne plaće. Kolike su plaće zaštitara u Sloveniji? Zaostaju li plaće u sektoru privatne zaštite za prosječnom plaćom zaposlenih u Sloveniji?
Prosječna mjesečna bruto plaća u Sloveniji za prosinac 2022. iznosila je 2.159,40 eura, odnosno 1.405,68 eura neto. Zaštitarsko osoblje u nekim slučajevima prima minimalnu plaću za obavljeni rad, koja je od 1. siječnja 2023. povećana za 12 posto i iznosi 1.203,36 eura bruto ili 878,48 eura neto. Iz prikupljenih podataka može se zaključiti da osobni dohodak zaštitara, unatoč tome što je u većini slučajeva viši od minimalne plaće, znatno zaostaje za prosječnim neto dohotkom u Sloveniji.
Prihod u sektoru privatne zaštite u Sloveniji je u 2021. godini iznosio je 178 milijuna eura. Ima li Zbornica podatke o prihodu sektora u prošloj godini?
Podaci za 2022. su još u pripremi.
Što je potrebno za unaprjeđenje, odnosno bolje stanje sektora privatne zaštite u Sloveniji?
Trenutno je situacija za razvoj slovenske privatne zaštite i rast cijena dosta povoljna, jer s obzirom na povećanu potražnju, cijena sata zaštite raste, što također poboljšava položaj zaštitarskog osoblja i privatnih zaštitarskih tvrtki. Tvrtke tako imaju veće mogućnosti za ulaganje i razvoj djelatnosti. Zajedno s regulatorom, Ministarstvom unutarnjih poslova, ove smo godine krenuli u analizu i izradu “Strategije privatne zaštite za budućnost”, koja će biti dobar pokazatelj stanja i razvoja privatne zaštite, u kojoj će se unijeti određene izmjene, posebno u području regulacije.
Zbornica je prošlog proljeća s predstavnicima zaštitarskih udruženja iz Hrvatske, Srbije, BiH, Sjeverne Makedonije i Rumunjske potpisala regionalni Protokol o suradnji. Što je do sada učinjeno po pitanju regionalne suradnje i kakvi su planovi u budućnosti?
Regionalna suradnja iznimno je važna za slovensku privatnu zaštitu, kao i za druge predstavnike u regiji. Redovito razmjenjujemo (međusobnu) pomoć, koja je potrebna pojedinim tvrtkama i informiramo se o problematici privatne zaštite za pojedine tvrtke u regiji, a suradnja ujedno potiče fleksibilnost i donosi kvalitetu. Regionalna suradnja odvijala se izuzetno živo i prije potpisivanja protokola. Potpisivanjem protokola situacija je formalizirana te je dodatno učvršćen put suradnje.
Koliko Zbornica (Komora) ima zaposlenih, a koliko ima tvrtki-članova? U kojim ste projektima i aktivnostima trenutno najviše angažirani?
Komora zapošljava četiri osobe. Ukupno je u Komoru uključeno oko 100 tvrtki, a broj se stalno mijenja.
Što sve od stručnih događaja, edukacija i konferencija u ovog godini planirate organizirati?
U Komori planiramo održavati razna stručna predavanja iz područja privatne zaštite za naše članove, a ovisno o njihovim potrebama. Primjerice, u ožujku ćemo održati stručno predavanje na temu Zakona o zaštiti osobnih podataka. Već tradicionalno u mjesecu studenom ćemo organizirati “Dan slovenske privatne zaštite”.
Dražen Najman