Projektom su razvijena rješenja za ocjenu i upravljanje prekograničnim rizicima uzrokovanim potresima, poplavama i njihovim mogućim kaskadnim učincima duž rijeke Save između Slovenije i Hrvatske
Nataša Gajski Kovačić
U opatijskom hotelu Bristol 15. veljače je održana završna konferencija i radionica CROSScade projekta “Cross-border cascading risk management for critical infrastructure in Sava river Basin” (“Prekogranično upravljanje kaskadnim rizicima za kritičnu infrastrukturu na slivu Save”). Projektom su razvijena rješenja za ocjenu i upravljanje prekograničnim rizicima uzrokovanim potresima, poplavama i njihovim mogućim kaskadnim učincima duž rijeke Save između Slovenije i Hrvatske. Završna konferencija predstavila je rezultate za upravitelje kritične infrastrukture (KI) i društva civilne zaštite, dok su na radionici validirana CROSScade rješenja i alati kao podrška razvoju koordiniranih strategija za odgovor i prevenciju složenih izvanrednih situacija uključujući kaskadne seizmičke i poplavne događaje.
Projekt CROSScade sufinanciran je od strane Europske Unije kroz program Mehanizma Civilne Zaštite. Projekt koordinira prof. Meho Saša Kovačević sa Zavoda za geotehniku Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a na projektu kao partneri sudjeluju tvrtka Infra Plan Konzalting iz Hrvatske, Hrvatske Vode, Zavod za gradbeništvo iz Slovenije te Fakultet građevinarstva i geodezije Sveučilišta u Ljubljani. U realizaciji projektnih aktivnosti sudjelovali su i DELTARES i InGEO iz Nizozemske. Projekt je dobio potporu i društava civilne zaštite iz Hrvatske i Slovenije, kao i potporu niza upravitelja infrastrukturom i ostalih važnih dionika (Međunarodna komisija za sliv rijeke Save, Hrvatske ceste, Slovenska agencija za vode, Slovenska agencija za infrastrukturu, Slovenska agencija za okoliš, Slovenske ceste, Hidroelektrane na Savi).
Pogranični prostor Hrvatske i Slovenije muče isti poplavni i potresni rizici
Presjek projekta je na završnoj konferenciji dao izv. prof. dr. sc. Mario Bačić s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu rekavši da su dvije susjedne zemlje u CROSScade-u (Hrvatska i Slovenija) posebno osjetljive na potrese i riječne poplave zbog svog položaja u seizmički aktivnom području (spojište triju geotektonskih jedinica: Alpa na sjeveru i zapadu, Dinarida na jugu, jugozapadu i središnji dio, Panonski bazen na sjeveroistoku) i blizu kraja velikih europskih riječnih sustava. Jedna od motivacija provedbe projekta je činjenica da je nakon razornog potresa iz prosinca 2020. godine, u Sisačko - moslavačkoj županiji došlo do prekomjernih deformacija i sloma niza nasipa za obranu od poplava na čak 11 lokacija, kao i prometne infrastrukture. Stoga se CROSScade usredotočio na ranjivost mostova i brana, hidroelektrana i prometne infrastrukture, vitalnih za upravitelje kritičnom infrastrukturom, ali i za društva civilne zaštite i hitne službe. Cilj je bio izrada prekogranične harmonizirane metodologije procjene rizika te razvoj akcijskih planova koji će povećati konstrukcijsku otpornost kritične infrastrukture i poboljšati prekograničnu komunikaciju. U prezentaciji je predstavljen i projektni video.
“Pogranični prostor Hrvatske i Slovenije dijeli poplavne i potresne rizike. Jednako kao što dijelimo granicu, dijelimo i hazarde. Prirodni rizici ne poznaju granice između država pa samim time ni ne staju na granici. Motivacija za uključivanje u ovaj projekt bio je i veliki potres u Petrinji gdje, srećom, ipak nije ipak bilo dodatnih problema s potencijalnom poplavom”, rekao je Bačić te dodao da je projekt CROSScade bio organiziran kroz šest radnih paketa, a iznjedrio je dva akcijska plana. Akcijski plan za povećanje konstrukcijske otpornosti (AP1) se usredotočio na mjere za povećanje otpornosti nasipa i mostova te je dao usporedbu prevencijskih (prije potresa) i korekcijskih (nakon potresa) mjera, dok drugi akcijski plan (AP2) predstavlja plan za prekogranične kaskadne hazardne događaje s ciljem poboljšanja komunikacije između prekograničnih upravitelja KI, prekograničnih društava CZ, kao i njihove međusobne komunikacije. Bačić je napomenuo da je tijekom projekta jedan od najvećih izazova bio prikupiti niz podataka nužnih za implementaciju metodologije.
“Kada smo definirali KI, napravili smo ocjenu ranjivosti nasipa i mostova na simulirana dva potresna scenarija (potresa kod Brežica i potres pokraj Zagreba) te 11 poplavnih scenarija, ali i ranjivosti na njihov kaskadni slijed događaja. Analiza je provedena za sve nasipe za obranu od poplava u prekograničnom području te za pet mostova preko rijeke Save - most preko Save u Brežicama, most preko Save u Čatežu ob Savi, Zaprešićki most, Podsusedski most te Jankomirski most”, objasnio je Bačić.
O ranjivosti infrastrukture - nasipa i mostova govorili su dr.sc. Nicola Rossi s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr.sc. Mirko Kosič sa Zavoda za gradbeništvo iz Slovenije. Dr. Rossi je objasnio da su relativno jednostavne analize učinkovite za kategorizaciju nasipa u relativno velikom području interesa. Predstavio je razvijenu metodologiju za procjenu ranjivosti nasipa temeljenu na proračunu vjerojatnosti sloma - sve za simulirane potresne scenarije potresa u Hrvatskoj i Sloveniji te za scenarije kaskadnih poplava. Za iste spomenute scenarije dr. Košić je predstavio odgovor mostova u prekograničnom području. Najkritičniji most sa stajališta prekoračenja graničnih stanja je onaj u Brežicama za koji je izrađena detaljna analiza (tzv. Level 2 Assessment), dok je analiza prve razine (tzv. Level 1 Assessment) izvedena je za sve ostale mostove. Zaključeno je da je ranjivost mostova relativno velika za simulirane potrese, dok kaskadne poplave ne doprinose značajno samoj vjerojatnosti sloma.
Sandra Škarić Palić iz Infraplan Konzaltinga osvrnula se na implementaciju metodologije procjene rizika u području studije slučaja. Govorila je o donošenju odluka temeljenih na riziku za strateška ulaganja i poboljšanju mjera odgovora i prevencije putem određivanja prioriteta KI, putem strategija ublažavanja posljedica hazarda i mapiranja sigurnih ruta za evakuaciju. Pokazala je izrađene karte posljedica opasnosti od poplava ako je mreža nasipa ostala neoštećena u potresu, te ako je mreža nasipa oštećena u potresu. Pritom je prikazana metodologija procjene rizika i svi podaci korišteni za njezinu primjenu na mjestu studije slučaja. Osim toga, prikazane su krivulje šteta na temelju kojih su izračunate novčane štete u slučaju kaskadnih opasnosti u prekograničnom području, za različite scenarije opasnosti. Također je naglasila da bi u budućnosti trebalo izraditi harmonizirane prekogranične/regionalne/europske karte opasnosti te uskladiti prekogranične/regionalne/europske modele i metodologije ranjivosti.
Manjak informacija i raspršeni podaci
Izv. prof. Mario Bačić i dr. Andrej Anžlin Kosič sa Zavoda za gradbeništvo iz Slovenije su potom dali detaljniji uvid u Akcijski plan 1. Što se tiče nasipa, u prvoj fazi je izvršen pregled dostupne nacionalne dokumentacije, na temelju čega su identificirane kritične točke mreže nasipa, sa stajališta visokih voda. Osim toga, Akcijski plan daje prijedlog za povećanje otpornosti na potrese, na temelju analize ranjivosti provedene u CROSScade-u. Ove analize daju dobar pregled ranjivosti mreže na seizmička opterećenja, kao i kaskadna opterećenja (seizmika + poplava) te predlažu mjere za povećanje seizmičke otpornosti i razmatraju potencijalnu mogućnost da se potres i poplava dogode praktički u isto vrijeme. Ovaj vremenski razmak obično je prekratak da bi se bilo kakve mjere mogle provesti i za takve slučajeve jedina preventivna mjera bila bi imati dovoljno otporne nasipe da izdrže potres. Također, istaknuo je nužnost izrade zajedničke baze podataka o nasipima koja bi uključivala sve topografske i geotehničke karakteristike nasipa.
“CROSScade analize su dokazale poteškoće u izvođenju analiza ranjivosti s manjkom informacijama i raspršenim podacima, stoga je prijedlog da se ažurira razmjena i korištenje Sava GIS podataka i informacija, da se definiraju jedinstveni usklađeni protokoli za prikupljanje informacija, izradi propis koji jasno navodi obvezu istraživača da daju podatke u propisanom formatu, kao i obvezu upravitelja infrastrukture da provjeravaju kvalitetu podataka. Pri tome je značajan napor napravljen u aktivnostima Savske komisije čija platforma može poslužiti za uspostavu ovakve baze otvorenih podataka”, rekao je Bačić.
Dr. Anžlin dao je detaljan uvid u povećanje otpornosti mostova u prekograničnom području kroz razvijenu matricu odluka o prilagodbi. Zaključak je da projekt CROSScade predstavlja napredak za povećanje otpornosti mostova u prekograničnom području. Projekt iskorištava napredne alate za procjenu i inovativna inženjerska rješenja kako bi osigurao sigurnost kritične infrastrukture i operativni integritet u uvjetima sve većeg rizika od poplava i potresa.
Dr. Irina Stipanović iz Infraplan Konzaltinga govorila je o planu komunikacije temeljenom na rizicima za prekogranične kaskadne događaje. Cilj je bio razviti akcijski plan za poboljšanu prekograničnu komunikaciju između upravitelja kritične infrastrukture (UKI) i društava civilne zaštite (DCZ) tijekom i nakon kaskadnih hazardnih događaja, prema uspostavljenim protokolima za ublažavanje krize. Tijekom prekograničnih hazardnih događaja postoje značajni komunikacijski nedostaci između ključnih dionika, stoga je u okviru projekta CROSScade, UKI i DCZ prekograničnog područja poslan set upitnika, a na temelju analize prikupljenih podataka, zaključeno je da je potrebno unaprijediti protokole za razmjenu informacija i podatkovne platforme. Glavna korist za DCZ unutar projekta CROSScade svakako je poboljšano planiranje odgovora tijekom prekograničnih kaskadnih događaja uključujući komunikaciju s UKI. Kako bi pomogao postupcima odgovora, CROSScade je razvio nekoliko mapa kritičnosti cesta čije su prednosti predstavljene. Slovenija i Hrvatska imaju dobro uspostavljenu suradnju na području civilne zaštite, no postoje područja za napredak, a to su usklađivanje karata opasnosti, bolja standardizacija i komunikacija, kao i nova tehnološka dostignuća i detaljne GIS karte.
U okviru projekta su organizirane i tri radionice na kojima je prisustvovao niz ključnih dionika u prekograničnom području. Prva radionica je održana u Ljubljani na temu lekcija naučenih tijekom razornih poplava iz ljeta 2023 u prekograničnom području, druga radionica je održana u Delftu (Nizozemska) na temu razmjene iskustava u ocjeni kaskadnih hazarda, a treća radionica je održana upravo u Opatiji na temu validacije alata razvijenih u projektu.
.png) Naziv projekta: Cross-border cascading risk management for critical infrastructure in Sava river Basin
Akronim: CROSScade
Program: UCPM-2021, EU Civil Protection Mechanism
Natječaj: UCPM-2021-PP, Prevention and Preparedness for Cross-Border Risks
Početak: 1. 3. 2022. | Trajanje: 24 mjeseca | Projektni budžet: € 585,905.25 |
EU su-financiranje: € 498,017.00 |