Osmišljavanje i izvedba videonadzora za noćno promatranje znatno je zahtjevniji zadatak od isključivo dnevnog videonadzora za isti objekt
Emil Prpić, Alarm automatika d.o.o.
Što očekivati od videonadzora noću? Videonadzor više nije skup, kompliciran i rijedak, više nije luksuz koji si moraju priuštiti rijetki i iznimno ugroženi objekti. On postaje standard sigurnosti, okosnica sigurnosnog sustava gotovo svakog objekta i kompleksa. Sve lakše dostupan, sve jednostavniji, sve korisniji i sve moćniji, već je prešao na drugu stranu skale – vrlo se često od njega očekuje nerealno puno.
Budući da su dnevno-noćne kamere već odavno sasvim uobičajena stvar i zapravo normalna razina funkcionalnosti, neupućeni korisnici skloni su misliti da samim tim što kupuju sustav s dnevno-noćnim kamerama mogu u noćnim uvjetima očekivati sliku podjednako dobre vidljivosti kao i danju. To, jasno, ni izbliza nije točno. Alarm automatika ostvarila je niz projekata s kvalitetnom noćnom vizijom za različite potrebe korisnika, a da bi konačna realizacija zadovoljila potrebe bilo je bitno početi sa stručnim savjetovanjem i izradom idejnog rješenja.
Ponajprije, kako noću nema bijele, dnevne svjetlosti, dnevno-noćne kamere svoju noćnu viziju temelje na oku nevidljivom infracrvenom spektru svjetla koji daje crno-bijelu sliku. To znači da neki izvor svjetlosti svakako mora postojati, makar i nevidljiv ljudskom oku, i čak do milijun puta slabiji od dnevne sunčeve svjetlosti. I dok kamera u dnevnom režimu u pravilu ima lošiju osjetljivost od našeg oka, u noćnom režimu rada ona "vidi" bolje, ali ograničenja ipak postoje. Primjerice, dok se pri mjesečini ili nekoj obližnjoj uličnoj rasvjeti još dobiva razmjerno upotrebljiva slika, već svjetlo slabije od toga više ne daje razabrati ništa osim sjena i obrisa.
No što učiniti kad je okolna noćna svjetlost nedostatna, a nadzor noću ipak je važan i potreban? Osim, jasno, mogućeg korištenja standardne vidljive rasvjete, što se koristi sve manje i sve rjeđe, što zbog velikog utroška energije, a što zbog lake i jednostavne sabotaže, često se koriste tzv. infracrveni iluminatori – posebna rasvjetna tijela koja ne svijetle u vidljivom spektru pa stoga nisu vidljiva ljudskom oku, ali znatno podižu infracrvenu osvijetljenost.
Ograničenje infracrvenih iluminatora je, naravno, njihov domet, kao i širina snopa, što su dvije međusobno povezane osobine. Iluminator iste snage može osvijetliti šire područje u neposrednoj blizini ili emitirati vrlo uzak snop na veću udaljenost. Za manje zahtjevne primjene, domete do nekoliko metara uz široko pokrivanje, danas se mahom koriste tzv. iluminatori bazirani na klasičnim LED diodama, koji se odlikuju niskom cijenom, jednostavnom izvedbom, vrlo malim dimenzijama, iznimno niskom potrošnjom i zanemarivim zagrijavanjem, radi čega se često ugrađuju izravno u same kamere.
Noću nema dnevne svjetlosti pa dnevno-noćne kamere svoju noćnu viziju temelje na oku nevidljivom infracrvenom spektru svjetla koji daje crno-bijelu sliku, što znači da neki izvor svjetlosti svakako - mora postojati, makar i nevidljiv ljudskom oku.
Međutim, kad treba osvijetliti veći prostor i na većoj udaljenosti, ta se tehnologija ne pokazuje upotrebljivom. Dosad su se u tim slučajevima uglavnom koristila standardna halogena rasvjetna tijela veće snage (50 do 500 W) u reflektorskim kućištima, prekrivena IC filtrima. Ali slijedeći razvoj standardne rasvjete primjenom tzv. LED-emiter tehnologije, odnedavno se pojavljuju i LED-emiter IC iluminatori. I dok ta tehnologija osigurava neusporedivo veću efikasnost (intenzitet emitirane svjetlosti s obzirom na utrošenu električnu snagu) od halogenih iluminatora, termičko opterećenje predstavlja najozbiljniji problem pri njenoj uporabi. Upravo su zato LED-emiter iluminatori znatno većih dimenzija od onih koji se baziraju na klasičnoj LED tehnologiji i redovito su opremljeni masivnim pasivnim hladilima.
Jasno, s obzirom da je posrijedi vrlo napredna tehnologija, i cijene takvih rješenja osjetno su veće, no to je korisnicima često posve prihvatljivo, s obzirom da omogućuju kvalitetu noćnog videonadzora kakva je ranije zahtijevala mnogo složeniji i više desetaka puta skuplji pristup.
Osmišljavanje i izvedba videonadzora za noćno promatranje znatno je zahtjevniji zadatak od isključivo dnevnog videonadzora za isti objekt. Uz pravilan odabir prikladne noćne kamere i infracrvene rasvjete, bitno je na vrijeme postaviti očekivanja korisnika. Ta edukativna zadaća stručnjaka nikako se ne smije staviti u drugi plan kako projekt na kraju ne bi, uz maksimalan napor i znatna ulaganja, završio nezadovoljstvom i neuspjehom.