Miha Senčar ljetos je preuzeo vodeću poziciju Tenzora, dok je dosadašnji direktor Bojan Petek preuzeo mjesto savjetnika
Miha Senčar ljetos je preuzeo vodeću poziciju Tenzora, dok je dosadašnji direktor Bojan Petek preuzeo mjesto savjetnika. Sukus je to promjene u vodstvu grupacije iz Ptuja koja, osim na matičnom tržištu Slovenije, posluje u Hrvatskoj, Srbiji, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i Austriji. Kako navode iz tvrtke, dolazak Mihe Senčara na direktorsku poziciju pripreman je duže vrijeme, a prijelaz je “prošao bez komplikacija za zaposlenike, kupce, dobavljače i ostale dionike”. Naš sugovornik je predstavnik druge generacije osnivača tvrtke, a kroz 15 godina rada u Tenzoru prikupio je iskustvo za vođenje grupacije u budućnosti.
Iako ste dobro upoznati sa stanjem tvrtke i grupacije, zanima nas u kakvom ste stanju preuzeli vođenje Tenzora od svog prethodnika?
Tvrtku preuzimam u doba rasta i općenito u dobroj kondiciji. Za grupacijom je razdoblje brzog rasta, koji je u zadnje četiri godine malo manji od 100 posto na strani prihoda, a daljnji rast očekujemo ove i iduće godine. Grupacija trenutno zapošljava više od 110 Tenzorjanca te više od 100 podizvođača.
Prilikom preuzimanja direktorske dužnosti najavili ste djelovanje Tenzora “prvenstveno u smjeru daljnje internacionalizacije i širenja portfelja vlastite proizvodnje i razvojnih rješenja”. Što to konkretno znači za tvrtku i zaposlenike?
Jedna od glavnih kompetencija grupacije je kroz godine postalo vođenje kompleksnih projekta cjelokupnih elektro-instalacija i integracije svih sustav ‘na ključ’, gdje su, naravno, još uvijek važan dio sustavi tehničke zaštite. S vlastitim projektantima te vlastitim proizvodima (parkirni sustavi Urban Informatics, RFID oprema za knjižnice, softverska rješenja AURA/iEMS/REMS, self-checkin terminali, Train UVSS) možemo za naše stranke razviti projekte te rješenja s kojim optimiziramo investiciju i njihovo poslovanje u budućnosti. Ova kompetencija nam je otvorila vrata u zemljama gdje nismo prisutni s vlastitim poduzećem, a vidimo da postoji vakuum i u drugim državama. Za nabrojana rješenja iz vlastite proizvodnje smo počeli graditi i mrežu partnera integratora, s naglaskom na EU. Za tvrtku i zaposlenike to je dodatni izazov kojeg dobra ekipa svakako treba, a uz dodatnu stabilnost i potencijal grupacija će rasti.
Prošle godine, prilikom obilježavanja Tenzorovih 30 godina, najavili ste širenje na nova tržišta u Njemačku, Švicarsku i Mađarsku. Do kuda ste došli u ovom dijelu strategije?
U Austriji radimo od 2020. godine, a u Njemačkoj smo već odradili prvi veliki projekt, iako se njihova ekonomija u ovom trenutku malo zaustavila. U Švicarskoj smo pokušavali i davali ponude, ali još nismo probili led, no Madžarskoj radimo prve manje projekte i čekamo na prilike za veće projekte. Geografski se nećemo ograničavati na tržišta, već ćemo tražiti projekte gdje možemo dodati našu dodanu vrijednost direktno ili s partnerima, bilo gdje.
Tenzor je grupacije koja posluje i radi u više zemalja i tržišta srednje i jugoistočne Europe. Na koji način su sada postavljeni organizacija, poslovanje i resursi Grupacije?
Najveća organizacija je još uvijek u Sloveniji, gdje postoje neke od naših centralnih funkcija - IT support, project design, marketing i Group HR, odnosno ljudski resursi. U Austriji radimo direktno iz Slovenije, iako smo već trebali, zbog poreznih razloga, tamo otvoriti podružnicu. U državama jugoistočne Europe, gdje imamo svoje tvrtke, držimo uvijek lokalni menadžment i zapošljavamo lokalne ekipe. Firme su u različitim statusima razvoja, ali plan i vizija je svaku razviti ih do nivoa slovenskog Tenzora.
Koje veće projekte možete izdvojiti po važnosti, a koje trenutno izvodite po pojedinim zemljama?
Trenutačno su nam najveći projekti cjelokupni elektro projekt renovacije i dogradnje King Crossa u Zagrebu, potom renovacija tunela Debeli Hrib-Mali vrh u Sloveniji, pa projekt tehničke sigurnosti u željezničkim tunelima 2TDK, projekt XXXLutz Linz u Austriji te renovacija tunela Pletovarje-Golo Rebro.
Nudite sigurnosna rješenja za trgovački sektor, hotele, prometnu infrastrukturu i transport, gradove, industriju, turizam i dr. Razlikuje li se poslovanje Tenzora po pojedinim tržištima i po čemu?
Moram reći da su svi sektori potpuno jednaki u svim zemljama, gdje se susrećemo s istim izazovima. Stoga sva rješenja koja razvijamo možemo aplicirati u sve države. Jedino što uočavamo je da se trend novih tehnologija ne razvija jednakom brzinom po pojedinim tržištima.
Na godišnjoj razini dosta ulažete u razvoj vlastitih rješenja, poput nedavno predstavljanje modularne platforme Aura. Kako je organiziran Tenzorov razvojni tim i što diktira razvojni program tvrtke?
Za razvoj uvijek ulažemo u tehnologije i rješenja koja rješavaju specifične probleme kupaca u prije navedenim segmentima. Razvijamo sustave i programska rješenja gdje ne postoji slično rješenje ili postoji rješenje koje je premalo fleksibilno za udovoljavanje posebnih želja naših kupaca. Razvojni tim sastoji se od više programera, konstruktora i elektroničara, a što nam omogućava razvoj svih komponenta - elektroničkih sklopova, firmwarea, kućišta/mehaničkih komponenta te programskih rješenja za upravljanje ili integraciju.
U zemljama JI Europe bilježi se problem s radnom snagom, posebno u sektoru sigurnosti i zaštite? Imate li vi u Tenzoru problema s (kvalificiranom) radnom snagom?
Da, radna snaga nam predstavlja jedan od glavnih izazova u svim zemljama i držim da će situacija po tom pitanju biti samo još gora. Bitno je da aktivno radimo, u prvom redu, na zadržavanju postojećih kadrova, a na drugoj strani na zapošljavanju preko studentskih praktikuma, stipendiranja te izgradnji ‘employer brandindga’ što će, vjerujem, dugoročno olakšati pristup najboljim talentima. Odlučili smo da su HR-ljudski resursi jedna od strateških funkcija grupacije i zato smo ove godine zaposlili osobu koja će raditi točno na tome.
Budući da poslujete u više europskih zemalja koje imaju (svaka) svoju regulativu i tržišne uvjete, kako ocjenjujete izazove poslovanja po pojedinim državama?
Ništa ne bih posebno eksponirao jer je nakon rada u tolikim državama proces uvijek isti – provjera svih zahtjeva u ciljnoj državi, traženje podizvođača/partnera ako ne možemo svemu zadovoljit sami, te provjera financijske regulative (dažbine, reporting). Tražimo projekte specifičnog tipa gdje smo sigurni da možemo dodati najveću vrijednost za stranke, stoga za nas ne radimo dugotrajnu analizu tržišta.
Kakva vam je financijska bilanca u ovoj godina, a u odnosnu na prethodnu?
Ovu godinu će Grupacija zabilježiti oko 10 posto rasta te će završiti na približno 22 milijuna eura prihoda, uz nekoliko puta višu dobit, kao i prošle godine. Sljedeće godine očekujemo približno isti rast.
Dražen Najman