Tzv. RSRH zaštita i dr. inicirao je u suradnji s vatrogasnim sindikatima i ostalim vatrogasnim udrugama dopune članka 3. stavka 4. Zakona o radu, a pridružili su im se i zaštitari s portala Zastitari.com
[ Antun Krešimir Buterin ]
Hrvatski je sabor na prosinačkoj sjednici donio novi Zakon o radu čije su se odredbe većinom počele primjenjivati od 1. siječnja 2010., a njihov manji dio na snagu stupa tek danom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.
Najvažnije su novine: ograničavanje rada na određeno vrijeme na tri godine neovisno radi li se kod poslodavca o istim ili različitim poslovima; najduže tjedno radno vrijeme uključujući i prekovremeni rad ne može biti duže od 48 sati; godišnji odmor traje najmanje četiri tjedna; radnu knjižicu zamijenit će "virtualna knjižica"; definiran je noćni rad, tj 'noćni radnik'...
S obzirom da novi ZOR jedinstveno uređuje sve radne odnose njegova primjena ima implikacije na sve radnike i sve poslodavce. Ne slažući se s nekim novinama, "zaštitarski" Republički sindikat radnika Hrvatske (tzv. RSRH zaštita i dr.) te vatrogasni sindikati i ostale vatrogasne udruge inicirali su dopune za njih spornog članka 3. stavka 4. Zakona o radu. U tome su im se pridružili i zaštitari s portala Zastitari.com koji za Zaštitu objašnjavaju pozadinu dopuna.
Tvrde, naime, da u novom ZOR-u koji, uz ostalo, regulira i radno vrijeme te noćni rad zaštitara, nisu primijenjene pravne stečevine EU-a. "Novim je Zakonom zaštitarima ukinuta i mogućnost dosadašnjeg načina rada - u smjenama od po 12 sati, tj. u turnusu 12-24-12-48), i to zbog zakonske odredbe koja zabranjuje noćni rad u trajanju duljem od osam sati". Zakon, ističu oni, ne dopušta mogućnost da se kolektivnim ugovorima radno vrijeme uredi na drukčiji način.
"Smatramo da te odredbe ZOR-a nisu u skladu s pravnom stečevinom EU-a jer je u direktivi 2003/88/EZ, Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenog 2003. u članku 17. i članku 18. dana mogućnost da se odredbe članka 8. Direktive, koje uređuju noćni rad, ne primjenjuju, uz ostalo, i na "tisak, radio, televiziju, filmsku produkciju, poštanske i telekomunikacijske usluge, te službe hitne pomoći, vatrogasne i civilne zaštite; te će se ova problematika urediti kolektivnim ugovorima ili sporazumima između socijalnih partnera na odgovarajućoj kolektivnoj razini".
Naši zaštitari i vatrogasci, poduprti RSRH-om, tvrde da vatrogasci i zaštitari u cijeloj Europskoj uniji rade u smjenama i dužim od 12 sati, što se temelji na Europskoj direktivi o radnom vremenu. "Novi ZOR znatno i neposredno ugrožava standard zaštitara, a posredno i njihovo zdravlje, te zdravlje ostalih sudionika u svakodnevnom prometu. Kad bismo rekli da ugrožava život, netko bi nas proglasio paničarima pa je zasad dovoljno istaknuti - samo zdravlje. Za ostalo će, nažalost, vrijeme dati svoju potvrdu", strahuju naši sugovornici.
Da je itko od zakonodavaca samo godinu dana radio zaštitarske ili slične poslove, dobro bi znao da su ograničavanjem noćnog rada na samo osam sati zaštitarima učinili - medvjeđu uslugu
Iako veseli činjenica da se zabranom noćnog rada dužeg od osam sati htjelo ići na ruku upravo radnicima, iznova se, kažu zaštitari, pokazalo da su oni koji pišu propise ipak samo "ljudi od teorije", a ne i "od prakse".
"Da je netko od njih samo godinu dana radio ovakve ili slične poslove, znao bi da su ograničavanjem noćnog rada na samo osam sati - zaštitarima učinili medvjeđu uslugu. Uzmimo na primjer zaštitara koji je radio u dosad najčešćem sustavu tzv. H-24 odnosno 12-24-12-48. On je dosad, u prosječnom mjesecu s 30 dana te u kombinaciji s još trojicom kolega, na posao morao doći 15 puta mjesečno (po 12 sati), te je pritom u prosjeku ostvarivao oko 180 radnih sati. Dodamo li tome još po dva sata (jedan za dolazak i jedan za odlazak s posla), tada je zaštitar na svoj posao u prosjeku trošio oko 210 sati mjesečno. Dakle, od 210 sati, 180 radnih sati mu je bilo plaćeno, a 30 sati provedenih na putu – nije", govore nam anonimni zaštitari.
No, zbog novog će se ZOR-a situacija izmijeniti. U istim će okolnostima, tvrde, zaštitar na posao morati dolaziti 22,5 puta (po 8 sati), što znači da će i dalje imati 180 plaćenih radnih sati, ali će se broj za posao utrošenih, a istodobno neplaćenih sati, povećati na 45. Ukupno to iznosi 225 sati, 15 više nego dosad. To će dodatno vrijeme čuvar/zaštitar biti sudionik u prometu te će, zbog češćih putovanja s posla i na posao, biti još umorniji i još iscrpljeniji nego dosad pa će predstavljati i veću potencijalnu opasnost, i za sebe i za druge sudionike u prometu.
"Naravno, sve je to samo prosjek, ali je općepoznata činjenica da su u zaštitarstvu najveće dnevne migracije radnika, kojima putovanje traje i više od dva sata u jednom smjeru. Primjerice, putovanja na relacijama Sisak-Zagreb, Koprivnica-Zagreb, Varaždin-Zagreb, Dalj-Osijek, Novi Vinodolski-Rijeka..."
Zaštitari se pribojavaju da će se prosječnom zaštitaru istodobno povećati i troškovi za prijevoz, i to u prosjeku za gotovo 50 posto! To povećanje neće, jasno, osjetiti sretnici koji plaćaju mjesečnu putnu kartu, no takvih, doznajemo, baš i nema mnogo.
"Ljudi su se u ova teška vremena snalazili na razne načine pa su se, zbog prilagodljiva sustava H-24 dosad relativno jednostavno dogovarali glede radnog vremena, a putovanje na posao i s posla organizirali su autom za trojicu ili čak četvoricu u istom smjeru, pri čemu su dijelili troškove za benzin, cestarinu… A sad ne samo što će put mjesečno biti 50 posto skuplji, već će ga teže i dogovoriti pa će poskupljenje nekima biti i veće od 50 posto. Ako nas netko želi usporediti sa švedskim zaštitarima koji također rade najviše osam noćnih sati i gotovo svakodnevno putuju na relaciji Malmo-Goteborg ili Orebro-Stockholm, poručujemo im da bismo pristali i na to - da smo u Švedskoj. Ali u Švedskoj i vatrogasci i zaštitari i poštari mogu raditi u smjenama od po 12 sati", zaključuju naši sugovornici iz redova zaštitara.
