Termovizija: Bistar pogled kroz maglu, kišu i mrak

Dio godine u kojem su dani kratki, a noći duge, kao stvoren je za primjenu termovizijskihuređaja
[Dražen Najman]

"Puno više vidljivog, a oku nevidljivo", uzrečica je koja se primjenjuje na termoviziju, posebnu primjenu infracrvene termografije kad nije potrebno precizno izraziti temperaturne vrijednosti snimanog objekta, nego samo prikazati njegovu IC sliku. Termovizijskoj tehnologiji stoga u ovom prigodnom, zimskom izdanju "Zaštite", posvećujemo nekoliko redaka.

Društvo u kojem živimo obilježava tehnologija koja na tržište svakodnevno donosi novosti, nove uređaje, rješenja i zanimljivosti. Koliko smo se puta našli u situaciji da smo se tek naučili na određeni proizvod, a on već zastari naspram iduće generacije srodnih uređaja. Shodno tome, cijena novorazvijenih tehnoloških proizvoda na početku je visoka, kao primjerice u mobilnoj telefoniji, dok u masovnoj proizvodnji i 'starenjem' tehnologije ona brzo pada. Ne treba pritom smetnuti s uma da razvoj mnogih proizvoda, koji su danas u općoj uporabi, vuče porijeklo iz vojnog područja (npr. radari, GPS…). Isto vrijedi i za termografiju koja, ne samo da mijenja ljudske živote, nego ih i čuva.

Naime, klasičnoj je kameri za noćno promatranje/snimanje potreban dodatni izvor svjetla, dok ga termovizijska kamera - ne treba. Potonja također djeluje posvuda gdje se u procesu promatranja/snimanja zamjećuje temperatura, a infracrveno zračenje ima dužu valnu duljinu od vidljivog svjetla i osjećamo ga kao toplinu, a na kameri se mijenja u vidljivu sliku.
Prve verzije termovizijskih kamera koristila je američka vojska još u Korejskom ratu, u prvoj polovici pedesetih godina 20. stoljeća, da bi se otad one razvijale i koristile u razne civilne svrhe.

Same kamere funkcioniraju na način da bilježe elektromagnetski spektar zračenja tijela, jer svako tijelo, ovisno o temperaturi, emitira elektromagnetske zrake različitih valnih dužina. Kamera na uređaju polja različitih temperatura prikazuje pomoću boja, a postoje razne verzije kamera koje koriste razne vrste spektra boja za prikaz temperature. Najčešće je riječ o prikazu tzv. 'white thermal imaging' gdje se tijela najviše temperature prikazuju bijelom bojom, srednje crvenom i žutom, a najhladniji objekti plavom. Postoji i obratni prikaz -  objekti s najvišom temperaturom obojeni su crnom bojom, ali i prikaz 'color thermal imaging' koji temperature prikazuje putem toplih i hladnih boja.

Slijedom toga, termovizijske su kamere prije svega namijenjene lociranju ljudi na otvorenom zbog velikih temperaturnih razlika između čovjeka i okoline koju kamera lako 'ulovi'. Za korisnike, prije svega graničnu policiju, osobito su važne za rad po mraku i u uvjetima slabe vidljivosti jer količina atmosferskog svjetla uopće ne utječe na kvalitetu slike. Osim što su skupi, termovizijski uređaji posjeduju velik domet, osobito modeli za vojne potrebe.

Kod uporabe se u većini slučajeva montiraju na zemlju, odakle snimaju okolinu u radijusu od pet do sedam kilometara. S ugrađenim jakim objektivima i senzorima pokreta, uređaji imaju računalni softver koji kameri omogućava registriranje kretanja u neposrednoj okolini. Njihovi glavni nedostaci leže u lošoj rezoluciji slike pa kamera može prikazati tek neoštre obrise snimanog objekta, iako se pomoću takve snimke može razlučiti čovjek od životinje, no točna je identifikacija teška.

Također, suprotno općem uvjerenju, termovizijske kamere ne mogu snimati kroz čvrstu podlogu, nego u tom slučaju bilježe samo površinsku razliku u temperaturi.

Novi tehnološki hit
IC uređaji termovizije koriste se kao zemaljski stacionarni ili mobilni, koji pak mogu biti ugrađeni u posebno opremljena vozila. Upotreba termovizijskih uređaja iz zraka nudi velike mogućnosti. Termovizijom se prate i kontroliraju: požari i požarišta, osobe zarobljene u požarom zahvaćenom objektu, promet iz zraka, noćna oku nevidljiva neželjena kretanja, sigurnost državnih granica i objekata...
Uspješno se koriste u vojsci, policiji, kontroli granice, vatrogastvu, prometu, industriji, zaštitarstvu, energetici, ekologiji, medicini i veterini, građevinarstvu, elektrotehnici i strojarstvu i sl. Upotreba termovizijskih kamera svakim je danom sve veća i neće proći puno vremena do trenutka u kojem će njima biti opremljeni svi policajci, vatrogasci, zaštitari, graničari, čuvari… Mrak, magla, kiša, snijeg, dim i ostale ekstremne situacije termovizijskoj kameri ne predstavljaju baš nikakve prepreke.