Iz HZJZ-a poručuju da je nošenje kirurških maski na javnim prostorima - neučinkovita mjera za sprječavanje "nove gripe"
Nataša Kovačić
Virus A(H1N1) koji sadrži DNK ptičjeg, svinjskog i čovjekova virusa gripe, u zadnjih je mjesec dana posijao paniku i strah po cijelom svijetu, jer je prepoznat kao novi potencijalni okidač pandemije. Poznatiji kao svinjska gripa, iako u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) ustraju na nazivu "nova gripa" ili "virus A(H1N1)", virus se iz Meksika proširio na SAD i Kanadu, no pokucao je i na vrata ostalih kontinenata.
Zna li se da obična humana gripa svake godine odnese oko 250.000 života, onda brojevi s kojima sad baratamo, a odnose se na pobol od svinjske gripe, ili od ptičje prije nekoliko godina, uopće ne bi trebale biti uznemirujuće. No mogućnost pandemije bitno utječe na svjetsku ekonomiju, o panici da i ne govorimo. Strah je neizbježan jer pandemija je, tvrde epidemiolozi, neizbježna. Nije je bilo više od 40 godina, od hongkonške gripe koja je 1968. godine ubila milijun ljudi.
Pandemija je praktički neizbježna
U Hrvatskoj je - odmah po dojavi novog virusa - osnovan Krizni stožer za obranu od gripe, na čelu s ministrom zdravstva i socijalne skrbi Darkom Milinovićem. Cilj je Stožera i stalno praćenje informacija o novom virusu te informiranje javnosti. U Ministarstvu napominju da Nacionalni plan obrane od pandemije gripe RH ima već od 2005., kad se svijet suočio s mogućom pandemijom ptičje gripe. Grad Zagreb je pripremio svoj plan prevencije od pandemije od 2009. do 2011. koji se oslanja na Nacionalni.
Iako se pokazalo da svinjska gripa zasad ipak neće izazvati globalnu pandemiju, i dalje je na snazi peti od šest stadija pripravnosti prema klasifikaciji WHO-a. To znači da je virus prešao s čovjeka na čovjeka u dvije zemlje u jednoj regiji.
S postojećim zalihama i novim narudžbama Hrvatska ima dovoljno antivirusnih lijekova, ukupno 800.000 doza, što pokriva oko 18 posto populacije
Objava te faze upozorenje je da je pandemija neizbježna. Iz Službe za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koja prati sva zbivanja, poručuju nam da se zasad ne brane ni promet robe niti putnika u zemlje i iz zemalja zahvaćenih epidemijom svinjske gripe. Ipak, do daljnjeg preporučuju odgodu putovanja u zemlje s lokalnom transmisijom virusa svinjske gripe (Meksiko, SAD i Kanada), osim ako to nije nužno. Putnicima koji moraju u te zemlje savjetuje se cijepljenje protiv gripe uobičajenim cjepivom. I dalje je važno pridržavanje općih higijenskih mjera, no iz HZJZ-a poručuju da je nošenje maski u javnim prostorima - neučinkovito.
Režim je u zračnim lukama isti. HZJZ je izdao naputke za putnike iz zemalja s kontinuiranom lokalnom transmisijom novog virusa te ih pozvao da se jave epidemiološkoj službi, na pregled kod infektologa, ako u roku od sedam dana po dolasku u RH razviju simptome respiratorne bolesti slične gripi. Upozoravaju da oni ne trebaju javnim prijevozom do bolnice, a lijekovi za postekspozicijsku profilaksu (oseltamivir), bit će podijeljeni svim bolesniku bliskim osobama.
Panika oko svinjske gripe u nas je nastala potkraj travnja kad je djevojka po povratku iz Chicaga zadržana u izolaciji u osječkoj bolnici, zbog sumnje da je zaražena novim virusom. Srećom, lažna uzbuna. No, saznajemo, u nas je uvedeno nulto prijavljivanje gripe, što znači da se svakodnevno prati pojavnost gripe, s tim da se prijavljuje i kad nema zabilježenih slučajeva oboljenja od gripe. Zasad ih nema. Krizni stožer ističe da je naš zdravstveni sustav spreman na eventualnu pojavu gripe tipa A(H1N1) u RH te su u stalnom kontaktu s Europskim centrom za kontrolu i prevenciju bolesti te s WHO-om.
Iako se ovih dana stanje primirilo, jedna od čelnica WHO-a Margaret Chan rekla je da bi mogući drugi val svinjske gripe mogao biti puno opasniji. Ako se to dogodi, "bit će to najgora epidemija s kojom će se svijet suočiti u 21. st". Zato sve pripreme nipošto nisu pretjerane. Iako se u organiziranim zdravstvenim sustavima kakav je i hrvatski, stanovništvo ne mora opskrbljivati antivirusnim ili drugim lijekovima jer su države osigurale lijekove i predbilježile se za dovoljnu količinu cjepiva kad ono bude proizvedeno, Hrvati ipak strahuju, jer su sve zalihe lijeka "Tamiflu" u slobodnoj prodaji, već rasprodane.
Iako su prošle pandemije ubile mnogo ljudi, WHO kaže da je svijet sad bolje pripremljen za pandemiju. Zaštita u Meksiku kao žarištu odnosila se na zatvaranje javnih ustanova, dijeljenje zaštitnih maski, veterinarsku provjeru životinja... I u našem Planu za prevenciju od pandemije stoji da će se lokalne zajednice u sprječavanju širenja virusa morati oslanjati i na staromodne metode - zatvaranje škola i javnih ustanova te restrikciju javnog prometa.
Puno oboljelih, premalo vremena
Za to vrijeme, WHO i američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti od početka razvijaju cjepivo koje može spriječiti širenje virusa. Hrvatska se predbilježila za kupnju dva milijuna cjepiva, jednom kad se ono nađe na tržištu. Ministar Milinović kazao je da naš Imunološki zavod može sudjelovati u finalizaciji cjepiva, što znači da će nam ono moći biti dostupno i prije. Za razvoj cjepiva potrebno je do 12 tjedana.
Povećanjem stupnja rizika od pandemije nužno je povećati i broj zdravstvenih djelatnika u sustavu nadzora i prijave, dakle u primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti, te putem neposredne prijave iz dijagnostičkih laboratorija, pojačati veterinarski nadzor nad kretanjem virusa influence među životinjama, identificirati farme čije radnike treba posebno nadzirati zbog većeg rizika infekcije novim podtipovima virusa influence, organizirati nadzor nad putnicima iz zaraženih područja...
Po najgorem scenariju, na vrhuncu pandemije predviđa se da će svaki tjedan u RH trebati hospitalizirati i do 440 novooboljelih na 100.000 ljudi, a za 110 oboljelih na 100.000 treba predvidjeti liječenje u jedinicama intenzivne njege
Svjesni da će u slučaju pojave nove pandemije gripe, zdravstvena služba biti u vrlo kratkom vremenu suočena s nužnošću zdravstvenog zbrinjavanja velikog broja oboljelih, a pritom neće biti dosta vremena za postupnu prilagodbu, Nacionalnim se planom predviđa da zdravstvene, ali i druge nezdravstvene službe, organizirano djeluju i provedu nužne promjene u načinu rada. Cilj je osigurati dostatnu ili barem racionalnu zdravstvenu skrb što većem broju ljudi, odnosno pružiti potrebnu minimalnu razinu zdravstvene usluge svakom pojedincu.
Procjenjuje se da bi tijekom pandemije moglo oboljeti 15 do 50 posto stanovnika, što bi izazvalo znatno veći priljev pacijenata u zdravstvene ustanove. Iako je prije nastanka pandemije i početka interhumanog prijenosa teško predvidjeti opterećenje zdravstvenih službi, predviđa se mogućnost i do 30 puta većeg broja pacijenata koji će tražiti liječničku pomoć nego za uobičajenih epidemija gripe.
Od svih kod kojih će se javiti simptomi (oko 28,5 posto), uključujući i oboljelu djecu mlađu od 3. godine, javit će se liječnicima obiteljske medicine ili drugim liječnicima primarnog kontakta, dok će kod oko četiri posto biti nužna hospitalizacija. Prosječna hospitalizacija zbog komplikacija bi iznosila šest dana, ili 10 ako se liječenje provodi u jedinici intenzivnog liječenja.
Liječenje moguće i kod kuće
Dakle, najveće opterećenje podnijet će liječnici primarne zdravstvene zaštite. Ovisno o tijeku bolesti, najveći broj oboljelih moći će se liječiti u obiteljskom okruženju uz dobro organizirano kućno liječenje (kućne i posjete patronažnih sestara, dostava lijekova..). Dođe li do pandemije, Nacionalni plan predviđa organiziranu podjelu antivirusnih lijekova, organizaciju cijepljenja i cijepljenje u trenutku kad cjepivo postane dostupno, postupno otvaranje odjela za smještaj pacijenata s komplikacijama. Uz telefonske linije na kojima će stručnjaci davati informacije o otvorenim ordinacijama obiteljske medicine i pedijatrijskim ambulantama primarne zdravstvene zaštite, Plan predviđa i duži rad ordinacija u skladu s potrebama, veći broj kućnih posjeta, veći broj dežurnih ljekarni, informiranje javnosti kroz sve raspoložive medije. U slučaju pojave prvih izoliranih slučajeva novih mutiranih pandemijskih sojeva, trebat će osigurati izolaciju bolesnika u izolacijskim jedinicama s negativnim tlakom, kako bi se na vrijeme postavila dijagnoza i spriječilo širenje.
O popunjenosti kapaciteta, a zbog planiranja daljnjih prijema, bolnice moraju redovito obavještavati Stožer koji potom obavještava službu zaduženu za transport oboljelih i ordinacije primarne zdravstvene zaštite o tome kamo će upućivati pacijente kod kojih je indicirano bolničko liječenje.
