Kombinacija intenzivnog prometa, klimatskih ekstrema, osjetljivog okoliša i otvorenih graničnih pitanja čini Dunav jednim od najvećih sigurnosnih i upravljačkih izazova u Hrvatskoj za sustav upravljanja rizicima na Dunavu
Stjepan Draganić, voditelj Područne služba civilne zaštite Vukovar
“U posljednje dvije godine zabilježena su dva ozbiljna incidenta nasukavanja brodova s oko tisuću tona umjetnog gnojiva. U jednom slučaju brod je potonuo, a gnojivo se otopilo na dnu rijeke i samim tim ugrozilo biljke, životinje i opskrbu pitkom vodom za naselja na nizvodnom toku rijeke Dunav, dok je u drugom slučaju, nakon više od 80 sati koordinirane akcije, brod uspješno odsukan bez posljedica za okoliš te ispraćen u susjednu državu Srbiju, upozorava Stjepan Draganić, voditelj Područne službe civilne zaštite Vukovar o izazovima zaštite naše najveće rijeke po kojoj je prošle godine, prema statistici iz 2025., plovilo više od 621 riječnih kruzera s oko 93.000 putnika.
Što smatrate najvećim izazovima u zaštiti i čuvanju plovnog puta Dunava kroz Hrvatsku?
Najvećim izazovom u zaštiti i čuvanju plovnog puta Dunava kroz Hrvatsku smatram usklađivanje sigurnosti plovidbe, gospodarskih interesa i očuvanja prirode. Dunav je važan međunarodni koridor, ali i osjetljiv ekosustav koji stalno mijenja tok, stvara sprudove i taloži sediment, što otežava održavanje potrebne dubine plovnog puta.
Uz to, sve su izraženije hidrološke oscilacije - ekstremno niski vodostaji zaustavljaju promet, dok nagli porasti povećavaju rizik od poplava i nanosa. Dodatni rizik predstavlja prijevoz opasnih tvari te sve veći broj turističkih kruzera, gdje bi eventualna havarija zahtijevala složenu akciju spašavanja. Na dionici u nadležnosti Lučke kapetanije Vukovar od 1433. riječnog kilometra Batina od granice sa Mađarskom do 1295. riječnog kilometra Ilok granica sa Srbijom ove je godine pristalo 250 teretnih i 641 putnički brod, uz oko 4000 plovila u godišnjem tranzitu. Dodatni izazov predstavlja i još uvijek neriješeno pitanje granice sa susjednom državom, što može otežati nadležnosti, postupanje i koordinaciju u kriznim situacijama. Upravo ta kombinacija intenzivnog prometa, klimatskih ekstrema, osjetljivog okoliša i otvorenih graničnih pitanja čini Dunav jednim od najvećih sigurnosnih i upravljačkih izazova u Hrvatskoj.
Kako je organiziran sustav zaštite i spašavanja na Dunavu, na području kroz RH, odnosno Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku županiju?
Sustav zaštite i spašavanja na Dunavu organiziran je hijerarhijski, uz jasno definirane nadležnosti. Za sve intervencije na rijeci nadležna je Lučka kapetanija Vukovar, odnosno nadležna lučka kapetanija na tom dijelu plovnog puta, koja određuje koordinatora na samoj lokaciji događaja i osigurava sigurnost plovidbe. Operativnim snagama koordinira Ravnateljstvo civilne zaštite putem svojih područnih ureda i službi. Sustav je dodatno osnažen međunarodnom suradnjom kroz međunarodne pravne i institucionalne mehanizme te sustav žurnog uzbunjivanja u slučaju prekograničnih incidenata. Smatram da takva podjela odgovornosti, jasna zapovjedna linija na rijeci i koordinacija operativnih snaga kroz civilnu zaštitu omogućuju brzu i učinkovitu reakciju na sve vrste ugroza na hrvatskom dijelu Dunava. S hrvatske strane mogu jasno reći - sustav postoji, sustav funkcionira i sustav se kontinuirano nadograđuje sukladno zahtjevima i iskustvima s terena.
Na koji način surađujete sa susjednom Srbijom i njenim snagama zaštite i spašavanja po pitanju plovnog puta Dunava?
Suradnja sa Republikom Srbijom u području zaštite i spašavanja na Dunavu odvija se u složenom, ali nužnom prekograničnom okviru. Budući da Dunav na velikom dijelu čini državnu granicu, to sa sobom nosi dodatne sigurnosne, pravne i operativne izazove. I dalje postoje otvorena pitanja poput razgraničenja, administrativnih procedura pri prelasku žurnih službi preko granice te razlika u zakonodavnom okviru i sustavu zapovijedanja. Iako je suradnja formalno uređena kroz međunarodne pravne i institucionalne mehanizme, u praksi je operativna komunikacija često svedena na minimum i odvija se ponajprije u konkretnim situacijama. To se odnosi i na razmjenu informacija između nadležnih centara te srodnih operativnih snaga s obje strane granice, koja još uvijek nije na razini potpune interoperabilnosti i brze zajedničke reakcije u složenijim kriznim scenarijima. Smatram da je nužno dodatno unaprijediti komunikacijske kanale, standardizirati procedure i intenzivirati zajedničke vježbe. Samo kroz kontinuirano jačanje povjerenja, razmjenu podataka u realnom vremenu i operativno usklađivanje možemo osigurati učinkovitije upravljanje rizicima na zajedničkom dijelu Dunava.
Što smatrate najvećim nedostacima u prekograničnoj suradnji sa Srbijom u zaštiti Dunava i sigurnosti plovnog puta?
Najveće nedostatke u prekograničnoj suradnji sa Srbijom vidim u još uvijek neriješenim graničnim pitanjima te razlikama u institucionalnim i zapovjednim okvirima, što u određenim situacijama može usporiti donošenje odluka. Iako sustav formalno funkcionira, komunikaciju i koordinaciju između nadležnih tijela potrebno je podići na višu razinu, osobito u segmentu operativne razmjene podataka u realnom vremenu. Različiti digitalni standardi u praćenju plovila, poput automatskog sustava za praćenje brodova i radijske komunikacije, mogu otežati potpunu interoperabilnost, dok administrativne procedure pri prelasku granice žurnih službi i dalje predstavljaju izazov u hitnim situacijama. Također, zajedničko upravljanje sedimentom i tehničkim zahvatima na koritu zahtijeva još tješnju koordinaciju kako bi plovni put bio jednako siguran s obje strane Dunava. Smatram da upravo u tim segmentima postoji najveći prostor za konkretan i mjerljiv napredak.
Iz vlastite perspektive koju akciju spašavanja na Dunavu smatrate najtežom i najizazovnijom?
Najteža i najizazovnija akcija u kojoj sam sudjelovao bila je intervencija spašavanja nasukane barže s 862 tone umjetnog gnojiva - Uree na Dunavu, u Mohovskom kanalu. Mohovski kanal predstavlja jedan od zahtjevnijih plovidbenih sektora na hrvatskom dijelu Dunava, osobito u razdobljima niskog vodostaja. Specifičnost ovog područja je prisutnost stijena i čvrstih podvodnih formacija na dnu rijeke, koje pri nižim vodostajima postaju ozbiljna navigacijska prijetnja. Rizik se dodatno povećava u uvjetima smanjene vidljivosti, noćne plovidbe ili povećanog prometa. Stoga je na takvim dionicama ključno precizno označavanje plovnog puta, stalno praćenje vodostaja i pravodobno obavještavanje zapovjednika plovila. U kontekstu sigurnosti plovidbe, Mohovski kanal zahtijeva kontinuiranu tehničku analizu i, gdje je moguće, hidrotehničke mjere kojima bi se dugoročno smanjio rizik od havarija i ekoloških incidenata. Akcija je trajala više od 80 sati i uključivala angažman više službi, bez pomoći susjedne države, što je dodatno povećalo razinu odgovornosti i operativni pritisak. Postojala je realna opasnost od ekološkog incidenta, no brzom reakcijom i stručnom koordinacijom svih sudionika spriječena je katastrofa - niti jedna kap kontaminirane vode nije završila u Dunavu. Barža je uspješno odsukana te zajedno s teretom sigurno otpremljena u Republiku Srbiju, što ovu intervenciju čini jednom od najsloženijih u mom profesionalnom iskustvu.
Luka Vukovar najveća je riječna luka u Hrvatskoj i jedan od ključnih infrastrukturnih objekata na hrvatskom dijelu Dunava. Smještena na VII. paneuropskom prometnom koridoru, ima važnu ulogu u gospodarskom razvoju istočne Hrvatske, ali i u sustavu sigurnosti plovidbe, zaštite okoliša i prekogranične suradnje. Kakva je budućnost Luke Vukovar iz perspektive RH i Vukovarsko-srijemske županije?
Luka Vukovar najveća je riječna luka u Hrvatskoj i strateški infrastrukturni objekt na hrvatskom dijelu Dunava. Smještena na VII. paneuropskom prometnom koridoru, ona nije samo pretovarno mjesto, već geopolitički i gospodarski zamašnjak istočne Hrvatske. Kao četvrta luka po veličini u državi, ima iznimno dobru perspektivu razvoja, osobito u kontekstu industrije, logistike i riječnog turizma. Budućnost vidim u njezinoj transformaciji u snažan multimodalni logistički centar koji povezuje riječni, željeznički i cestovni promet, čime bi se dodatno ubrzao protok robe iz srednje Europe prema Crnom moru. Iz perspektive Republike Hrvatske, važan je i proces zelene tranzicije - modernizacija infrastrukture i primjena održivih tehnologija u skladu s europskim politikama. Za Vukovarsko-srijemsku županiju luka je ključni alat za privlačenje investicija u industrijske zone, otvaranje radnih mjesta i dugoročnu demografsku stabilizaciju. Smirivanjem rata u Ukrajini i normalizacijom riječnog prometa realno je očekivati povratak na ranije količine pretovara, što bi dodatno ojačalo njezinu regionalnu i međunarodnu ulogu.
Vukovarsko-srijemska županija s prekograničnim partnerima je kroz projekt I.D. Danube (Spašavanja na Dunavu) provela analizu postojećeg stanja i procjenu rizika te započela izradu plana djelovanja sustava civilne zaštite. Što je dio tog plana?
U okviru projekta I.D. Danube, Vukovarsko-srijemska županija je s prekograničnim partnerima provela detaljnu analizu postojećeg stanja i procjenu rizika, što je bio temelj za izradu Plana djelovanja sustava civilne zaštite na Dunavu. Cilj plana je osigurati pravovremenu, koordiniranu i profesionalnu reakciju svih sudionika, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, EU normama i dobrom praksom kriznog menadžmenta. Plan precizno definira prijetnje i rizike - od sudara plovila i izlijevanja opasnih tvari do potrage za nestalim osobama - te za svaki scenarij predviđa jasan operativni odgovor. Poseban naglasak stavljen je na izradu standardnih operativnih postupaka (SOP-ova), koji jasno određuju tko, kada i na koji način postupa u pojedinoj situaciji. Također, plan predviđa unaprjeđenje komunikacijskih kanala između hitnih službi Republike Hrvatske i prekograničnih partnera, kako bi se u kriznim trenucima izbjegle administrativne prepreke i osigurala brza razmjena informacija. Smatram da je upravo ovakav sustavan i analitički pristup temelj dugoročne sigurnosti plovidbe na Dunavu. Na kraju samoga Projekta odradili bi zajedničku vježbu prema zadanom scenariju te tako ujedno provjerili osposobljenost i opremljenost operativnih snaga.
Što je sve dio projekta “Spašavanja na Dunavu”, tko su projektni partneri, što su obveze, a što dobici projekta za Vukovarsko-srijemsku županiju?
Projekt “Spašavanja na Dunavu” (I.D. DANUBE) strateška je inicijativa usmjerena na jačanje prekogranične sigurnosti i operativne spremnosti na zajedničkom dijelu Dunava. Nositelj projekta je Vukovarsko-srijemska županija, a provodi se u partnerstvu s Javnom ustanovom Lučka uprava Vukovar, Fondom “Evropski poslovi” Autonomne pokrajine Vojvodine te Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srbije - Sektorom za vanredne situacije. Projekt se financira iz programa Interreg VI-A IPA Croatia-Serbia 2021. - 2027., uz potporu Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.789.074,92 EUR, od čega na Vukovarsko-srijemsku županiju otpada 731.444,74 EUR, a na Lučku upravu Vukovar 171.875,38 EUR. Cilj projekta je osigurati kapacitete i podići operativnu spremnost za intervencije na Dunavu kroz Republiku Hrvatsku i Republiku Srbiju, uspostavom zajedničkih protokola i jačanjem suradnje. Za Vukovarsko-srijemsku županiju to znači konkretno unaprjeđenje opreme, procedura i stručnosti operativnih snaga, ali i dugoročnu sigurnost plovidbe i zaštitu okoliša. Smatram da je riječ o strateškom alatu za donošenje odluka kojeg se svi sudionici trebaju pridržavati kako bi u konačnici i sustav i građani bili na dobitku.
Do kada traje projekt “Spašavanja na Dunavu” i koji su daljnji projektni zadaci?
Projekt “Spašavanja na Dunavu” (I.D. DANUBE) provodi se od 1. rujna 2024. do 28. veljače 2027. godine. Riječ je o projektu koji je otvorio i određena osjetljiva pitanja, jer je snažno usmjeren na unapređenje međudržavne suradnje i uspostavu zajedničkih standarda postupanja na Dunav. U preostalom razdoblju fokus je na dovršetku izrade i implementacije zajedničkih protokola, dodatnoj obuci operativnih snaga, provedbi zajedničkih vježbi te jačanju tehničkih i logističkih kapaciteta. Cilj je da po završetku projekta sustav bude funkcionalno usklađen, operativno spremniji i otporniji na sve vrste rizika na zajedničkom dijelu Dunava.
Jesu li takvi projekti i prekogranična suradnja budućnost zaštite Dunava?
Projekti poput I.D. DANUBE i općenito prekogranična suradnja predstavljaju budućnost zaštite Dunava. Za obje države ovakvi projekti znače usklađivanje standarda, jačanje operativnih kapaciteta i bržu razmjenu informacija u kriznim situacijama. Time se podiže ukupna razina sigurnosti kako za gospodarske subjekte i promet, tako i za građane i okoliš. Smatram da upravo kroz zajedničke protokole, vježbe i međusobno povjerenje dugoročno gradimo stabilniji i sigurniji sustav upravljanja rizicima na Dunavu.
Dražen Najman