U organizaciji Hrvatskog ceha zaštitara - strukovne zaštitarske komore potkraj lipnja je održano strukovno savjetovanje: “Novi zakon privatna zaštita”. Savjetovanje, koje je okupilo oko 120 sudionika, održano je u suorganizaciji s Ministarstvom unutarnjih poslova RH i pod medijskim pokroviteljstvom časopisa Zaštita u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma.
Lidija Stolica, predsjednica Ceha zahvalila je svim zaštitarkama i zaštitarima na predanom obavljanju posla u ovim izazovnim vremenima. Pobrojala je aktivnosti Ceha u proteklom razdoblju, prvenstveno one koje se odnose na preporuke koje je Ceh izdao za poslovanje tijekom lockdowna. Dr. sc. Dražen Lučić, voditelj Odjela za informacijsku sigurnost Hrvatske gospodarske komore istaknuo je da privatna zaštita ima veliku perspektivu na hrvatskom tržištu.
Privatna zaštita je sigurnosna gospodarska djelatnost koja se provodi radi postizanja prihvatljive razine privatne i javne sigurnosti građana i njihove imovine te održavanja reda i mira u ugovornom opsegu. Prvi zakon kojim je djelatnost privatne zaštite uređena u Republici Hrvatskoj bio je Zakon o zaštiti osoba i imovine iz 1996. godine, koji je postavio osnovu za obavljanje zaštitarske djelatnosti. Nakon toga je 2003. godine donesen “Zakon o privatnoj zaštiti”, s izmjenama iz 2010. godine, da bi nakon gotovo deset godina i sedam godina od ulaska u Europsku uniju djelatnost privatne zaštite dobila novi Zakon.
“Pandemija Covid-19 i potres u Zagrebu osim na cjelokupno gospodarstvo, iznenadno su i snažno utjecali i na djelatnost privatne zaštite. Ipak, istovremeno se pojavljuju nova područja za industriju privatne sigurnosti, nove vrste proizvoda i usluga”, rekao je Lučić. Govoreći o ulozi Hrvatske gospodarske komore naglasio je tri ključne stvari, a to su promicanje interesa tvrtki za tjelesnu i tehničku zaštitu, uključivanje u cjeloživotnu izobrazbu svih profesionalaca sigurnosti te pomoć hrvatskim tvrtkama za tjelesnu i tehničku zaštitu u osvajanju tržišta izvan Republike Hrvatske. Naglasio je da je njemačko tržište već iskazalo interes za time. Upoznao je prisutne i s novim portalom Digitalna komora kojim HGK pokušava učiniti više u smjeru približavanja gospodarstvu. U sklopu portala je razvijena informacijsko-komunikacijska platforma za e-usluge namijenjena članicama HGK, javnoj upravi i građanima, a kojeg je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Na portalu digitalnakomora.hr tako je dostupno sedam e-usluga (e-članice, e-financiranje, e-javne ovlasti, e-gospodarske informacije, e-učenje, e-zakonodavstvo, e-sajmovi i promocija te dodatna usluga e-pokreni poslovanje), zahvaljujući kojima su unaprijeđeni komunikacija i odnosi između HGK i članica, digitalizirano je izdavanje dokumenata koje HGK pruža u okviru javnih ovlasti, a gospodarstvenicima je omogućeno aktivnije sudjelovanje u kreiranju i promjeni zakonodavnog i regulatornog okvira. Nakon što se registriraju na portal digitalnakomora.hr te se povežu putem sustava g-Građani s poslovnim subjektom u kojem su u statusu ovlaštene osobe, korisnici mogu upravljati informacijama svog poslovnog subjekta i dodavati mu nove korisnike, ali, što je još važnije, mogu se povezati s ostalim subjektima iz iste industrije, uključiti se u rad udruženja HGK, povezati se s međunarodnim udruženjima, razmjenjivati iskustva te se zalagati za zajedničke interese.
U stručnom dijelu savjetovanja sudjelovali su Sandro Šegedin i Nikola Turkalj iz Ministarstva unutarnjih poslova RH. Turkalj je rekao da djelatnost privatne zaštite sve više poprima važnu ulogu u javnoj sigurnosti, što se najbolje vidjelo i kroz ovu krizu. Za sigurno društvo nužno je zaštititi živote i imovinu, a za to je ključno podizanje razine kvalitete privatne zaštitarske djelatnosti. Šegedin je prisutne podsjetio da je novi Zakon o privatnoj zaštiti na snagu stupio 20. veljače ove godine, a do 20. kolovoza, kako je istaknuo, traje period usklađivanja. U ovo vrijeme korone MUP je dosta radio na provedbi propisa.
“Cilj savjetovanja je da svi zajedno vidimo jesmo li dobro odradili posao što se zakonske podloge tiče. Čeka nas još puno posla u uspostavi zdravog i stabilnog tržišta privatne zaštite”, rekao je Šegedin te najavio i izdavanje Priručnika o novom Zakonu, vrlo vjerojatno tijekom srpnja.
“Zakon treba shvatiti kao inicijalni dokument za sveobuhvatnu gospodarsku strategiju zaštitarstva i sustava privatne zaštite kao podsustava nacionalne i domovinske sigurnosti. Zbog veće uloge privatne zaštite u općoj društvenoj sigurnosti potrebna je i veća specijalizacija koja je propisana novim Zakonom upravo radi te orijentacije na veće tržište. Kada govorimo o suvremenoj privatnoj zaštiti treba reći i da je u tjelesnoj zaštiti najviše prostora za promjene i veliki pomak. Cijena rada tvrtki privatne zaštite gradi se na imidžu zaštitarske profesije”, rekao je Šegedin.
Naglasak u narednom periodu bit će na edukaciji, ocjeni zakonitosti i etičkom kodeksu. U segmentu edukacije, trenutno 49 ustanova vrši osposobljavanje u segmentu privatne zaštite, a nad njima će se pojačati inspekcijski nadzor. Šegedin je ovo savjetovanje ocijenio kao dobru priliku da se pošalje poruka iz MUP-a da će resorno ministarstvo brinuti i dalje o tržištu sigurnosti i poslovanju, a da struka odmah u početku skrene pažnju na stvari koje su joj važne, pogotovo u ovim izvanrednim okolnostima.
“Otvoreni smo za suradnju i neke stvari možemo rješavati promptno”, rekao je Šegedin. Podsjetio je da u segmentu privatne zaštite inspekcija na godišnjoj razini uoči nekoliko nezakonitih primjena ovlasti, što nije puno, međutim ponekad je dovoljna i jedna nezakonitost da negativno oboji cijelu struku. Nakon ovih izlaganja krenulo je odgovaranje na konkretna pitanja sudionika. Donosimo dva od mnogobrojnih pitanja na koja je odgovoreno tijekom savjetovanja.
Nataša Gajski Kovačić