I 2. konferenciju "Sigurnost gradova" završili smo okruglim stolom o aktualnoj temi koja tišti naše društvo. Ako doista na mladima svijet ostaje, onda nas sve mora duboko zabrinuti nasilje kojem mladi danas sve češće pribjegavaju, ponekad čak i bez ikakvog racionalnog razloga. Vrhunski domaći stručnjaci i znanstvenici koje smo okupili oko "okruglog" stola pokušali su pronaći rješenje ovoga kroničnog problema
[ Dražen Najman ]
Zadnja, ali ništa manje važna "dionica" u programskom slijedu Konferencije "Sigurnost gradova" bila je posvećena okruglom stolu na temu mladih i urbanog nasilja. Problem je to koji neprestano pritišće današnje hrvatsko društvo, posebice u velikim gradskim središtima. Iz tog smo razloga na skup pozvali sve one koji su itekako pozvani u javnosti zboriti o nasilju među mladima na ulici i u školama, a jedna od njih svakako je pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić. Osim nje, mjesto za govornicom imali su i Irma Kovčo Vukadin s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta te njezin sveučilišni kolega Renato Matić s Hrvatskih studija. Stavove državnog resora unutarnjih poslova predstavila je Davorka Martinjak iz Uprave kriminalističke policije pri Ravnateljstvu policije MUP-a, dok je s pozicije mladih progovorila Olga Plazibat iz Savjeta mladih Grada Zagreba.
Za razliku od lanjskog okruglog stola kad rasprava o prevenciji nasilja na stadionima navijače očito nije dostatno zaintrigirala, ove smo godine bili oduševljeni vidjevši na početku rasprave da su vijećničke klupe zauzeli brojni mladi ljudi. Svojim su dolaskom u velikom broju uistinu pokazali da ih problem nasilja i same muči, a brojnim pitanjima za govornike to su i dokazali. Da smo odabranom temom pogodili "u sridu " potvrdio je i dolazak Suzane i Rene Ritza, roditelja maturanta Luke Ritza čija je tragična smrt u lipnju 2008., kao posljedica premlaćivanja od strane nasilnih vršnjaka, zgrozila javnosti i pokrenula akcije protiv nasilja koje traju još i danas. Jedan od onih koji u spomen na Luku pronosi glas o toleranciji jest i Jeronim Marić, član domaće rock-grupe Adastra, koji je također sudjelovao u radu okruglog stola.
"Medijsko izvješćivanje o mladim nasilnicima" bilo je uvodno predavanje u kojem se pravobraniteljica Mila Jelavić dotaknula nažalost rastuće statistike slučajeva kršenja dječjih prava od 2005. do 2009. godine.
JELAVIĆ: "Naš Ured ne bavi se dobrim primjerima, nego problemima jer izvješćujemo isključivo o slučajevima kršenja prava djece, pa u tom smislu, kao u jednom od modela djelovanja, savjetujemo roditelje i skrbnike kako da prava svoje djece zaštite od medija. Pritom nastupamo tako da i sami djelujemo prema medijima, dajući im naputke ili upozorenja ako prekrše prava nekog mališana, a tad možemo djelovati i prema Novinarskom društvu. Recimo, kad pišu o odraslima, u novinama će zbog bojazni od tužbe dobro razmisliti prije objave materijala, dok s djecom nije tako. Stoga u trećem pravcu djelujemo prema Državnom odvjetništvu, no nažalost u prijavama baš nismo uspješni jer se takvi postupci, odnosno prijave, uglavnom odbacuju kao neutemeljene. Naposljetku, tu su i slučajevi roditelja koji sami doprinose "razvlačenju" svoje djece po medijima, pa tad od centara za socijalnu skrb tražimo da roditelje upozore na te pogreške. Svi smo danas svjedoci koliko se svakodnevno krše prava djece. Dovoljno je pročitati dnevni tisak", rekla je Jelavić i dometnula da je Ured pravobraniteljice za djecu u 2008. i 2009. Vijeću časti HND-a podnio 21 prijavu protiv novinara, nakladnika i medijskih kuća, od kojih je većina završila oštrom opomenom HND-a prema prijavljenima, dok je u četiri osobito teška slučaja kršenja prava prijava Ureda bila adresirana na Državno odvjetništvo.
KOVČO VUKADIN: Kad uz neki pojam stavimo atribut "mladi", takvo što plijeni našu pozornost jer su mladi, i to nije fraza, naša budućnost. Stoga raduju podaci prema kojima se u Hrvatskoj zadnjih 10 godina, temeljem podataka Državnog odvjetništva i sudova, bilježi blagi pad prijava kaznenih djela i, ono što je zanimljivo, blagi porast osuda maloljetnih i mlađih punoljetnih osoba zbog određenih kaznenih djela.
Važno je reći da medijska pozornost za temu nasilja i mladih splasne čim se stiša "bura" oko neke afere, incidenta ili tragičnog događaja, no pravi interes društva treba se ticati kompleksnijeg istraživanja s kojim bismo mogli dobiti odgovore o tome na koje načine možemo pomoći mladima da se ne ponašaju delikventno prema nečijoj imovini ili tjelesnom integritetu. A nasilnom ponašanju mladih pogoduju sljedeća svojstva: osobna obilježja, nepovoljna obiteljska obilježja, nizak socioekonomski status, nepovoljni uvjeti stanovanja, svjedočenje obiteljskom nasilju, situacija vlastite viktimizacije nasilnim ponašanjem roditelja prema djetetu, nepovoljan tijek školovanja i sl. Osim obitelji, kod mladih i škola propušta obaviti svoje odgojne funkcije pa se onda dogodi da takva djeca budu izbačena ili da napuste školu. Osim toga, snižava se dob djece koja imaju problema s alkoholom. Tu su još i izloženost medijskom nasilju ili senzacionalizmu, pa marginalizacija mladih, organizirani kriminalitet, korupcija... Za urbani je kontekst važna i migrantnost obitelji, tj. nesnalaženje u urbanijim uvjetima življenja. Gdje je rješenje? Strogo kažnjavanje nije rješenje, nego su potrebni tretmani i programi u koje se mogu uključivati mladi s problematičnim ponašanjem.
MATIĆ: Sociolog Renato Matić upitao se na početku svoga predavanja - u kakvom mi to društvu danas živimo. "Nasilje je demonstracija moći, uvijek i u svakom trenutku. Bilo da ide država na državu, država na skupinu, petorica na jednoga, suprug na suprugu ili dijete na dijete u školi. A nasilje kao izabrani put do cilja uvijek rezultira nečijom boli, trpljenjem ili smrću. Ono je sveprisutno bez obzira na različita društva i razdoblja ljudskog razvoja, posebno kad se u nekom društvu nasilje tolerira pa čak i honorira, za što u povijesti imamo pregršt primjera. I to od nacističke Njemačke gdje su mladi nacisti bili nagrađivani za progon Židova, do mladih boljševika koji su se uspinjali na društvenoj ljestvici zbog progona političkih neistomišljenika, ili kod nas početkom devedesetih godina kad je bilo rašireno nasilje po nacionalnoj osnovi. Zato me i ne čudi kad klinci danas upijaju riječi grubijana koji im poručuju da je popularnije biti nasilnik nego odlikaš koji osvaja znanstvene nagrade. Jer - štreberi su luzeri!"
U svom predavanju pod nazivom "Maloljetnička delikvencija - kriminalitet maloljetnika s elementima nasilja" Davorka Martinjak iz Uprave kriminalističke policije Ravnateljstva MUP-a dala je pak konkretne statističke pokazatelje prema kojima se u posljednje tri godine bilježi evidentan pad takvih kaznenih djela...
(Nastavak u idućem broju)