Što činiti prije, tijekom i nakon potresa

Zbog nedavnih učestalih potresa i podrhtavanja tla u Hrvatskoj i susjednim zemljama, te u povodu 130. godišnjice Velikog potresa koji je 9. studenoga 1880. pogodio Zagreb, donosimo popis korisnih savjeta za pripremu na katastrofalan potres. Izvorni tekst Američke savezne agencije za hitne situacije (FEMA) pripremili su i preveli ing. građ. Marko Ortolan i prof. dr. Želimir Ortolan, dipl. ing. geol.
Što učiniti prije potresa

Provjeriti potencijalne požarne rizike kao što su nezaštićene žice ili spojevi gdje bi mogao puštati plin. Provjeriti grijače za vodu i plinske uređaje.
Treba znati kad i kako isključiti struju, plin i vodu na glavnim prekidačima i ventilima.
Teže i veće predmete valja postavljati na niže police, a police valjano pričvrstiti za zidove.
Poduprijeti ili usidriti vrlo teške predmete. Ne skladištiti robu u bocama od stakla, porculana ili ostalih lako lomljivih materijala na visokim mjestima.
Sigurno učvrstiti sva viseća rasvjetna tijela.
Sedamnaest (17) stvari bitnih za preživljavanje koje treba držati pri ruci – u velikoj plastičnoj bačvi za otpad:
1.   prijenosni radio s dodatnim baterijama
2.   prijenosne požarne ljestve (u višekatnicama)
3.   svjetiljka (baterija) s rezervnim baterijama
4. prva pomoć koja sadrži sva specifična medicinska pomagala (lijekove) koji bi mogli   zatrebati ukućanima
5.   priručnik prve pomoći
6.   protupožarni aparat
7.   voda u boci – oko 4,5 litara po osobi u jednom danu
8.   prilagodljivi odvijač za isključivanje plina i vode
9.   detektor dima 
10.   šibice
11.   sjekira (za rezanje drva za grijanje)
12.   konzervirana i suha hrana za jedan tjedan za svakog člana kućanstva
13.   jednostavni otvarač za konzerve
14.   telefonski broj policije, vatrogasaca i liječnika
15.   prenosiva grijalica s propanom ili drvenim ugljenom
16.   vreće za spavanje za sve osobe
17.   gotovina (banke i bankomati mogu biti zatvoreni ili izvan pogona)
NAPOMENA: Stanje ovih stavki trebalo bi provjeravati svakih šest mjeseci 
 
Što raditi tijekom potresa  

Ako ste vani, ostanite vani; ako ste u zgradi, ostanite u zgradi. Tijekom potresa najviše se ozljeda događa prilikom pokušaja ljudi da uđu ili izađu iz zgrada.
Ako ste u zgradi, sklonite se ispod čvrstog stola ili ispod nadvratnika. Treba se držati dalje od stakla. Tijekom ili poslije podrhtavanja ne upotrebljavajte svijeće, šibice ili bilo kakve druge vrste plamen. Treba utrnuti sve izvore vatre.
U visokim zgradama nemojte hrliti prema izlazima; stubišta mogu biti uništena ili zakrčena ljudima. NIKAD ne koristite dizalo.
Ako ste vani, odmaknite se od zgrada, komunalnih žica ili drveća.
Jednom kad se nađete vani ostanite tamo sve dok podrhtavanje ne završi.
Ako se nalazite u vožnji, odvezite se dalje od nadvožnjaka i podvožnjaka ako je moguće.
Zaustavite se onoliko brzo koliko to dopuštaju sigurnosni uvjeti, ali ostanite u vozilu. Automobil će se možda jako tresti, ali je svejedno dobro mjesto za ostanak do kraja podrhtavanja. Kad nastavite vožnju pripazite na padajuće objekte, vireće žice, izlomljene ili potkopane prometnice.

Što napraviti poslije potresa

Budite spremni na naknadne potrese.
Provjerite ozljede; ne pomičite ozbiljno ozlijeđene osobe, osim ako nisu u opasnosti od pretrpljivanja većih ili trajnih ozljeda.
Slušajte radio s uputama lokalnih službi o ponašanju u takvim situacijama.
Provjerite komunalije. Osjetite li miris plina, otvorite prozore i isključite dovodni ventil za plin. Napustite zgradu i prijavite curenje plina mjerodavnim službama. Ako vire nezaštićene električne žice, isključite struju na glavnoj kutiji.
Ako su oštećene vodovodne cijevi, isključite dotok vode na glavnom ventilu. Voda za nuždu može se dobiti iz rezervoara s toplom vodom (bojlera), toaleta (kotlića za vodu) ili otopljenih ledenih kocaka.
Prije puštanja vode u zahodima provjerite kanalizacijske cijevi.
Provjerite jesu li dimnjaci ispucali ili oštećeni. Neotkrivena šteta može dovesti do požara. Prilazite dimnjacima s velikim oprezom. Početna provjera dimnjaka trebala bi se izvršiti sa sigurne udaljenosti.
Ne dirajte srušene energetske vodove ili druge objekte koji dodiruju srušene vodove.
Odmah počistite prosute lijekove ili druge potencijalno štetne materijale.
Ako je napajanje isključeno, provjerite hladnjake i hranu, te prije potrošite hranu s kraćim vijekom trajanja.
Držite se dalje od ozbiljno oštećenih zgrada. Naknadna podrhtavanja mogu uzrokovati njihovo urušavanje.
Živite li uzduž obale, ne zadržavajte se u nižim obalnim predjelima. Ne vraćajte se na ta područja dok lokalne službe ne potvrde da je prošla opasnost od tsunamija.

Najčešći uzroci ozljeda
- urušavanje ili oštećenje zgrada
- leteće staklo iz razbijenih prozora
- padajući dijelovi namještaja, kao npr. polica za knjige
- požari iz polomljenih plinovoda, električnih instalacija ili drugih izvora, pogoršani nedostatkom vode uslijed lomova glavnih vodovoda
- srušeni energetski vodovi