Smanjenje rizika od katastrofa je posao svih nas

Armen Grigoryan ima preko 20 godina iskustva u Ujedinjenim narodima. Njegov je fokus rada usmjeren na upravljanje rizikom od katastrofa, sprečavanje katastrofe, oporavak od katastrofe, humanitarnu pomoć, procjene katastrofe, akcije koje se odnose na klimatske promjene... Iako Armenov rad uključuje razvoj i upravljanje regionalnim programima smanjenja rizika od katastrofa (Disaster Risk Reduction - DRR), ne odnosi se samo na globalne i regionalne politike smanjenja rizika od katastrofa, već i brojne druge specifične sektore. Armen je ovlašteni i aktivni član UNDAC-a: Ujedinjenih naroda za procjenu katastrofa i koordinaciju. Uz to je i aktivni član UNDP-ove edukacijske mreže i pozvani predavač Akademije upravljanja kriznim situacijama u Armeniji. S obzirom da je Armen Grigoryan bio jedan od glavnih govornika na DRR konferenciji održanoj u Opatiji u listopadu u sklopu projekta SEE URBAN, bila je to prilika da s njim popričamo o izazovima koji su pred nama.

Cilj provedbe dvogodišnjeg projekta SEE URBAN kojeg UNDP provodi u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji, Kosovu*, Crnoj Gori i Srbiji, jest osposobiti lokalne zajednice za smanjenje rizika povezanih s bujičnim poplavama, potresima i drugim katastrofama. Konferencija u Opatiji bila je dio ovog projekta. Kakvom ocjenjujete uspješnost projekta?
Provedba SEE URBAN koncepta i cijelog projekta vrlo je uspješna. Nadležna lokalna tijela za smanjenje rizika od katastrofa iskreno su pozdravila ideju formiranja lokalnih DRR platformi koje će vremenom rasti kako bi formirale regionalnu SEE URBAN mrežu. Bilo je to nešto što su kolege u različitim državama željele, tako da je projekt SEE URBAN zapravo odgovorio na njihove zahtjeve.
Do sada je u sklopu projekta održano 12 okruglih stolova diljem jugoistočne Europe tijekom kojeg je UNDP predstavio prednosti i potrebe formiranja DRR partnerstva na lokalnim razinama. Ideja je bila dobro prihvaćena, tako da smo uspjeli dobiti uvid u sve odgovarajuće modalitete DRR mreža na lokalnoj razini koje su u konačnici i predstavljene tijekom Regionalnog SEE URBAN sastanka održanog u Opatiji. Vrijedno je napomenuti da smo osim naših lokalnih dionika DRR-a osigurali da i njihovi kolege na nacionalnim razinama budu prisutni na konferenciji. To zapravo predstavlja naš glavni izazov.
Trebamo osigurati održavanje vertikalne suradnje između nacionalne i lokalne DRR razine, između nacionalne DRR platforme i DRR platforme na lokalnoj razini. Zajednički rad i zajedničko sudjelovanje u projektu definitivno predstavljaju način kako to učiniti.

Teške poplave koje su prije dvije godine pogodile zemlje jugoistočne Europe potvrdile su da katastrofe ne znaju za granice. Ove godine se poplave ponavljaju. Kako ojačati regionalnu suradnju tijekom ozbiljnih katastrofa?
Činjenica da “katastrofe ne prepoznaju granice” je konceptualni pristup cijelog ovog projekta. U praktičnim situacijama na terenu, prve nadležne osobe, poput lokalnih vlasti koje se bave civilnom zaštitom, prije svega se trebaju osloniti na potporu i pomoć svojih prvih susjeda (bilo da je riječ o susjednim gradovima ili općinama iste ili susjednih zemalja). U slučajevima velikih katastrofa, ponekad se dogodi da su nacionalne DRR vlasti teže dostupne s obzirom na udaljenost od ugroženog područja, što znači da je brza podrška koju susjed može pružiti susjedu nešto što itekako ima smisla u izvanrednim situacijama kada je svaka minuta važna. U tom smislu ideja projekta SEE URBAN počiva na formaliziranju suradnje na lokalnoj razini, a uspostavljanje baze stručnjaka SEE URBAN na regionalnoj razini upravo je ono što nam je potrebno da budemo bolje pripremljeni za buduće katastrofe.

Vaše glavno područje stručnosti je smanjenje rizika od katastrofa. Već više od dvadeset godina radite na tome. Možete li nam reći iz vlastitog iskustva, što točno znači smanjenje rizika od katastrofa u praksi?
Smanjenje rizika od katasrofa postaje sve više područje rada koje je međusobno vrlo povezano. Povezano je i sa siromaštvom, zdravljem, sukobima, klimatskim promjenama i mnogim drugim područjima rada UNDP-a u regiji i na globalnoj razini. To predstavlja svojevrsnu evoluciju smanjenja rizika od katastrofa od njezinih početaka, kada je bila zasebna praksa proizašla iz civilne obrane / civilne zaštite u sveobuhvatniji pristup upravljanja prije, za vrijeme i nakon katastrofe. Neophodno je zapamtiti da je smanjenje rizika od katastrofa posao svih nas.

Koji je glavni cilj UNDP-a u regiji za koju ste odgovorni? Koja su ciljevi do sada postignuti?
UNDP u regiji Europe i Srednje Azije radi u 18 država / teritorija na integriranom programu podrške zemljama u postizanju Održivih ciljeva razvoja (SDG). Neki od tih ciljeva usko su povezani s područjem rada koje SEE URBAN predstavlja u portfelju UNDP-a. Na primjer ciljevi održivog razvoja 6 -Voda, 7-Energija, 11-Održivi gradovi, 13-Klimatske promjene, itd.
U posljednjih 10 godina UNDP je, uz pomoć svojih partnera, kao što je Europska komisija, razvio portfelj od preko 240 milijuna dolara u Europi i srednjoj Aziji kako bi se riješila pitanja smanjenja rizika od katastrofa kao i klimatski rizici.

Kako ispravno upravljati rizikom? Smanjenje rizika zahtijeva smanjenje ranjivosti i izloženosti, kako to učiniti?
Rizik od katastrofe zapravo se sastoji od četiri različite varijable: opasnost, izloženost, kapacitet i ranjivost. Ako izuzmete samo jednu od njih, zapravo nemate rizik, već samo opasnost, primjerice poplavu, požar, potres itd. Ovo je uobičajeno pogrešno shvaćanje i nerazumijevanje koje se posebno primjećuje kod takozvane procjene rizika koji vrlo često ne uključuju socijalnu ranjivost kao vrlo važan faktor koji određuje rizik od katastrofe. Nadalje, kada govorimo o socijalnoj ranjivosti, zapravo se bavimo ljudskim resursima koji su ključni za UNDP. Kada je riječ o upravljanju socijalnom ranjivosti i ostalim relevantnim varijablama koje predstavljaju rizik od katastrofe, moramo ponajprije početi s mjerenjem. U tom smislu, socijalna ranjivost se može mjeriti tako da koristi indvidualne i kolektivne pokazatelje, a studije se mogu temeljiti na zbirci specifičnih varijabli ili mogu koristiti već postojeće podatke poput popisa podataka itd. Međutim, ovisno o tome koja se metoda koristi, treba napomenuti da za mjerenje rizika od katastrofe uvijek treba uzeti u obzir svaku pojedinačnu komponentu rizika.

Koji je najbolji način pružanja financijske zaštite za ljude koji su u opasnosti?
Najbolji način ulaganja u smanjenje rizika od katastrofa je ulaganje u otpornost ljudi i društava za povećanje vlastite otpornosti i razine pripravnosti prije katastrofe. Ovo se pokazalo financijski mnogo učinkovitijim od ulaganja u odgovor i oporavak. Nedavna studija u regiji potvrdila je da bi sredstva koja su se koristila za odgovor i oporavak od poplava 2014. godine u Srbiji bila dovoljna da osiguraju od katastrofa sve pogođene građevine u slijedećih 500 godina.

Na koji način institucionalni i pravni sustavi za smanjenje rizika od katastrofa pružaju podršku lokalnim zajednicama u mjerama pripravnosti i adekvatnom odgovoru? Koje zemlje biste naveli kao primjere najboljih praksi?
Naša je regija vrlo različita u pogledu vrsta katastrofa, institucionalnih i zakonskih okvira za smanjenje rizika od katastrofa: financijskih, tehničkih i ljudskih. Najbolji način podrške zajednicama je pomoći im da prije katastrofe postanu što je više moguće samoodržive. Postoji više prvaka u pogledu smanjenja rizika od katastrofa u regiji. Zemlje poput Armenije, Hrvatske, Srbije, Moldavije i drugih u mnogo su pogleda napredne, u usporedbi s nekim drugim zemljama i regijama.

Klimatske promjene, loše upravljanje i sve veća koncentracija ljudi i imovine na područjima izloženim prirodnim opasnostima razlozi su zbog kojih raste opasnost od katastrofa. Koje su zemlje najviše izložene katastrofama u regiji u kojoj radite?
Kako bih odgovorio na ovo pitanje, morat ću se osvrnuti na neke podatke koji su objavljeni u sklopu INFORM indeksa za upravljanje rizikom koji predstavlja globalnu i open-source procjenu rizika za humanitarne krize i katastrofe (više na http: //www.inform -index.org). Sada gledajući na tri različite komponente: ugroze i izloženost, ranjivost te nedostatak kapaciteta za suočavanje s rizicima, kao i uzimajući u obzir zemlje jugoistočne Europe koje sudjeluju u projektu SEE URBAN, može se reći da su sve one, uz izuzetak Bosne i Hercegovine (koja je srednjeg rizika) zapravo zemlje s niskim vrijednostima indeksa rizika. Od zemalja SEE URBAN, Hrvatska se smatra zemljom s najnižim indikatorom informiranog rizika i zapravo je smještena na 146. mjestu među 191 zemlje u sklopu ovog istraživanja. Međutim, želio bih dodati ovdje da je to samo jedan od globalnih indikatora rizika od katastrofa i da se pomoću različitih metodologija može doći do zaključaka koji su različiti od ovoga što sam upravo predstavio.

Možete li nam podrobnije pojasniti Sendaijev okvir o kojem se govorilo na konferenciji?
Postoje četiri prioritetna područja u Sendai okviru za smanjenje rizika od katastrofa:
Prioritet 1: Razumijevanje rizika od katastrofe. Upravljanje rizikom od katastrofe trebalo bi se temeljiti na razumijevanju rizika od katastrofa sa svim njegovim ranjivostima, kapacitetima, izloženosti osoba i imovine, obilježjima opasnosti i okoliša. Takvo se znanje može koristiti za procjenu rizika, prevenciju, ublažavanje, pripravnost i odgovor.
Prioritet 2: Jačanje vladanja rizikom od katastrofe za bolje upravljanje rizikom od katastrofe. Upravljanje rizikom katastrofa na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini vrlo je važno za prevenciju, ublažavanje, pripremu, odgovor, oporavak i rehabilitaciju. Potiče suradnju i partnerstvo.
Prioritet 3: Ulaganje u smanjenje rizika od katastrofe za otpornost. Javna i privatna ulaganja u sprječavanje i smanjenje rizika od katastrofe kroz strukturne i nestrukturne mjere ključna su za poboljšanje ekonomske, socijalne, zdravstvene i kulturne otpornosti osoba, zajednica, zemalja i njihove imovine, kao i okoliša.
Prioritet 4: Povećanje spremnosti na katastrofe za učinkoviti odgovor i još bolju izgradnju tijekom oporavka, rehabilitacije i rekonstrukcije.
Rast rizika od katastrofa znači da postoji potreba za jačanjem pripravnosti od katastrofe prilikom reagiranja, poduzimanja mjera u očekivanju događaja i osiguranja kapaciteta za učinkovito reagiranje i oporavak na svim razinama. Faza oporavka, rehabilitacije i rekonstrukcije ključna je prilika za bolju ponovnu izgradnju, uključujući integriranje smanjenja rizika od katastrofa u razvojne mjere.
Uz to, UNDP je dodao još jedan prioritet u radu na postizanju prethodnih četiri prioriteta na lokalnoj razini. To, po mom mišljenju, predstavlja vrlo snažnu demonstraciju prioriteta za upravljanje rizikom na razini općina i lokalnih zajednica. Projekt SEE URBAN zapravo je koncipiran tako da u potpunosti odgovara na preporuke koje daje Sendai okvir.
Sendai tvrdi da ćemo izgraditi znanje nadležnih dužnosnika na svim razinama - u civilnom društvu, zajednicama i među volonterima, kao i u privatnom sektoru kroz razmjenu iskustava, naučenih lekcija, dobre prakse te obuke i edukacije o smanjenju rizika od katastrofe, uključujući korištenje postojećih mehanizama osposobljavanja i obrazovanja i vršnjačkog učenja, a to je upravo ono što SEE URBAN radi kroz izgradnju kapaciteta smanjenja rizika od katastrofa. Sendai također ima za cilj osnažiti lokalne vlasti da rade i koordiniraju s civilnim društvom, potom zajednice u upravljanju rizikom od katastrofa na lokalnoj razini koju SEE URBAN pokriva kroz uspostavu lokalnih DRR platformi.
I konačno, za jedan od mnogih ciljeva koje Sendai propisuje kako bi se poboljšala suradnja među ljudima na lokalnoj razini i kako bi se širila informacija o rizicima od katastrofa kroz uključivanje organizacija i nevladinih udruga u zajednici, SEE URBAN je ponudio odgovor razvojem e-knjižnice smanjenja rizika od katastrofa kao dio web stranice SEE URBAN.
U tom smislu SEE URBAN je jedan od rijetkih projekata koji su u potpunosti u skladu s Sendaijevim okvirom za djelovanje i stoga predstavlja model koji zaslužuje dodatnu tematsku i geografsku ekspanziju, što je nešto što ćemo mi kao UNDP u budućnosti i nastojati učiniti.

[ Nataša Gajski Kovačić ]