Osim što je nova investicija “teška” 35 milijuna kuna, useljenje u veći prostor u Zagrebu za SBO znači i korak unaprijed u poslovanju s obzirom da grupacija danas zapošljava šezdesetak ljudi u poslovnicama i servisima u Hrvatskoj, BiH i Srbiji
[ Dražen Najman ]
Većim ulaganjima u sektoru sigurnosti ove se godine može pohvaliti malo tko, no to je, unatoč svim nedaćama, pošlo za rukom Salonu bankarske opreme, tvrtki koja je sredinom rujna javnosti predstavila novo poslovno sjedište u Zagrebu u kojem su, na jednome mjestu, objedinjeni uredi uprave, servis, prodajno-skladišni prostor i veliki izložbeni salon - tzv. showroom. Osim što je ulaganje “teško” oko 35 milijuna kuna, useljenje u veći prostor za SBO znači i korak unaprijed u daljnjem poslovanju s obzirom da grupacija danas zapošljava šezdesetak ljudi u poslovnicama i servisima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji te zastupa niz poznatih svjetskih proizvođača bankarske i sigurnosne opreme, kao što su npr. engleski Spinnaker, austrijski Strapex, švicarska KABA, japanski Laurel, njemački Reiner itd. O novome centru, o budućim planovima, razvoju i širenju tvrtke pa i poslovnim počecima prije pune 23 godine, za Zaštitu govori Mladen Ozimec, prvi čovjek Salona bankarske opreme.
Otvorenje centra bio je projekt i cilj koji ste realizirali postupno. Što je sve trebalo učiniti za taj veliki korak?
Naši stari prostori na Ilici na Črnomercu bili su nam već neko vrijeme pretijesni i neadekvatni za poslovanje, dok smo svakodnevne aktivnosti odrađivali ‘raspršeni’ na više lokacija u Zagrebu. Iz raznoraznih razloga, koji su ponajviše bili vezani uz legalizaciju kupljene zgrade, izdavanje građevinske dozvole i adaptaciju građevine, otvorenje kompleksa u Remetinečkoj cesti 28 morali smo prolongirati. Sada smo konačno okupljeni na jednome mjestu - uprava, servis, radionice, skladište, izložbeni prostor, vozni park i svi drugi naši segmenti.
Kada ste počeli razmišljati o preseljenju?
Još 2008. godine, ali smo u realizaciju projekta prionuli tek u zadnjih godinu dana. Naime, nakon kupnje zgrade u Remetinečkoj planirali smo je preurediti u manjoj mjeri i time je prilagoditi našim potrebama. Ali kada smo ‘snimili’ stanje uvidjeli smo da je objekt u dosta lošem stanju pa smo krenuli u kompletnu adaptaciju. Dodatno vrijeme oduzela nam je i legalizacija budući da polovica zgrade nije imala građevinsku dozvolu. Osim toga, pri preuređenju je trebalo osmisliti i novi prostor, instalirati bankarsku i svu drugu opremu te napraviti niz drugih operativnih zadataka. Iako smo otvorenje prolongirali s početka proljeća na kraj ljeta, vrijedilo je pričekati još koji mjesec za konačne rezultate.
A sada kad je centar otvoren, što sve u njemu možete pokazati partnerima i potencijalnim kupcima?
Riječ je o kompleksu veličine oko 2500 četvornih metara u koji smo smjestili “showroom” od oko 400 četvornih metara, što ga čini najvećim takvim prostorom u Hrvatskoj. On nam služi za postav najmodernije bankarske i sigurnosne opreme jer se uz pomoć interaktivnog izložbenog prostora želimo još kvalitetnije predstaviti klijentima koji kod nas mogu vidjeti opremu i uređaje u tzv. stvarnim situacijama, a u planu nam je prostor “showroma” iskoristiti i za održavanje edukacija i seminara planirane akademije SBO. Što se pak tiče izravnog benefita u smislu smanjenja troškova, prilikom adaptacije zgrade odlučili smo se za obnovljive izvore energije za grijanje i hlađenje, dok će nam odlična strateška lokacija nove zgrade na južnom ulazu u Zagreb omogućiti brži i efikasniji izlazak naših ekipa na teren. Jasno, objedinjavanjem prodaje, skladišta, dostavne službe i servisa znatno ćemo ubrzati prodajne i servisne procese te time stvoriti nove okvire za daljnje širenje na tržištu. Važno je naglasiti da u izložbenom salonu možemo pokazati stara i nova zastupstva, ali i vlastita sigurnosna rješenja iz radionica SBO-a.
Otvorenjem kompleksa u Remetinečkoj SBO je sada okupljen na jednome mjestu, od uprave i izložbenog prostora do servisa, radionica, skladišta, voznog parka i drugih segmenata
Kad već govorite o prošlosti, moramo se osvrnuti i na same početke. Kada ste i kako uopće ušli u biznis?
Sve je počelo 1991. kada sam još radio u Mehanici, poduzeću specijaliziranom za održavanje uredske opreme, prije svega kalkulatora, uredskih i pisaćih mašina te fotokopirnih i strojeva za umnožavanje. Mehanika je, uz Tehničar, na prijelazu iz 80-tih u 90-te na tadašnjem tržištu bila jedno od važnijih poduzeća za takvu vrstu poslova, što nam je dalo znanja i iskustva za odluku da krenemo u privatni biznis. Te 1991. godine odlučio sam, u suradnji s dvojicom kolega servisera, pokrenuti vlastitu tvrtku koja se isprva bavila održavanjem uredske opreme. Radili smo zajedno godinu-dvije, nakon čega sam kolege isplatio i biznis nastavio samostalno.
Tvrtka se ispočetka zvala M2 Zagreb, dok je Salon bankarske opreme došao nešto kasnije, 1995., kadsam već bio samostalan. Isprva smo održavali kalkulatore i pisaće strojeve, no s promjenom tehnologija prebacili smo se u bankarsko-financijski sektor. Prvi upiti za održavanjem opreme koja nije bila uredska došli su nam iz bivše Službe društvenog knjigovodstva (SDK) iz koje su se raspitivali za brojače novčanica i kovanica. To nam je bilo polazište za prebacivanje u drugi sektor, a zatim su uslijedili putovanje po svijetu i traženje partnera i proizvođača opreme te kasnije i uvoz opreme. Prvih smo se godina trudili pronalaziti inozemne partnere jer smo bili mala tvrtka za zastupstvo.
Kada se točno taj status promijenio budući da danas u portfelju imate dvadesetak jakih zastupstava?
Sve ovo što imamo danas rezultat je našeg velikog rada i upornosti. Sada smo u situaciji da nas proizvođači traže kako bismo ih zastupali na području bivše Jugoslavije. Zadnjih nam desetak godina zastupnici raznih tvrtki dolaze na vrata, pa ih mi više ne moramo sami tražiti po svijetu.
Osim u Hrvatskoj SBO ima podružnice u BiH i Srbiji. Kada ste odlučili napraviti iskorak u susjedne zemlje i time postati “regionalni igrač”?
Krajem 90-tih smo obradili domaće tržište i postali osposobljeni za prodaju i održavanje bankarske opreme, a zastupali smo i velike tvrtke. To nas je činilo dovoljno snažnima za regionalni iskorak, tim više što su se i banke širile regionalno. Slijedili smo banke kojima smo ponudili održavanje iz jednog centra i iz više poslovnih jedinica. Osim centara u regiji, SBO u Hrvatskoj ima poslovnice za prodaju, održavanje i servis u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. Formiranjem takve mreže doveli smo se u položaj da svakoj banci s kojom imamo potpisan ugovor možemo jamčiti kvalitetnu podršku i brzu reakciju.
A na koji ste način “pokrili” susjedne države?
U BiH gdje postoji Zakon o privatnoj zaštiti imamo sarajevski centar koji pokriva područje Federacije BiH, dok iz Banja Luke pokrivamo teritorij Republike Srpske. Djelujemo i u Srbiji gdje imamo poslovnicu u Beogradu s 12 ljudi, ali nam je Srbija i dalje nepoznanica glede mogućnosti i količine poslovanja jer se tamo tek očekuje donošenje Zakona o privatnoj zaštiti na čijoj je izradi SBO dosta angažiran. Smatramo da će nakon donošenja tog zakona doći do naše ekspanzije i u Srbiji, ali nam tamo, i u Republici Srpskoj, prepreku predstavlja roba iz Rusije i Kine za koju vrijedi krilatica ‘što jeftinije’.
Budući da je SBO vezan za proizvođače iz zapadne Europe, trebalo nam je vremena ući na ta dva tržišta s tehnologijom iz Njemačke, Švicarske, Švicarske i SAD-a te tamošnje bankare uvjeriti da postoje i druge tehnologije osim kineske.
„U Hrvatskoj nam je godišnji promet od 25 do 35 milijuna kuna, a dodamo li tome promet iz Srbije i BiH od 15.ak milijuna kuna, riječ je o ukupno pedesetak milijuna kuna na razini grupacije“, otkriva Ozimec
Kakva su vam dosadašnja iskustva, ali i planovi u susjednim zemljama?
U Crnoj Gori, na Kosovu i u Makedoniji imamo svoje zastupnike, iako smo u Crnoj Gori pokušali otvoriti vlastitu podružnicu od koje smo nakon kraćeg vremena odustali. U Sloveniju dosad nismo gledali jer su bili dio Europske unije. Sada kada smo dio iste zajednice možda se ohrabrimo za ulazak i na slovensko tržište koje je, priznajmo, danas dobro pokriveno serviserima bankarske opreme iz centara u Ljubljani i Mariboru.
A u kojim ste sve bankama prisutni u Hrvatskoj?
Na to vam pitanje mogu odgovoriti podatkom da SBO nešto prodaje - svim bankama u Hrvatskoj! S pola banaka radimo vrlo mnogo, a s pola banaka vrlo malo. Naši su najveći klijenti Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Hrvatska poštanska banka, Hrvatska narodna banka, Sberbanka, Erste banka, Hypo banka, Splitska banka i druge, kojima prodajemo i održavamo opremu. Među referencama imamo i ministarstva, javne i državne ustanove, veleposlanstva, osiguravajuća društva, štedionice, bolnice, mjenjačnice, zaštitarske tvrtke, javnobilježničke i odvjetničke urede i razne druge gospodarske subjekte i tvrtke.
Koliki godišnji promet nakon postavljanja sustava i mreže?
U Hrvatskoj nam se zadnjih nekoliko godine godišnji promet kreće između 25 i 35 milijuna kuna, a kada tome pridodamo promet iz Srbije i BiH u visini od oko 15 milijuna kuna, dolazimo do iznosa od oko 50 milijuna kuna na razini cijele grupacije.
Kao generalni direktor grupacijom SBO ne ravnate iz ureda, već dobar dio radnog vremena provodite na putu – u podružnicama i na terenu? Je li takav model nužan za održavanje prometa i nove poslove, odnosno za rast tvrtke?
Moja nazočnost izvan ureda nije stvar kontrole zaposlenika jer nam u Zagreb ionako svakodnevno šalju izvješća. Pri otvaranju poslovnica dosta sam boravio na terenu i stekao brojna poslovna i privatna poznanstva. Zbog načina poslovanja treba održavati redovite i stalne kontakte s postojećim klijentima, kupcima i partnerima, što zahtijeva tjedna i mjesečna putovanja po Hrvatskoj, zemljama u susjedstvu pa i šire. To je isključivi razlog mojih čestih putovanja. Jest da u podružnicama imamo voditelje i direktore, ali poznanstvo s partnerima nešto je više od ‘čistog’ posla. Ne treba zanemariti niti našu stalnu nazočnost na sajmovima i izložbama na kojima dobivamo nove spoznaje, koje kasnije primjenjujemo u našim rješenjima.