Sinergija je ključna riječ

Pitanje sigurnosti danas je jedno od ključnih pitanja, tim više jer je sigurnost u urbanim sredinama u proteklim godinama bila ozbiljno dovedena u pitanje, što zbog terorističkih napada, što zbog vremenskih nepogoda kojima stalno svjedočimo i u Hrvatskoj. Stoga konferencije na kojima se govori o rješenjima za različite sigurnosne ugroze, na kojima se razmjenjuju dobre prakse i raspravlja o unaprijeđenju sigurnosti predstavljaju dobar pokazatelj kako dosegnuti bolju razinu sigurnosti, i u lokalnoj zajednici i na nacionalnoj razini, pa i šire. Drago nam je da su vrijednost 10. međunarodne konferencije Sigurnost gradova prepoznali Ministarstvo unutarnjih poslova, Grad Split i Udruga gradova, koji su nam pružili pokroviteljstvo. Konferencija Sigurnost gradova održava se uz partnerstvo Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Platforme hrvatskih županija i gradova za smanjenje rizika od katastrofa i Hrvatske gorske službe spašavanja. A deseto izdanje - SIGG 2018 – održano je u organizaciji Hrvatskog instituta za urbanu sigurnost i časopisa Zaštita u Splitu 22. i 23. ožujka.

Otvorenju je nazočio i ravnatelj DUZS-a dr.sc. Dragan Lozančić koji je u svom pozdravnom obraćanju naglasio potrebu jačanja mjera svih oblika preventive i permanente edukacije te prijenosa spoznaja, znanja i razmjene iskustava o sigurnosnim izazovima i njenim posljedicama jer bez toga nema mogućnosti za daljnji napredak i razvijanje sigurnosne kulture. Sudionicima je zaželio da nove spoznaje do kojih će doći, nađu svoju praktičnu primjenu u cilju daljnjeg poboljšanja sigurnosti gradova, u kakvima naši građani zaslužuju živjeti.

Sudionicima konferencije obratio se i splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban koji je istaknuo da je sigurnost od iznimne važnosti i za turiste i za poduzetnike. Sigurnosnu situaciju na području te županije ocijenio je dobrom, a nužnim smatra poboljšati sigurnost u prometu. Marina Protić, izaslanica splitskog gradonačelnika Andre Krstulović Opare, istaknula je da će ova konferencija pružiti nova saznanja i ideje o jačanju prevencije od ugroza, to jest na jačanju sigurnosti gradova. Uvodnim govorom obratio se u ime potpredsjednika Vlade RH, Ivica Ušljebrka, savjetnik ministra Damira Krstičevića, koji je ujedno i otvorio konferenciju.


Sustav mora biti uključiv
Iako je njegov dolazak planiran, potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Damir Krstičević, zbog neodgodivih obveza ipak nije stigao prisustvovati konferenciji SIGG 2018 no njegov je govor pročitan sudionicima. Ministar Krstičević tako je naglasio koliko je aktualna i za razvoj sustava domovinske sigurnosti važna problematika o kojoj su se na konferenciji razmijenila iskustva, saznanja i ideje.

Sigurnost gradova suočenih s različitim sigurnosnim rizicima koje u odnosu na njih, na procese u njima, na funkcije, na imovinu, ali i na dobrobit i način života ljudi u njima, generiraju raznovrsne netradicionalne ugroze, zasigurno je povezana s problematikom koja zaslužuje raspravu, koja može doprinijeti većoj sigurnosti. Radi se o problematici upravljanja sigurnosnim rizicima, od identificiranja rizika i njihove procjene, do poduzimanja preventivnih mjera sigurnosne zaštite i izbora optimalnih, pravodobnih odgovora radi njihovog smanjivanja na prihvatljivu razinu.

To su problemi s kojima se kao društvo i država posljednjih godina, nažalost i praktično, intenzivno i učestalo suočavamo, a stečena iskustva nastojimo sistematizirati i pretočiti ih u ‘naučene lekcije’ i u praksu. „Suočili smo se s opasnošću od poplave na području Karlovca. Preventivno smo djelovali i još uvijek djelujemo, ali količina dolazeće vode je tako velika, kakva nikada nije bila, pa je upitno hoće li nasip kod Jasenovca izdržati i potrebno je i dalje poduzimati preventivne mjere i pronalaziti optimalne odgovore radi sprječavanja katastrofe”, rekao je tom prigodom Krstičević. Osvrnuvši se na nedavne obilne snježne padaline, Krstičević je naveo da se pravodobno reagiralo, da su aktivnosti bile koordinirane i s razine države te su spriječene teže posljedice.

Podsjetio je i na prošlogodišnje požare spomenuvši posebice požar na splitskom području.

“U roku od 24 sata, u gradovima na udaljenosti od stotinjak kilometara suočili smo se i s požarom i s poplavom. Pokazalo se da nam nedostaje sustav koordinacije u upravljanju i komunikaciji koji bi omogućio da se na mjestu na kojem se donose odluke i odakle se upravlja dogovorom ima pregled i prikaz stanja u realnom vremenu, jer bez toga nema ni usklađenog djelovanja i teško se ostvaruje sinergija”, rekao je Krstičević

Govorio je o tome kako je prošle godine donijeta nova Strategija nacionalne sigurnosti. Ona je jasno ukazala na promijenjenu paradigmu sigurnosnih prijetnji i na potrebu da se fragmentirani, na prijetnje orijentirani sigurnosni sustav, prilagodi potrebama upravljanja sigurnosnim rizicima. Istaknuo je da sustav Domovinske sigurnosti mora biti uključiv. U aktivnostima procesa upravljanja sigurnosnim rizicima mora biti mjesta za sve koji raspolažu odgovarajućim i potrebnim sposobnostima.

“Sustav Domovinske sigurnosti podrazumijeva energiju i partnerski, suradnički odnos svih sastavnica sustava, zajedništvo i međusobno dopunjavanje u svim aktivnostima procesa upravljanja sigurnosnim rizicima, od istraživanja prijetnji i ugroza, preko procjene sigurnosnih rizika i preventivnih mjera sigurnosne zaštite, do odgovora na nastali štetni događaj i oporavak”, istaknuo je Krstičević. U odgovorima na ugroze važnu ulogu imaju jedinice lokalne i regionalne samouprave, građani, udruge građana, vatrogastvo, Crveni križ, HGSS, hitna medicina, rekao je ministar Krstičević i istaknuo da je resurse države potrebno uključivati tamo gdje jedinice regionalne samouprave ne raspolažu resursima.  „Subsidijarnost u funkcioniranju elemenata sustava ima izuzetno veliku važnost i zato je jedna od važnih zadaća ojačati sposobnosti jedinica lokalne i regionalne samouprave i operativnih snaga s kojima one raspolažu. U tom je cilju pokrenuto i inoviranje Zakona o vatrogastvu i Zakona o sustavu civilne zaštite“, također je rekao ministar Krstičević.

Za dugogodišnje partnerstvo i potporu dosadašnjim konferencijama Sigurnost gradova na konferenciji su posebne zahvalnice dodijeljene Ministarstvu unutarnjih poslova RH, Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje, Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja, Udruzi gradova, Uredu za upravljanje u hitnim situacijama te Platformi hrvatskih gradova i županija za smanjenje rizika od katastrofa.

Prigodne zahvalnice uručio je ravnatelj Hrvatskog instituta za urbanu sigurnost, Nikola Milijević.

Što rade lokalne zajednice?
S obzirom da Hrvatski institut za urbanu sigurnost svake godine raspisuje regionalni natječaj za “Najbolji projekt sigurnosti lokalne zajednice“ u kojem se prikupljaju pisani prijedlozi projekata, programa i aktivnosti zainteresiranih subjekata lokalnih i područnih (regionalnih) samouprava koje se odnose na poboljšanje sigurnosti pojedinačne lokalne zajednice, na konferenciji su dodijeljena i priznanja za najbolji projekt preventive u lokalnoj zajednici

Po prvi puta dodijeljena je i nagrada na najbolji projekt prevencije na lokalnoj razini u regiji, a dobitnik tog priznanja je Grad Kraljevo iz Srbije za projekt „Da bi sačuvali, budimo sigurni”.

U konkurenciji za domaći projekt, osim onom najboljem, dodijeljena su i dva priznanja za projekte koji su odlukom Povjerenstva ušli u najuži izbor, a to su Grad Split s projektom „SafetyNet- bitka za sigurnost” i Grad Opatija s projektom „Ciljana implementacija GIS Cloud tehnologije u upravljanju zaštitom od požara na području Grada Opatije i Liburnije”.

Najbolji projekt prevencije u lokalnoj zajednici je projekt Vukovarsko srijemske županije DR SHARE – Disaster Reduction, Standardized Analysis and Risk Evaluation – Smanjenje katastrofa, standardizirana analiza opasnosti i procjena rizika. Cilj natječaja je dobiti uvid u projekte koji pokazuju na koji se način lokalne zajednice trude učiniti svoja okruženja boljim mjestom za život. Najbolji projekt dobio je i prigodnu nagradu tvrtke Robert Bosch.

[ Nataša Gajski Kovačić ]

Fotogalerija